Brže od pregledniku!
91 odnosi: Andrija Jarak, Anto Đapić, Željka Markić, Željko Glasnović, Črnomerec, Bosna i Hercegovina, Bruna Esih, Bujica, Dario Kordić, Domovinski rat, Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske, Facebook, Fakultet, Fakultet hrvatskih studija, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Goran Marić, Govor mržnje, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska stranka prava, Hrvatski novinari i publicisti, Hrvatski oslobodilački pokret, Hrvatsko novinarsko društvo, Instagram, Ivić Pašalić, Jasenovac, Josip Klemm, Jure Francetić, Jutarnji list, Katarina Fuček, Kokain, Kolinda Grabar-Kitarović, Ku Klux Klan, Kultura, Ljubo Ćesić, Marko Perković, Mate Bulić, Medalja Bljesak, Medalja Oluja, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Miroslav Škoro, Miroslav Blažević, Mlaka (Jasenovac), Neovisni za Hrvatsku, Nezavisna Država Hrvatska, Novinar, Odnosi s javnošću, Operacija Bljesak, Operacija Oluja, ..., Oružane snage Republike Hrvatske, Panorama (Zagreb), Politička desnica, Politička ljevica, Prostitucija, Rafael Boban, Ranko Ostojić, Slobodni tjednik, Slovenija, Srećko Pšeničnik, Sud, Tabloid (novinski format), Televizija, Tihomir Dujmović, Tomislav Karamarko, Trpinja, Uvijek vjerni, Varaždin, Varaždinske Toplice, Veleposlanik, Vinko Grubišić, Vukovar, YouTube, Zagreb, Zdravko Mamić, Zlatko Hasanbegović, Znanost, Zoran Milanović, 18. studenoga, 1974., 1990., 1994., 1995., 2010., 2013., 2014., 2015., 2017., 2018., 2019., 5. studenoga. Proširite indeks (41 više) »
Andrija Jarak
Andrija Jarak (Dubrovnik, 27. travnja 1970.), hrvatski novinar.
Novi!!: Velimir Bujanec i Andrija Jarak · Vidi više »
Anto Đapić
Anto Đapić (Čaprazlije, Livno, 22. kolovoza 1958.) hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.
Novi!!: Velimir Bujanec i Anto Đapić · Vidi više »
Željka Markić
Željka Markić (Zagreb, 11. studenoga 1964.), hrvatska je bivša novinarka, poduzetnica, prevoditeljica i društvena aktivistica.
Novi!!: Velimir Bujanec i Željka Markić · Vidi više »
Željko Glasnović
Željko Glasnović (Zagreb, 24. veljače 1954.) je hrvatski general i političar.
Novi!!: Velimir Bujanec i Željko Glasnović · Vidi više »
Črnomerec
Črnomerec je gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Novi!!: Velimir Bujanec i Črnomerec · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Velimir Bujanec i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bruna Esih
Bruna Esih (Split, 20. svibnja 1975.), hrvatska je znanstvenica i političarka, djelatnica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar od 2001. do 2016. godine.
Novi!!: Velimir Bujanec i Bruna Esih · Vidi više »
Bujica
Bujica je politička razgovorna emisija urednika i voditelja Velimira Bujanca.
Novi!!: Velimir Bujanec i Bujica · Vidi više »
Dario Kordić
Dario Kordić (Sarajevo, 14. prosinca 1960.), osuđeni ratni zločinac, bosanskohercegovački političar, bivši član predsjedništva Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ranije Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne) od 1992.
Novi!!: Velimir Bujanec i Dario Kordić · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Velimir Bujanec i Domovinski rat · Vidi više »
Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske
Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 23. prosinca 2011., a okončan je 22. siječnja 2016. Predsjednik Vlade bio je Zoran Milanović (SDP).
Novi!!: Velimir Bujanec i Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda.
Novi!!: Velimir Bujanec i Facebook · Vidi više »
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Novi!!: Velimir Bujanec i Fakultet · Vidi više »
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Novi!!: Velimir Bujanec i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Velimir Bujanec i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu · Vidi više »
Goran Marić
Goran Marić(Grude, 5. rujna, 1959.) bivši je hrvatski ministar državne imovine.
Novi!!: Velimir Bujanec i Goran Marić · Vidi više »
Govor mržnje
Govor mržnje usmeni je ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili uzrokovanje mržnje prema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) zbog nekoga njezina određenja (kao što su rasa, spol, rod, religija, seksualnost, invaliditet i tako dalje) u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije, nasilja i/ili raspaljivanja već postojeće mržnje tako što se ona javnim govorom mržnje razvija, jača i produbljuje.
Novi!!: Velimir Bujanec i Govor mržnje · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bujanec i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Velimir Bujanec i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Velimir Bujanec i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Velimir Bujanec i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Hrvatski novinari i publicisti
Hrvatski novinari i publicisti (HNiP) je društvo hrvatskih novinara i publicista sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Velimir Bujanec i Hrvatski novinari i publicisti · Vidi više »
Hrvatski oslobodilački pokret
Hrvatski oslobodilački pokret je politička organizacija odnosno stranka koju su izjavom od 8. lipnja 1956. utemeljili u Argentini Ante Pavelić, Džaferbeg Kulenović, Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, Ivica Frković, Josip Marković te od desnog krila HSS-a Stjepan Hefer, Ivo Šarinić, Stipe Matijević i Ivan Kordić.
Novi!!: Velimir Bujanec i Hrvatski oslobodilački pokret · Vidi više »
Hrvatsko novinarsko društvo
Novinarski dom gdje se nalazi HND. Hrvatsko novinarsko društvo (ili kraće HND) je neovisna udruga profesionalnih novinara sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Velimir Bujanec i Hrvatsko novinarsko društvo · Vidi više »
Instagram (skraćenice: IG, Insta ili gram) američka je društvena mreža za razmjenu fotografija i videozapisa koju su stvorili Kevin Systrom i Mike Krieger. Aplikacija omogućuje korisnicima prijenos medija koji se mogu uređivati filterima i organizirati označnicima (hashtags) i geografskim označavanjem (geotaging). Objave se mogu dijeliti javno ili s unaprijed odobrenim pratiteljima (followers). Korisnici mogu pregledavati sadržaj drugih korisnika prema oznakama i lokacijama i pregledavati sadržaje u trendu. Korisnici mogu označivati fotografije za znakom sviđanja (like) i pratiti druge korisnike kako bi dodali njihov sadržaj u preglednik objava (feed). Instagram se izvorno razlikovao dopuštanjem uokvirivanja sadržaja samo u kvadratni (1:1) omjer slike sa 640 piksela kako bi odgovarao širini zaslona iPhonea u to vrijeme. U 2015. su ta ograničenja ublažena povećanjem na 1080 piksela. Usluga je također dodala značajke za razmjenu poruka (DM, eng. direct message), mogućnost uključivanja više slika ili videozapisa u jednu objavu i značajku „priča” (story) - sličnu glavnom konkurentu Snapchatu - koja korisnicima omogućuje objavljivanje fotografija i videozapisa dostupna do 24 sata. Od siječnja 2019. značajku Priče svakodnevno koristi 500 milijuna korisnika.
Novi!!: Velimir Bujanec i Instagram · Vidi više »
Ivić Pašalić
Ivić Pašalić (Šujica, Tomislavgrad, 3. studenoga 1960.), hrvatski liječnik, političar i poduzetnik.
Novi!!: Velimir Bujanec i Ivić Pašalić · Vidi više »
Jasenovac
Jasenovac je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Velimir Bujanec i Jasenovac · Vidi više »
Josip Klemm
Josip Klemm (Slavonski Brod, 1972.), aktivni sudionik Domovinskoga rata, hrvatski branitelj, predsjednik Udruge Specijalne policije Republike Hrvatske.
Novi!!: Velimir Bujanec i Josip Klemm · Vidi više »
Jure Francetić
Jure Francetić (Prozor kraj Otočca, 3. srpnja 1912. – Slunj, 27. prosinca 1942.), hrvatski vojnik i političar.
Novi!!: Velimir Bujanec i Jure Francetić · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Velimir Bujanec i Jutarnji list · Vidi više »
Katarina Fuček
Katarina Fuček (Ferdinandovac, 11. travnja 1957.) potpredsjednica Sabora.
Novi!!: Velimir Bujanec i Katarina Fuček · Vidi više »
Kokain
Strukturna formula kokaina. Kokain je stimulativna droga.
Novi!!: Velimir Bujanec i Kokain · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Velimir Bujanec i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
Ku Klux Klan
Simbol suvremenog Ku Klux Klana Ku Klux Klan (poznat i po akronimu KKK ili samo Klan), osnovan 24. prosinca 1865., je organizacija koja zagovara prevlast bijelih protestanata u SAD-u. Svrstana u stranku ekstremne desnice u američkom političkom spektru, međutim nikada nije djelovala kao stranka, već više kao organizacija za lobiranje i zaštitu interesa i predrasuda tradicionalističkih elemenata i ksenofobije kod bijelih protestanata, White Anglo-Saxon Protestant (WASP), etničko-religiozne zajednice koja je imala glavnu ulogu u naseljavanju i stvaranju države.
Novi!!: Velimir Bujanec i Ku Klux Klan · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Velimir Bujanec i Kultura · Vidi više »
Ljubo Ćesić
Ljubo Ćesić – Rojs (Batin, Posušje, 20. veljače 1958.), hrvatski general i političar.
Novi!!: Velimir Bujanec i Ljubo Ćesić · Vidi više »
Marko Perković
Crikvenici, 2013. godine Marko Perković, poznatiji kao Thompson (Čavoglave, 27. listopada 1966.), hrvatski je glazbenik i izvođač pjesama domoljubne, ljubavne i vjerske tematike.
Novi!!: Velimir Bujanec i Marko Perković · Vidi više »
Mate Bulić
Mate Bulić (Blatnica, BIH, 28. veljače 1957.) hrvatski je hercegovački pop/folk pjevač.
Novi!!: Velimir Bujanec i Mate Bulić · Vidi više »
Medalja Bljesak
Medalja "Bljesak" Medalja "Bljesak" umanjenica Medalja Bljesak dodjeljivana je pripadnicima OSRH koji su sudjelovali u akciji Bljesak 01.05.
Novi!!: Velimir Bujanec i Medalja Bljesak · Vidi više »
Medalja Oluja
Izgled Medalje Oluje Medalja Oluja je odlikovanje Republike Hrvatske, koje se uručivalo pripadnicima Hrvatske vojske koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji "Oluja", za oslobađanje sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banovine u kolovozu 1995.
Novi!!: Velimir Bujanec i Medalja Oluja · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Velimir Bujanec i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Miroslav Škoro
Miroslav Škoro (Osijek, 29. srpnja 1962.) hrvatski je glazbenik, skladatelj, ekonomist i političar.
Novi!!: Velimir Bujanec i Miroslav Škoro · Vidi više »
Miroslav Blažević
Miroslav Ćiro Blažević (Dolac kod Travnika, 9. ili 10. veljače 1935. – Zagreb, 8. veljače 2023.) bio je počasni izbornik Hrvatskog nogometnog saveza, hrvatski nogometni stručnjak i trener.
Novi!!: Velimir Bujanec i Miroslav Blažević · Vidi više »
Mlaka (Jasenovac)
Mlaka je naselje u Republici Hrvatskoj u Sisačko-moslavačkoj županiji, u sastavu općine Jasenovac.
Novi!!: Velimir Bujanec i Mlaka (Jasenovac) · Vidi više »
Neovisni za Hrvatsku
Neovisni za Hrvatsku (NHR), hrvatska je desna politička stranka.
Novi!!: Velimir Bujanec i Neovisni za Hrvatsku · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Velimir Bujanec i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Velimir Bujanec i Novinar · Vidi više »
Odnosi s javnošću
Odnosi s javnošću (eng. public relations, njem. Öffentlichkeitsarbeit) su dvosmjerna komunikacija između organizacije i njezine unutarnje i vanjske javnosti, u svrhu postizanja međusobnog razumijevanja, izgradnje društvene odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.
Novi!!: Velimir Bujanec i Odnosi s javnošću · Vidi više »
Operacija Bljesak
Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.
Novi!!: Velimir Bujanec i Operacija Bljesak · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Velimir Bujanec i Operacija Oluja · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Velimir Bujanec i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Panorama (Zagreb)
Panorama je bila hrvatski politički tjednik.
Novi!!: Velimir Bujanec i Panorama (Zagreb) · Vidi više »
Politička desnica
Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.
Novi!!: Velimir Bujanec i Politička desnica · Vidi više »
Politička ljevica
Lјevica predstavlja opći pojam kojim se označavaju politički pokreti, političke stranke i političke ideje koje pripadaju političkom spektru lјevice.
Novi!!: Velimir Bujanec i Politička ljevica · Vidi više »
Prostitucija
Njemačka prostitutka Prostitucija (od latinske riječi Prostituere, koja znači "javno izlagati") je prodavanje seksualnih usluga za novac ili neku drugu uslugu.
Novi!!: Velimir Bujanec i Prostitucija · Vidi više »
Rafael Boban
Rafael Ranko Boban (Bobanova Draga, Sovići kraj Gruda, 23. prosinca 1907. – nestao 1945.), pukovnik i general Hrvatskih oružanih snaga.
Novi!!: Velimir Bujanec i Rafael Boban · Vidi više »
Ranko Ostojić
Ranko Ostojić (Split, 3. listopada 1962.), hrvatski političar, pravnik, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Velimir Bujanec i Ranko Ostojić · Vidi više »
Slobodni tjednik
ST - Slobodni tjednik je naziv časopisa koji je početkom 1990-ih izlazio u Hrvatskoj.
Novi!!: Velimir Bujanec i Slobodni tjednik · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Velimir Bujanec i Slovenija · Vidi više »
Srećko Pšeničnik
Srećko Pšeničnik (Pregrada, 10. studenoga 1921. – Zagreb, 9. kolovoza 1999.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Velimir Bujanec i Srećko Pšeničnik · Vidi više »
Sud
Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.
Novi!!: Velimir Bujanec i Sud · Vidi više »
Tabloid (novinski format)
Tabloid je novinski format koji je manji od cijelog formata.
Novi!!: Velimir Bujanec i Tabloid (novinski format) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Velimir Bujanec i Televizija · Vidi više »
Tihomir Dujmović
Tihomir Dujmović (Ogulin, 1963.), hrvatski je novinar, televizijski voditelj i kolumnist.
Novi!!: Velimir Bujanec i Tihomir Dujmović · Vidi više »
Tomislav Karamarko
Tomislav Karamarko (Zadar, 25. svibnja 1959.), hrvatski povjesničar i političar, predsjednik HDZ-a od 2012.
Novi!!: Velimir Bujanec i Tomislav Karamarko · Vidi više »
Trpinja
Trpinja (srp. ćir. Трпиња; mađ. Terpenye) jest naselje i općina u istočnoj Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Velimir Bujanec i Trpinja · Vidi više »
Uvijek vjerni
Uvijek vjerni je naziv službenog Kluba navijača hrvatske nogometne reprezentacije osnovan u ožujku 2008. godine u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom.
Novi!!: Velimir Bujanec i Uvijek vjerni · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Velimir Bujanec i Varaždin · Vidi više »
Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice su grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Velimir Bujanec i Varaždinske Toplice · Vidi više »
Veleposlanik
Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Novi!!: Velimir Bujanec i Veleposlanik · Vidi više »
Vinko Grubišić
Vinko Grubišić (Posuški Gradac, Posušje, 5. travnja 1943.) je hrvatski književnik, antologičar i jezikoslovac iz BiH.
Novi!!: Velimir Bujanec i Vinko Grubišić · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Velimir Bujanec i Vukovar · Vidi više »
YouTube
YouTube je popularna mrežna usluga za razmjenu videozapisa na kojoj korisnici mogu postavljati, pregledavati, komentirati i ocjenjivati videozapise.
Novi!!: Velimir Bujanec i YouTube · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Velimir Bujanec i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Mamić
Zdravko Mamić (Bjelovar, 16. srpnja 1959.) bivši je nogometni dužnosnik i izvršni dopredsjednik zagrebačkog Dinama do 2016.
Novi!!: Velimir Bujanec i Zdravko Mamić · Vidi više »
Zlatko Hasanbegović
Zlatko Hasanbegović (Zagreb, 14. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i političar.
Novi!!: Velimir Bujanec i Zlatko Hasanbegović · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Velimir Bujanec i Znanost · Vidi više »
Zoran Milanović
Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.
Novi!!: Velimir Bujanec i Zoran Milanović · Vidi više »
18. studenoga
18.
Novi!!: Velimir Bujanec i 18. studenoga · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Velimir Bujanec i 1974. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bujanec i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bujanec i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bujanec i 1995. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Velimir Bujanec i 2010. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Velimir Bujanec i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Velimir Bujanec i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Velimir Bujanec i 2015. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Velimir Bujanec i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Velimir Bujanec i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Velimir Bujanec i 2019. · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Velimir Bujanec i 5. studenoga · Vidi više »
