Brže od pregledniku!
52 odnosi: Austrija, Berliner, Božidar Novak, Branko Tuđen, Dejan Jović, Djevičanski otoci, Embargo, Franjo Tuđman, Goran Ogurlić, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ico Voljevica, Ivić Pašalić, Jugoslavija (razdvojba), Jutarnji list, Koncern, Miljenko Manjkas, Mirovinsko osiguranje, Narodni list (Zagreb), Novine, Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj, Ron Brown, Stjepan Andrašić, Stjepan Mesić, Styria Media Group AG, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006., Tabloid, Trgovina, Večernjakova ruža, Zagreb, 1957., 1959., 1961., 1963., 1968., 1972., 1975., 1983., 1985., 1986., 1990., 1992., 1996., 1998., 2. lipnja, 2000., 2001., 2005., 2006., 24sata, ..., 30. lipnja, 4. travnja. Proširite indeks (2 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Večernji list i Austrija · Vidi više »
Berliner
Berliner je novinski format tipičnih mjera stranica 315 × 470 mm.
Novi!!: Večernji list i Berliner · Vidi više »
Božidar Novak
*Božidar Novak (novinar).
Novi!!: Večernji list i Božidar Novak · Vidi više »
Branko Tuđen
Branko Tuđen (Igrišće, općina Jakovlje, 4. rujna 1950.), hrvatski je novinar, urednik, publicist i športski djelatnik.
Novi!!: Večernji list i Branko Tuđen · Vidi više »
Dejan Jović
Dejan Jović (Samobor, 12. travnja 1968.), politolog, doktor političkih znanosti, analitičar Od 2013.
Novi!!: Večernji list i Dejan Jović · Vidi više »
Djevičanski otoci
Djevičanski otoci su skupina otoka u Malim Antilima, oko 100 km istočno od Portorika, između Atlantika i Karipskog mora.
Novi!!: Večernji list i Djevičanski otoci · Vidi više »
Embargo
Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.
Novi!!: Večernji list i Embargo · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Večernji list i Franjo Tuđman · Vidi više »
Goran Ogurlić
Goran Ogurlić (Rijeka, 18. listopada 1969.) hrvatski je novinar, glavni urednik Jutarnjeg lista.
Novi!!: Večernji list i Goran Ogurlić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Večernji list i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Večernji list i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ico Voljevica
Ismet Voljevica, kraće Ico Voljevica (Mostar, 18. srpnja 1922. – Zagreb, 30. listopada 2008.), slikar i karikaturist.
Novi!!: Večernji list i Ico Voljevica · Vidi više »
Ivić Pašalić
Ivić Pašalić (Šujica, Tomislavgrad, 3. studenoga 1960.), hrvatski liječnik, političar i poduzetnik.
Novi!!: Večernji list i Ivić Pašalić · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Večernji list i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Večernji list i Jutarnji list · Vidi više »
Koncern
Koncerni (od lat. Concernere "(po-miješati") nastaju udruživanjem većeg broja tvrtki ili poduzeća, obično iste gospodarske grane, kao što su automobilska ili elektroindustrijska, kemijska, prehrambena i druge industrije, razne proizvodne, trgovačke ili uslužne djelatnosti. Prvi su koncerni nastali okupljanjem određenog broja tvrtki oko jedne tvrtke i njezina vlasnika, čije ime obično i nosi koncern. U suradnji s bankama, koje također postaju članice koncerna, i vlastitim kapitalom otkupljuju dionice nezavisnih tvrtki koje ih zanimaju i preuzimaju nadzor nad njihovim poslovanjem dok im se potpuno ne priključe ili postanu članice koncerna. Cilj je poslovanja koncerna, kao i svake druge tvrtke, ostvarivanje dobiti, a svrha je udruživanja postizanje boljeg tržišnog položaja nego što ga imaju konkurenti. Na taj način koncerni rješavaju i probleme nabave sirovina, energije, repromaterijala i drugih resursa za svoje proizvodne procese i plasman vlastitih proizvoda. Tako proizvodi jednog dijela koncerna postaju sirovine ili repromaterijal za druge njegove dijelove. U koncern se tvrtke udružuju i radi plasmana gotovih zajedničkih proizvoda krajnjim potrošačima ili kupcima. Kategorija:Poslovanje Kategorija:Trgovačko pravo it:Società consociata.
Novi!!: Večernji list i Koncern · Vidi više »
Miljenko Manjkas
Miljenko Manjkas (1966.) - hrvatski urednik, autor, producent i nakladnik Porijeklom je iz Bjelovara.
Novi!!: Večernji list i Miljenko Manjkas · Vidi više »
Mirovinsko osiguranje
Mirovinsko osiguranje je program socijalnog osiguranja.
Novi!!: Večernji list i Mirovinsko osiguranje · Vidi više »
Narodni list (Zagreb)
Narodni list hrvatske su dnevne novine koje su izlazile kao glasilo Narodne fronte odnosno SSRNH od 1945. do 1959. u Zagrebu.
Novi!!: Večernji list i Narodni list (Zagreb) · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Večernji list i Novine · Vidi više »
Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj
Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj dogodila se nakon raspada Jugoslavije i osamostaljenjem Hrvatske.
Novi!!: Večernji list i Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj · Vidi više »
Ron Brown
Ron Brown Ronald Harmon "Ron" Brown (Washington, 1. kolovoza 1941. – Dubrovnik, 3. travnja 1996.) – američki političar, ministar trgovine.
Novi!!: Večernji list i Ron Brown · Vidi više »
Stjepan Andrašić
Stjepan Andrašić (Vrbovo, 17. kolovoza 1941.) hrvatski je novinar i nakladnik koji radi u Zagrebu.
Novi!!: Večernji list i Stjepan Andrašić · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Večernji list i Stjepan Mesić · Vidi više »
Styria Media Group AG
Styria Media Group AG je jedna od najvećih medijska Austrijskih tvrtki sa sjedištem u Grazu.
Novi!!: Večernji list i Styria Media Group AG · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006., službenog naziva 2006 FIFA World Cup Germany™, održavalo se od 9. lipnja do 9. srpnja 2006. u 12 njemačkih gradova.
Novi!!: Večernji list i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006. · Vidi više »
Tabloid
Tabloid je naziv za dnevne (ponekad i tjedne) novine koje obilježavaju kratke vijesti s puno fotografija.
Novi!!: Večernji list i Tabloid · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Večernji list i Trgovina · Vidi više »
Večernjakova ruža
Večernjakova ruža je medijska nagrada u Hrvatskoj koja se dodjeljuje od 1994. godine.
Novi!!: Večernji list i Večernjakova ruža · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Večernji list i Zagreb · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1957. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1961. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1963. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1968. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1975. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Večernji list i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Večernji list i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Večernji list i 1998. · Vidi više »
2. lipnja
2.
Novi!!: Večernji list i 2. lipnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Večernji list i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Večernji list i 2001. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Večernji list i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Večernji list i 2006. · Vidi više »
24sata
24sata je medijska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Večernji list i 24sata · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Večernji list i 30. lipnja · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Večernji list i 4. travnja · Vidi više »
