Brže od pregledniku!
35 odnosi: Alicante (grad), Anadolu Efes S.K., Španjolska, Božidar Maljković, CB Breogán, CB Estudiantes, Dino Rađa, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1995., Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1991., Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1993., Hrvatska, Hrvatska košarkaška reprezentacija, Jugoslavenska košarkaška reprezentacija, KK Cibona, KK Split, Košarka, Košarka na OI 1992., Kup Krešimira Ćosića, Napetost, Premijer liga (košarka), Saski Baskonia, Split, Stobreč, Svjetsko prvenstvo u košarci – Argentina 1990., Toni Kukoč, ULEB Euroliga, Valencia BC, Veljača, XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., 1965., 1992., 2006., 2007., 9. veljače.
Alicante (grad)
Alicante (katal. Alacant), je lučki grad u Pokrajini Valencija i njezin glavni grad.
Novi!!: Velimir Perasović i Alicante (grad) · Vidi više »
Anadolu Efes S.K.
Anadolu Spor Kulübü (hr: Sportski klub Anadolu Efes), prije Efes Pilsen je turski košarkaški klub iz Istanbula.
Novi!!: Velimir Perasović i Anadolu Efes S.K. · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Velimir Perasović i Španjolska · Vidi više »
Božidar Maljković
250x250px Božidar Maljković (Otočac, 20. travnja 1952.), srbijanski je košarkaški trener.
Novi!!: Velimir Perasović i Božidar Maljković · Vidi više »
CB Breogán
Club Baloncesto Breogán, skraćeno Breogán španjolski je košarkaški klub iz grada Lugo u pokrajini Galicija.
Novi!!: Velimir Perasović i CB Breogán · Vidi više »
CB Estudiantes
Club Baloncesto Estudiantes, S.A.D. je španjolski košarkaški klub iz Madrida.
Novi!!: Velimir Perasović i CB Estudiantes · Vidi više »
Dino Rađa
Dino Rađa (Split, 24. travnja 1967.), bivši hrvatski košarkaš, osvajač dvije olimpijske medalje, svjetski prvak, višestruki klupski prvak Europe te uspješan NBA igrač.
Novi!!: Velimir Perasović i Dino Rađa · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Velimir Perasović i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1995.
Europsko prvenstvo u košarci 1995. održalo se u Ateni od 21.
Novi!!: Velimir Perasović i Europsko prvenstvo u košarci – Grčka 1995. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1991.
Europsko prvenstvo u košarci 1991. godine održalo se u Rimu od 24.
Novi!!: Velimir Perasović i Europsko prvenstvo u košarci – Italija 1991. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1993.
Europsko prvenstvo u košarci 1993. godine održalo se u Njemačkoj od 22.
Novi!!: Velimir Perasović i Europsko prvenstvo u košarci – Njemačka 1993. · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Velimir Perasović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska košarkaška reprezentacija
Dino Rađa Roko Leni Ukić Hrvatska košarkaška reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima.
Novi!!: Velimir Perasović i Hrvatska košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Jugoslavenska košarkaška reprezentacija
Jugoslavenska košarkaška reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u športu košarci.
Novi!!: Velimir Perasović i Jugoslavenska košarkaška reprezentacija · Vidi više »
KK Cibona
Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, hrvatski košarkaški klub iz Zagreba.
Novi!!: Velimir Perasović i KK Cibona · Vidi više »
KK Split
KK Split hrvatski je košarkaški klub iz Splita.
Novi!!: Velimir Perasović i KK Split · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Velimir Perasović i Košarka · Vidi više »
Košarka na OI 1992.
Košarka na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine uključivala je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.
Novi!!: Velimir Perasović i Košarka na OI 1992. · Vidi više »
Kup Krešimira Ćosića
Kup Krešimira Ćosića je hrvatski nacionalni košarkaški kup za klubove u muškoj konkurenciji.
Novi!!: Velimir Perasović i Kup Krešimira Ćosića · Vidi više »
Napetost
Napetost ili stres (iz engleskog stress.
Novi!!: Velimir Perasović i Napetost · Vidi više »
Premijer liga (košarka)
Premijer liga, (sponzorski FAVBET Premijer liga, ranije A-1 liga, neformalno i Prva hrvatska košarkaška liga) je najviši razred hrvatskog košarkaškog natjecanja.
Novi!!: Velimir Perasović i Premijer liga (košarka) · Vidi više »
Saski Baskonia
Saski Baskonia, S.A.D je španjolski košarkaški klub iz baskijske Vitorije.
Novi!!: Velimir Perasović i Saski Baskonia · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Velimir Perasović i Split · Vidi više »
Stobreč
Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.
Novi!!: Velimir Perasović i Stobreč · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u košarci – Argentina 1990.
Svjetsko prvenstvo u košarci 1990. godine je održano u Buenos Airesu u Argentini, od 8.
Novi!!: Velimir Perasović i Svjetsko prvenstvo u košarci – Argentina 1990. · Vidi više »
Toni Kukoč
Toni Kukoč (Split, 18. rujna 1968.), bivši je hrvatski košarkaš i reprezentativac.
Novi!!: Velimir Perasović i Toni Kukoč · Vidi više »
ULEB Euroliga
Euroliga je natjecanje koje je započelo kao Kup europskih prvaka u košarci u sezoni 1958. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga. Obrasci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu. U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka. Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi. Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano Liga prvaka, a početkom devedesetih i Euroliga, od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jačih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim eurokupovima, kao što su Kup Radivoja Koraća i Kup Raymonda Saporte (bivši Kup pobjednika kupova). Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje FIBA-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga (ULEB), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. ''Euroliga''. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga s 24 kluba i FIBA-ina Suproliga s 20 klubova. Od sezone 2016./17. se Euroliga igra kao jedinstvena liga 16 klubova, s naknadnim doigravanjem. Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih Split, i Cibona dok su ostali sudionici ovog natjecanja bili i Zadar, Zagreb te Cedevita.
Novi!!: Velimir Perasović i ULEB Euroliga · Vidi više »
Valencia BC
Valencia Bàsquet Club je španjolski košarkaški klub iz Valencije.
Novi!!: Velimir Perasović i Valencia BC · Vidi više »
Veljača
Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Velimir Perasović i Veljača · Vidi više »
XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.
XXV.
Novi!!: Velimir Perasović i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Velimir Perasović i 1965. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Velimir Perasović i 1992. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Velimir Perasović i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Velimir Perasović i 2007. · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Velimir Perasović i 9. veljače · Vidi više »
