Brže od pregledniku!
23 odnosi: Šolta, Bosna i Hercegovina, Funtana, Hrvatska, Klek, Malostonski zaljev, Mljet, Molunat (Konavle), Molunat (otok), Otok, Pakoštane, Planjak (Mljet), Poluotok, Prožurska Luka, Saplunara, Ugljan, Veli Školj (Funtana), Veli Školj (Pakoštane), Veli Školj (Pelješac), Veli Školj (Ugljan), Veliki Školj (Klek), Veliki Školj (Mljet), Zapad.
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Veli Školj i Šolta · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Veli Školj i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Funtana
Funtana (tal. Fontane) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Veli Školj i Funtana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Veli Školj i Hrvatska · Vidi više »
Klek
Klek Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.
Novi!!: Veli Školj i Klek · Vidi više »
Malostonski zaljev
Malostonski zaljev Malostonski zaljev (još i Kanal Maloga Stona) nalazi se na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva.
Novi!!: Veli Školj i Malostonski zaljev · Vidi više »
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Novi!!: Veli Školj i Mljet · Vidi više »
Molunat (Konavle)
Molunat je naselje smješteno na krajnjem jugu Dalmacije i Hrvatske, u općini Konavle.
Novi!!: Veli Školj i Molunat (Konavle) · Vidi više »
Molunat (otok)
Hrid Supetrić (lijevo) i Molunat (desno), pogled iz naselja Molunat Molunat (Veliki Školj) je otok na jugu Hrvatske, ispred Konavala.
Novi!!: Veli Školj i Molunat (otok) · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Veli Školj i Otok · Vidi više »
Pakoštane
Pakoštane su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Veli Školj i Pakoštane · Vidi više »
Planjak (Mljet)
Planjak (Veli Školj) je nenaseljeni otočić uz sjevernu obalu Mljeta, na ulazu u Prožursku luku.
Novi!!: Veli Školj i Planjak (Mljet) · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Veli Školj i Poluotok · Vidi više »
Prožurska Luka
Borovac (dijelom skriven) Prožurska Luka (tal. Porto Chiave, kolokvijalno: Prožurski Porat) je naselje na otoku Mljetu.
Novi!!: Veli Školj i Prožurska Luka · Vidi više »
Saplunara
Jedna od pješčanih plaža u Saplunari Saplunara je naselje u Republici Hrvatskoj, na otoku Mljetu.
Novi!!: Veli Školj i Saplunara · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Veli Školj i Ugljan · Vidi više »
Veli Školj (Funtana)
Veli Školj (Veliki Školj) je nenaseljeni otočić uz zapadnu obalu Istre, dio Vrsarskog otočja.
Novi!!: Veli Školj i Veli Školj (Funtana) · Vidi više »
Veli Školj (Pakoštane)
Veli Školj je nenaseljeni otočić u moru ispred Pakoštana.
Novi!!: Veli Školj i Veli Školj (Pakoštane) · Vidi više »
Veli Školj (Pelješac)
Veli Školj je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Veli Školj i Veli Školj (Pelješac) · Vidi više »
Veli Školj (Ugljan)
Veli Školj je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Veli Školj i Veli Školj (Ugljan) · Vidi više »
Veliki Školj (Klek)
Klek, Kanal Malog Stona, Mali i Veliki Školj i Malo more na austro-ugarskom vojnom zemljovidu 1910. godine Veliki Školj je otok uz zapadnu (vanjsku) obalu poluotoka Kleka u Malostonskom zaljevu, oko kojeg se spore Hrvatska i BiH.
Novi!!: Veli Školj i Veliki Školj (Klek) · Vidi više »
Veliki Školj (Mljet)
Veli(ki) Školj je nenaseljeni otočić ispred luke Saplunara na Mljetu.
Novi!!: Veli Školj i Veliki Školj (Mljet) · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Veli Školj i Zapad · Vidi više »
