55 odnosi: Australija, Četverac bez kormilara, Četverac na pariće, Četverac s kormilarom, Bugarska, Drugi svjetski rat, Dvojac bez kormilara, Dvojac na pariće, Dvojac s kormilarom, Elisabeta Lipa, Engleska, Europa, Europska prvenstva u veslanju, FISA, Francuska, Francuski jezik, Hrvatska, Hrvatski veslački savez, Italija, Kajak, Kanu, Kilogram, Kina, Korčula, Kronologija hrvatskog veslanja, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Novi Zeland, Olimpijske igre, Osmerac (veslanje), Povijest, Regata, Rijeka (vodotok), Rumunjska, Samac (veslanje), Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Sport, Steve Redgrave, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Oxfordu, Svjetska prvenstva u veslanju, Svjetski rekordi u veslanju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Venecija, Veslački ergometar, Veslanje na Olimpijskim igrama, Veslo, XVII. Olimpijske igre – Rim 1960., 1829., ..., 1984., 1996., 2000., 2004., 21. stoljeće. Proširite indeks (5 više) »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Veslanje i Australija · Vidi više »
Četverac bez kormilara
Četverac bez kormilara. Posadu čine četiri veslača od kojih svaki ima po jedno rimen veslo. Dva imaju desno, a dva lijevo veslo. SP 2009. u Poznanju Četverac bez kormilara (4-) je čamac za natjecateljsko veslanje na mirnim vodama čiju posadu čine četiri rimen veslača, dva desna i dva lijeva, ovisno o tome na kojoj strani čamca se nalazi veslo pojedinog veslača.
Novi!!: Veslanje i Četverac bez kormilara · Vidi više »
Četverac na pariće
Četverac na pariće. Posadu čine četiri veslača od kojih svaki ima po dva vesla, lijevo i desno. Četverac na pariće (4x) je čamac za natjecateljsko veslanje na mirnim vodama čiju posadu čine četiri skul veslača.
Novi!!: Veslanje i Četverac na pariće · Vidi više »
Četverac s kormilarom
Četverac s kormilarom. Posadu čine četiri veslača i kormilar. Svaki veslač ima po jedno rimen veslo. Dva imaju desno, a dva lijevo veslo. Četverac s kormilarom (4+) je čamac za natjecateljsko veslanje na mirnim vodama čiju posadu čine četiri rimen veslača (dva desna i dva lijeva), i kormilar.
Novi!!: Veslanje i Četverac s kormilarom · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Veslanje i Bugarska · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Veslanje i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dvojac bez kormilara
Dvojac bez kormilara. Posadu čine dva veslača od kojih svaki ima po jedno rimen veslo, desno ili lijevo. Trening hrvatskog ženskog dvojca bez kormilara na ljetnim OI za mlade 2018. Dvojac bez kormilara (2-) je čamac za natjecateljsko veslanje na mirnim vodama čiju posadu čine dva rimen veslača, desni i lijevi, ovisno o tome na kojoj strani čamca se nalazi veslo pojedinog veslača.
Novi!!: Veslanje i Dvojac bez kormilara · Vidi više »
Dvojac na pariće
Dvojac na pariće Francuskoj. Za usporedbu s dvojcem bez kormilara, koji ima jedno veslo po veslaču Dvojac na pariće je naziv koji se koristi za disciplinu u veslanju na mirnim vodama a podrazumijeva postavu veslačkog čamca s dva veslača i dva para vesala to jest svaki veslač koristi par vesala, po jedno u svakoj ruci.
Novi!!: Veslanje i Dvojac na pariće · Vidi više »
Dvojac s kormilarom
Dvojac s kormilarom. Posadu čine dva veslača i kormilar. Svaki veslač ima po jedno rimen veslo. Dvojac s kormilarom (2+) je čamac za natjecateljsko veslanje na mirnim vodama čiju posadu čine dva rimen veslača (desni i lijevi) i kormilar.
Novi!!: Veslanje i Dvojac s kormilarom · Vidi više »
Elisabeta Lipa
Elisabeta Lipa (rođena Oleniuc, 26. listopada 1964.) je rumunjska veslačica koja je prema broju olimpijskih medalja najuspješnija veslačica svih vremena.
Novi!!: Veslanje i Elisabeta Lipa · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Veslanje i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Veslanje i Europa · Vidi više »
Europska prvenstva u veslanju
Europska prvenstva u veslanju je međunarodno veslačko natjecanje koje organizira Međunarodna veslačka federacija.
Novi!!: Veslanje i Europska prvenstva u veslanju · Vidi više »
FISA
Međunarodna veslačka federacija se naziva FISA, što je skraćenica od francuskog naziva Fédération Internationale des Sociétés d'Aviron.
Novi!!: Veslanje i FISA · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Veslanje i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Veslanje i Francuski jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Veslanje i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski veslački savez
Grb Hrvatskog veslačkog saveza Hrvatski veslački savez (HVS) krovna je organizacija veslačkog sporta u Hrvatskoj.
Novi!!: Veslanje i Hrvatski veslački savez · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Veslanje i Italija · Vidi više »
Kajak
Kanui na Jankovcu na Papuku. Kajak je mali čamac koji se pokreće ljudskom snagom.
Novi!!: Veslanje i Kajak · Vidi više »
Kanu
Kanu je mali čamac koji se pokreće ljudskom snagom u kojem veslač (ili više njih) koristi veslo s jednom lopaticom.
Novi!!: Veslanje i Kanu · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Veslanje i Kilogram · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Veslanje i Kina · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Veslanje i Korčula · Vidi više »
Kronologija hrvatskog veslanja
Ovdje je data kronologija veslanja u Hrvatskoj, kako je prikupio i uredio Rudolf Starić za časopis Veslanje.
Novi!!: Veslanje i Kronologija hrvatskog veslanja · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Veslanje i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Veslanje i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Veslanje i Novi Zeland · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Veslanje i Olimpijske igre · Vidi više »
Osmerac (veslanje)
Osmerac. Posadu čini osam veslača i kormilar. Svaki veslač ima po jedno rimen veslo. Četiri imaju desno, a četiri lijevo veslo. SP 2016. u Nizozemskoj Osmerac (8+) je čamac za natjecateljsko veslanje na mirnim vodama čiju posadu čini osam rimen veslača (četiri desna i četiri lijeva), i kormilar.
Novi!!: Veslanje i Osmerac (veslanje) · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Veslanje i Povijest · Vidi više »
Regata
Regate su natjecanja u kojima se natječu jedriličari, a isti naziv se koristi i za natjecanje veslača.
Novi!!: Veslanje i Regata · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Veslanje i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Veslanje i Rumunjska · Vidi više »
Samac (veslanje)
Samac. Posadu čini jedan veslač koji ima dva vesla, lijevo i desno. EP 2016. Samac (1x) je čamac za natjecateljsko veslanje na mirnim vodama čiju posadu čini jedan skul veslač koji ima dva vesla kojima pokreće čamac, jedno u desnoj a drugo u lijevoj ruci.
Novi!!: Veslanje i Samac (veslanje) · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Veslanje i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Veslanje i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sport
Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.
Novi!!: Veslanje i Sport · Vidi više »
Steve Redgrave
Sir Steven Geoffrey Redgrave (Marlow, 23. ožujka 1962.), je britanski veslač koji je osvojio 5 uzastopnih zlatnih medalja na Olimpijskim igrama u razdoblju od 1984. do 2000., te još jednu dodatnu broncu 1988. godine.
Novi!!: Veslanje i Steve Redgrave · Vidi više »
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: Veslanje i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »
Sveučilište u Oxfordu
Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.
Novi!!: Veslanje i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »
Svjetska prvenstva u veslanju
Svjetska prvenstva u veslanju su službena međunarodna natjecanja u veslačkom sportu koje organizira FISA - Međunarodna veslačka federacija.
Novi!!: Veslanje i Svjetska prvenstva u veslanju · Vidi više »
Svjetski rekordi u veslanju
Za svaku disciplinu u veslanju prate se najbolja postignuta vremena.
Novi!!: Veslanje i Svjetski rekordi u veslanju · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Veslanje i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Veslanje i Venecija · Vidi više »
Veslački ergometar
Veslački simulator ili ergometar naprava koja dobro simulira kretnju natjecateljskog veslanja te je kao takva pogodna sprava za trening i pripremu veslača.
Novi!!: Veslanje i Veslački ergometar · Vidi više »
Veslanje na Olimpijskim igrama
100px Veslanje na Olimpijskim igrama se prvi puta održalo na Olimpijskim igrama u Parizu 1900.
Novi!!: Veslanje i Veslanje na Olimpijskim igrama · Vidi više »
Veslo
Veslo s označenim dijelovima Izgled modernog vesla s tzv. 'big blade' lopatom, u hrvatskom žargonu 'sjekira'. Vide se vesla koje veslači drži za ručke, način na koji je veslo prstenom (crni prsten na bijelom dijelu tijela vesla) naslonjeno na ušicu na metalnom izbočniku (metalni dio sastavljen od šipki pričvršćenih na valobran čamca), dok je lopata uronjena u vodu za vrijeme faze provlaka. Na slici se ne vidi lopata jer je izvan kadra. Veslo je poluga kojom se prenosi sila veslača (tj. osobe koja vesla) na vodu i time pokreće čamac.
Novi!!: Veslanje i Veslo · Vidi više »
XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.
XVII.
Novi!!: Veslanje i XVII. Olimpijske igre – Rim 1960. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Veslanje i 1829. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Veslanje i 1984. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Veslanje i 1996. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Veslanje i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Veslanje i 2004. · Vidi više »
21. stoljeće
Početak 21.
Novi!!: Veslanje i 21. stoljeće · Vidi više »