Brže od pregledniku!
52 odnosi: Arbat, Automobil, Bas-gitara, Danska, Djelatnost, Dnjipro (grad), Film, Filmski festival, Francuska, Glazbeni album, Grafit, Habarovsk, Italija, Jezik, Kazahstan, Kino (sastav), Koncert, Koreja, Korejski jezik, Latvija, Moskva, Novac, Novi val, Pjesma, Riga, Ritam gitara, Rock, Rusi, Rusija, Ruski jezik, Ruski rock, Sankt-Peterburg, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Stadion Lužnjiki, Stambeni neboder, Supkultura, Vokal, Zid, 15. kolovoza, 1962., 1979., 1980-ih, 1982., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., ..., 21. lipnja, 7. veljače. Proširite indeks (2 više) »
Arbat
Ulica Arbat ljeti Arbat (ruski: Арба́т) je pješačka ulica duga oko jedan kilometar u povijesnom središtu Moskve.
Novi!!: Viktor Coj i Arbat · Vidi više »
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Novi!!: Viktor Coj i Automobil · Vidi više »
Bas-gitara
Električna bas-gitara (također zvana električni bas ili bas) električno je pojačan žičani instrument koji se svira prstima ili trzalicom.
Novi!!: Viktor Coj i Bas-gitara · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Viktor Coj i Danska · Vidi više »
Djelatnost
Djelatnost ili rad označava aktivni čin čovjeka.
Novi!!: Viktor Coj i Djelatnost · Vidi više »
Dnjipro (grad)
Dnjipro (ukr. Дніпро), do prije 19.
Novi!!: Viktor Coj i Dnjipro (grad) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Viktor Coj i Film · Vidi više »
Filmski festival
Crveni tepih u Cannesu Filmski festival je jednodnevni ili višednevni, najčešće godišnji kulturni događaj u određenom mjestu ili području, na kojemu se prikazuju filmovi različitih žanrova i tematika te na kojima stručna prosudbena povjerenstva i gledateljstvo dodjeljuju filmske nagrade.
Novi!!: Viktor Coj i Filmski festival · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Viktor Coj i Francuska · Vidi više »
Glazbeni album
Album Glazbeni album je zbirka povezanih glazbenih uradaka namijenjena javnoj distribuciji.
Novi!!: Viktor Coj i Glazbeni album · Vidi više »
Grafit
Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.
Novi!!: Viktor Coj i Grafit · Vidi više »
Habarovsk
Habarovsk (rus. Хабаровск, eng. Khabarovsk) - grad na dalekom istoku Rusije i središte Habrovskog kraja.
Novi!!: Viktor Coj i Habarovsk · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Viktor Coj i Italija · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Viktor Coj i Jezik · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Viktor Coj i Kazahstan · Vidi više »
Kino (sastav)
Kino (rus. Кино́) je bio jedan od najpoznatijih sovjetskih rock sastava iz tadašnjeg Lenjingrada.
Novi!!: Viktor Coj i Kino (sastav) · Vidi više »
Koncert
Koncert klasične glazbe Koncert je glazbeni događaj "uživo", pred publikom.
Novi!!: Viktor Coj i Koncert · Vidi više »
Koreja
Položaj Koreje Koreja (korejski:Daehan 대한(McCune-Reischauer),Choseon 조선(Revidirana romanizacija korejskog).
Novi!!: Viktor Coj i Koreja · Vidi više »
Korejski jezik
Korejski jezik (ISO 639-3: kor) službeni je jezik Sjeverne i Južne Koreje.
Novi!!: Viktor Coj i Korejski jezik · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Viktor Coj i Latvija · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Viktor Coj i Moskva · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Viktor Coj i Novac · Vidi više »
Novi val
Novi val (engl. new wave) naziv je za glazbeni žanr započet 1976. godine u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Viktor Coj i Novi val · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: Viktor Coj i Pjesma · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Viktor Coj i Riga · Vidi više »
Ritam gitara
Ritam gitara je u glazbenoj skupini gitara koja svira ritam i pratnju.
Novi!!: Viktor Coj i Ritam gitara · Vidi više »
Rock
Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.
Novi!!: Viktor Coj i Rock · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Viktor Coj i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Viktor Coj i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Viktor Coj i Ruski jezik · Vidi više »
Ruski rock
Ruski rock je naziv za rock ruskih glazbenika na ruskome jeziku, odnosno rock-glazbu u ruskome stilu.
Novi!!: Viktor Coj i Ruski rock · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Viktor Coj i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Viktor Coj i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Viktor Coj i Sovjetski Savez · Vidi više »
Stadion Lužnjiki
Stadion Lužnjiki, točnije Velika sportska arena olimpijskog kompleksa Lužnjiki (ruski: Большая спортивная арена Олимпийского комплекса Лужники) je olimpijski stadion u Moskvi i najveći stadion u Rusiji.
Novi!!: Viktor Coj i Stadion Lužnjiki · Vidi više »
Stambeni neboder
Stambeni neboderi u naselju u Berlinu. Stambeni neboder je svaki neboder građen za stanovanje ljudi.
Novi!!: Viktor Coj i Stambeni neboder · Vidi više »
Supkultura
''punk'' frizura Supkultura ili potkultura, skup normi, sustava vrijednosti i obrazaca ponašanja, koje razlikuju jednu grupu ljudi od kulture šire zajednice kojoj pripadaju.
Novi!!: Viktor Coj i Supkultura · Vidi više »
Vokal
* Samoglasnik.
Novi!!: Viktor Coj i Vokal · Vidi više »
Zid
kameni zid Zidine grada Dubrovnika Kineski zid Zid općenito označava uspravan dio zgrade koji nosi krovište ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu ogradu.
Novi!!: Viktor Coj i Zid · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Viktor Coj i 15. kolovoza · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Viktor Coj i 1962. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Coj i 1979. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Viktor Coj i 1980-ih · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Coj i 1982. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Coj i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Coj i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Coj i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Coj i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Coj i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Coj i 1990. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Viktor Coj i 21. lipnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Viktor Coj i 7. veljače · Vidi više »
