Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Veljko Rogošić

Indeks Veljko Rogošić

Veljko Rogošić (Kaštel Lukšić, 21. srpnja 1941.Veljko Rogošić:, Preuzeto 8. kolovoza 2012. − Split, 7. kolovoza 2012.Slobodna Dalmacija (7. kolovoza 2012.):, Preuzeto 8. kolovoza 2012.), hrvatski plivač, višestruki državni rekorder na 200 m delfin, 400 i 1500 m slobodno, te svjetski prvak u maratonskom plivanju.

85 odnosi: Aleksandrija, Đorđi Peruzović, Čiovo, Borovo, Brodogradnja, Cookov prolaz, Daljinsko plivanje, Dalmacijavino, Domovinski rat, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europska prvenstva u plivanju, Faros maraton, Franjo Tuđman, Global Positioning System, Grado, Guinnessova knjiga rekorda, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska ratna mornarica, Italija, IV. Mediteranske igre – Napulj 1963., Jangce, Josip Broz Tito, Jutarnji list, Kaštel Lukšić, Knjiga, La Manche, Mediteranske igre, Metar, Nacional, Nagrada Grada Splita, Olimpijske igre, Ontario (jezero), Plivanje, Pokroviteljstvo, Posebna priznanja HOO-a, Prevlaka, Profesor, Red Danice hrvatske, Red hrvatskog trolista, Savudrija, Sicilija, Slobodna Dalmacija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Spomenica domovinskog rata, Stari Grad, Supetar, Sydney, Tunis, ..., V. Mediteranske igre – Tunis 1967., VI. Mediteranske igre – Izmir 1971., Vis, XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964., 14. kolovoza, 1941., 1959., 1960-ih, 1960., 1963., 1964., 1967., 1970-ih, 1971., 1973., 1974., 1975., 1976., 1997., 2. kolovoza, 2. srpnja, 20. srpnja, 2004., 2005., 2006., 2008., 2012., 21. srpnja, 22. srpnja, 27. kolovoza, 29. kolovoza, 31. kolovoza, 4. srpnja, 7. kolovoza. Proširite indeks (35 više) »

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Novi!!: Veljko Rogošić i Aleksandrija · Vidi više »

Đorđi Peruzović

Đorđi Peruzović (Šibenik, 4. ožujka 1940.) hrvatski je pjevač zabavne glazbe.

Novi!!: Veljko Rogošić i Đorđi Peruzović · Vidi više »

Čiovo

Čiovo je otok u srednjoj Dalmaciji, s površinom od 28,8 km² i 6.071 stanovnikom (1991.). Pruža se u smjeru istok – zapad i zatvara Kaštelanski zaljev.

Novi!!: Veljko Rogošić i Čiovo · Vidi više »

Borovo

Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru Borovo (srp. ćir. Борово; mađ. Boró; njem. Worow), također poznato kao Borovo Selo (kako bi se razlikovalo od prigradskog naselja Borovo Naselje koje je do 1980. godine također bilo dio katastarske općine Borovo), je selo i općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u istočnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Veljko Rogošić i Borovo · Vidi više »

Brodogradnja

Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.

Novi!!: Veljko Rogošić i Brodogradnja · Vidi više »

Cookov prolaz

Desno Cookov prolaz je morski prolaz, tjesnac, između Južnog otoka i Sjevernog otoka na Novom Zelandu.

Novi!!: Veljko Rogošić i Cookov prolaz · Vidi više »

Daljinsko plivanje

Daljinsko plivanje je disciplina plivanja gdje se pliva u bazenu, na moru, rijekama i jezerima.

Novi!!: Veljko Rogošić i Daljinsko plivanje · Vidi više »

Dalmacijavino

Dalmacijavino d.d. u stečaju je hrvatska tvrtka sa sjedištem na adresi Obala kneza Domagoja 15 u Splitu.

Novi!!: Veljko Rogošić i Dalmacijavino · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Veljko Rogošić i Domovinski rat · Vidi više »

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Veljko Rogošić i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »

Europska prvenstva u plivanju

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i Europska prvenstva u plivanju · Vidi više »

Faros maraton

Faros maraton (engl. Faros Marathon) odnosno Starogrojski maraton, međunarodno natjecanje u daljinskom plivanju koje se održava u Hrvatskoj, u Starogrojčici odnosno Starogrojskoj vali, od Nove rive u Starom Gradu do rta Kabla.

Novi!!: Veljko Rogošić i Faros maraton · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Veljko Rogošić i Franjo Tuđman · Vidi više »

Global Positioning System

Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti. pomorskoj primjeni. Automobilni navigacijski sustav u taksiju. mobilnim telefonima. Globalni položajni sustav (akronim GPS) je satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji ili u njezinoj blizini.

Novi!!: Veljko Rogošić i Global Positioning System · Vidi više »

Grado

Grado (venecijanski: Gravo, slovenski: Gradež, furlanski: Grau) je grad u Pokrajini Gorizia u okviru autonomne regije Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.

Novi!!: Veljko Rogošić i Grado · Vidi više »

Guinnessova knjiga rekorda

Guinnessov certifikat za svjetski rekord – Ritesh Arya Turčin Sultan Kosen je najviša osoba na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Guinnessova knjiga rekorda (eng: Guinness World Records) godišnji je pregled svjetskih rekorda, kako čovjekovih postignuća tako i prirodnih fenomena.

Novi!!: Veljko Rogošić i Guinnessova knjiga rekorda · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Veljko Rogošić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska ratna mornarica

Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Veljko Rogošić i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Veljko Rogošić i Italija · Vidi više »

IV. Mediteranske igre – Napulj 1963.

4.

Novi!!: Veljko Rogošić i IV. Mediteranske igre – Napulj 1963. · Vidi više »

Jangce

Jangce (kineski Chang Jiang; prevedeno Duga rijeka) je najduža rijeka u Aziji i treća najduža na svijetu (iza Amazone i Nila).

Novi!!: Veljko Rogošić i Jangce · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Veljko Rogošić i Josip Broz Tito · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Veljko Rogošić i Jutarnji list · Vidi više »

Kaštel Lukšić

Kaštel Lukšić jedan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela.

Novi!!: Veljko Rogošić i Kaštel Lukšić · Vidi više »

Knjiga

Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.

Novi!!: Veljko Rogošić i Knjiga · Vidi više »

La Manche

La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.

Novi!!: Veljko Rogošić i La Manche · Vidi više »

Mediteranske igre

Logo Mediteranskih igara Mediteranske igre odnosno Sredozemne igre su međunarodno višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u jednom of gradova članica Međunarodnoga odbora Mediteranskih igara.

Novi!!: Veljko Rogošić i Mediteranske igre · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Veljko Rogošić i Metar · Vidi više »

Nacional

Nacional je hrvatski politički tjednik.

Novi!!: Veljko Rogošić i Nacional · Vidi više »

Nagrada Grada Splita

Nagrada grada Splita (popis nepotpun).

Novi!!: Veljko Rogošić i Nagrada Grada Splita · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Veljko Rogošić i Olimpijske igre · Vidi više »

Ontario (jezero)

Ontario je slatkovodno jezero u Sjevernoj Americi jedno od pet Velikih jezera.

Novi!!: Veljko Rogošić i Ontario (jezero) · Vidi više »

Plivanje

Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.

Novi!!: Veljko Rogošić i Plivanje · Vidi više »

Pokroviteljstvo

Allianz Areni u Münchenu. Sponzorstvo od automobilske tvrtke u konjičkom sportu. Pokrovitelj (anglicizam sponzor, od "to sponsor") je osoba (fizička ili pravna) ili tvrtka koji daje financijsku potporu za pokrivanje troškova akcije, aktivnosti ili primjerice doniranjem nagrade u reklamne svrhe.

Novi!!: Veljko Rogošić i Pokroviteljstvo · Vidi više »

Posebna priznanja HOO-a

Posebna priznanja HOO-a Hrvatski olimpijski odbor ustanovio je 2004. godine "za izniman sportski pothvat ili osobito uspješno djelovanje u promicanju temeljnih načela sporta i olimpizma, njegovih vrijednosti - solidarnosti, prijateljstva, fair playa, te dobra i poruke mira što ih prvenstveno sportaš kao istinski glasnik sporta i olimpizma njeguje u domovinskoj i međunarodnoj olimpijskoj obitelji, Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora od 2004.

Novi!!: Veljko Rogošić i Posebna priznanja HOO-a · Vidi više »

Prevlaka

right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.

Novi!!: Veljko Rogošić i Prevlaka · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Veljko Rogošić i Profesor · Vidi više »

Red Danice hrvatske

'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Veljko Rogošić i Red Danice hrvatske · Vidi više »

Red hrvatskog trolista

Red hrvatskog trolista je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima šesnaesto mjesto u važnosnome slijedu odlikovanja Republike Hrvatske, iza Reda hrvatskog križa.

Novi!!: Veljko Rogošić i Red hrvatskog trolista · Vidi više »

Savudrija

Savudrija je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Umaga, Istarska županija.

Novi!!: Veljko Rogošić i Savudrija · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Veljko Rogošić i Sicilija · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Veljko Rogošić i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Veljko Rogošić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Veljko Rogošić i Split · Vidi više »

Spomenica domovinskog rata

Spomenica domovinskog rata je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima sedamnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Veljko Rogošić i Spomenica domovinskog rata · Vidi više »

Stari Grad

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Veljko Rogošić i Stari Grad · Vidi više »

Supetar

Naziv grada postavljen u luci Supetar je grad u Hrvatskoj, najveće naselje na otoku Braču te gospodarsko, kulturno i turističko središte otoka u kojem živi petina Bračana.

Novi!!: Veljko Rogošić i Supetar · Vidi više »

Sydney

Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.

Novi!!: Veljko Rogošić i Sydney · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Veljko Rogošić i Tunis · Vidi više »

V. Mediteranske igre – Tunis 1967.

V.

Novi!!: Veljko Rogošić i V. Mediteranske igre – Tunis 1967. · Vidi više »

VI. Mediteranske igre – Izmir 1971.

VI.

Novi!!: Veljko Rogošić i VI. Mediteranske igre – Izmir 1971. · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Novi!!: Veljko Rogošić i Vis · Vidi više »

XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.

XVII.

Novi!!: Veljko Rogošić i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »

XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964.

XVIII.

Novi!!: Veljko Rogošić i XVIII. Olimpijske igre – Tokio 1964. · Vidi više »

14. kolovoza

14.

Novi!!: Veljko Rogošić i 14. kolovoza · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1941. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1959. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1960-ih · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1960. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1964. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1967. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1970-ih · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1971. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1973. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1975. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1976. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Veljko Rogošić i 1997. · Vidi više »

2. kolovoza

2.

Novi!!: Veljko Rogošić i 2. kolovoza · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: Veljko Rogošić i 2. srpnja · Vidi više »

20. srpnja

20.

Novi!!: Veljko Rogošić i 20. srpnja · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Veljko Rogošić i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Veljko Rogošić i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Veljko Rogošić i 2006. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Veljko Rogošić i 2008. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Veljko Rogošić i 2012. · Vidi više »

21. srpnja

21.

Novi!!: Veljko Rogošić i 21. srpnja · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Veljko Rogošić i 22. srpnja · Vidi više »

27. kolovoza

27.

Novi!!: Veljko Rogošić i 27. kolovoza · Vidi više »

29. kolovoza

29.

Novi!!: Veljko Rogošić i 29. kolovoza · Vidi više »

31. kolovoza

31.

Novi!!: Veljko Rogošić i 31. kolovoza · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: Veljko Rogošić i 4. srpnja · Vidi više »

7. kolovoza

7.

Novi!!: Veljko Rogošić i 7. kolovoza · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »