Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Vilim I. Osvajač

Indeks Vilim I. Osvajač

Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.

45 odnosi: Adela Normanska, Adeliza, Bitka kod Hastingsa, Caen, Cecilija Normanska, Danska, Edgar II., Eduard III. Ispovjednik, Engleska, Ethelred II. Nespremni, Flandrija, Harold I., kralj Engleske, Harold II., kralj Engleske, Hartaknut, Henrik I., engleski kralj, Henrik I., kralj Francuske, Karlo III., kralj Franačke, Knjiga Sudnjeg dana, Knut Veliki, Konstancija Normanska, Kralj, Matilda Flandrijska, Normandija, Normani, Normanska dinastija, Normansko osvajanje Engleske, Odo iz Bayeuxa, Popis engleskih i britanskih vladara, Rikard II., normanski vojvoda, Rikard III., normanski vojvoda, Rikard Normanski, Robert I., vojvoda Normandije, Robert II., vojvoda Normandije, Rouen, Sven I. Rašljobradi, Vilim II., engleski kralj, Vojvodstvo Normandija, Wessex, 1028., 1035., 1066., 1087., 25. prosinca, 3. srpnja, 9. rujna.

Adela Normanska

Sveta Adela Normanska (eng. Adela of Normandy, francuski Adèle de Normandie), znana i kao Adela Engleska ili Adela Blojiška (o. 1067. — 8. ožujka 1137.), bila je engleska princeza i blojiška grofica te majka kralja Stjepana.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Adela Normanska · Vidi više »

Adeliza

Adeliza (ili Adelida; umrla prije 1113.) bila je kći engleskog kralja Vilima I. Osvajača i njegove supruge, Matilde Flandrijske.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Adeliza · Vidi više »

Bitka kod Hastingsa

Tapiserija iz Bayeuxa kronološki opisuje '''Bitku kod Hastingsa''', ovdje normanska flota plovi prema Engleskoj. Viliamov polubrat biskup Odo juriša na konju. Haroldova smrt. Vilim Osvajač sa svojim konjanicima. Vilim kao Pobjednik. Bitka kod Hastingsa bila je jedna od važnijih prijelomnica u engleskoj povijesti jer se nakon nje, smrću kralja Harolda II. gasi anglosaska kraljevska loza i događaju sveobuhvatne promjene u engleskom društvu i aristokraciji.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Bitka kod Hastingsa · Vidi više »

Caen

Caen (izgovor:, slično kao Cannes) grad je u francuskoj pokrajini Donjoj Normandiji, udaljen 10 km od La Manchea, s kojim ga povezuje Canal de Caen à la Mer, kanal izgrađen u vrijeme Napoleona III. Kroz grad protječe rijeka Orne.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Caen · Vidi više »

Cecilija Normanska

Konstancija. Obiteljsko stablo kraljeva Engleske. Cecilija Normanska (eng. Cecilia of Normandy) († 1126.) bila je časna majka Svetog Trojstva te kraljevna Engleske.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Cecilija Normanska · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Danska · Vidi više »

Edgar II.

Edgar II. (staroengleski: Ēadgar Æðeling, Ēadgar Æþeling, Ēadgar Cild), neokrunjeni engleski kralj, rođen 1051., a umro 1126. godine.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Edgar II. · Vidi više »

Eduard III. Ispovjednik

Eduard III.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Eduard III. Ispovjednik · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Engleska · Vidi više »

Ethelred II. Nespremni

Ethelred II.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Ethelred II. Nespremni · Vidi više »

Flandrija

Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Flandrija · Vidi više »

Harold I., kralj Engleske

Harold I., engleski kralj, rođen 1015., a umro 17. ožujka 1040. Englesku krunu naslijedio od svoga oca Knuta Velikog godine 1035. Bio u sukobu s polubratom Hartaknutom oko nasljedstva engleske krune.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Harold I., kralj Engleske · Vidi više »

Harold II., kralj Engleske

Harold II. (oko 1020. – 1066.), engleski kralj.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Harold II., kralj Engleske · Vidi više »

Hartaknut

Hartaknut, (engleski: Harthacnut, Harthacanute, Hardicanute, Hardecanute i Hörthaknútr, danski: Knud III Hardeknud) (oko 1018. – 8. lipnja 1042.), danski i engleski kralj.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Hartaknut · Vidi više »

Henrik I., engleski kralj

Henrik I. (1068. — 1. prosinca 1135.) bio je engleski kralj.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Henrik I., engleski kralj · Vidi više »

Henrik I., kralj Francuske

Henrik I. (francuski: Henri Ier) (?, 4. svibnja 1008. – Vitry-aux-Loges kraj Orléansa, 4. kolovoza 1060.) bio je francuski kralj od 1031. do 1060. godine iz dinastije Capet.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Henrik I., kralj Francuske · Vidi više »

Karlo III., kralj Franačke

Karlo III.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Karlo III., kralj Franačke · Vidi više »

Knjiga Sudnjeg dana

List iz Knjige posljednjeg suda. Domesday Book, gravura Andrewa Williamsa, ''Historic Byways and Highways of Old England'', 1900. Knjiga Sudnjeg dana (eng. Domesday Book – lat. Liber de Wintonia, također Domesday Survey), opći je imovinski popis brižljivo sastavljen za vrijeme od 20 godina nakon normanskog osvajanja Engleske godine 1066. Popis, za čije je sastavljanje najzaslužniji Vilim I. Osvajač, obuhvaćao je sve grofovije u Engleskoj, a u kojem je bilo zabilježeno "što je i koliko imao svatko tko je posjedovao u Engleskoj zemlju i stoku, i koliko je to vrijedilo" (Anglosaska kronika).

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Knjiga Sudnjeg dana · Vidi više »

Knut Veliki

Knut Veliki (oko 995., - 1035.), danski i engleski kralj koji osim tim državama vlada još današnjom Švedskom, Norveškom, Pomeranijom, Schleswigom, Islandom i Grenlandom.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Knut Veliki · Vidi više »

Konstancija Normanska

Konstancija Normanska (fra. Constance de Normandie, eng. Constance of Normandy) (1057./1061. – 13. kolovoza 1090.) bila je princeza Engleske i vojvotkinja Bretanje, čiji je muž bio Alan IV., vojvoda Bretanje, s kojim nije imala djece, a za kojeg se 1086.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Konstancija Normanska · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Kralj · Vidi više »

Matilda Flandrijska

Prikaz kraljice Matilde (18. st.) Matilda Flandrijska (fr. Mathilde, nizozemski Machteld) (o. 1031. — 2. studenog 1083.) bila je vojvotkinja Normana (1053. – 2. studenog 1083.) i kraljica Engleza (25. prosinca 1066. – 2. studenog 1083.). Njezini su roditelji bili Balduin V., grof Flandrije († 1067.) i njegova supruga, Adela Francuska, grofica Flandrije († 1079.), kći kralja Francuske.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Matilda Flandrijska · Vidi više »

Normandija

Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Normandija · Vidi više »

Normani

Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Normani · Vidi više »

Normanska dinastija

Grb vojvodstva Normandije Normanska dinastija ili Rolonidi je uobičajeno ime za normanske plemiće koji su bili grofovi Rouena i vojvode Normandije, a nakon normanskog osvajanja Engleske (1066.) engleski kraljevi. Dinastija je trajala do 1154., kada je na vlast došla dinastija Plantagenet.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Normanska dinastija · Vidi više »

Normansko osvajanje Engleske

Glavne bitke tijekom normanskih osvajanja. Normansko osvajanje Engleske je osvajanje engleskog kraljevstva, koje je izveo Vilim Osvajač 1066.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Normansko osvajanje Engleske · Vidi više »

Odo iz Bayeuxa

Odo(poč. 1030-ih - 1097.) je bio biskup Bayeuxa i grof Kenta.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Odo iz Bayeuxa · Vidi više »

Popis engleskih i britanskih vladara

Bez opisa.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »

Rikard II., normanski vojvoda

Rikardov spomenik u Fallaisu. Rikard II.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Rikard II., normanski vojvoda · Vidi više »

Rikard III., normanski vojvoda

Rikard Rikard III. (997./1001. – 1027.) bio je normanski vojvoda.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Rikard III., normanski vojvoda · Vidi više »

Rikard Normanski

Rikard (obiteljsko stablo kralja Vilima I.) Rikard (eng. Richard; o. 1054. – 1069./1075.) bio je engleski princ, drugi sin kralja Vilima I. Osvajača i njegove supruge, Matilde Flandrijske te brat Vilima II. Riđeg i Henrika I. Engleskog.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Rikard Normanski · Vidi više »

Robert I., vojvoda Normandije

Robert I. Veličanstveni (Robert the Magnificent, Robert le Magnifique) (22. lipnja 1000. – 1.-3. srpnja 1035.), vojvoda od Normandije (1027. – 1035.). Mlađi sin Rikarda II. i otac Vilima I. Nakon smrti oca (1026.), Robert se borio za vojvodstvo sa svojim starijim bratom i legalnim nasljednikom Rikardom III. Nakon Rikardove smrti, Robert je posato jak vladar.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Robert I., vojvoda Normandije · Vidi više »

Robert II., vojvoda Normandije

Robert II. (oko 1051./1054. – 10. veljače 1134.) je bio normandijski vojvoda.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Robert II., vojvoda Normandije · Vidi više »

Rouen

Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Rouen · Vidi više »

Sven I. Rašljobradi

'''Sven I. Rašljobradi''' Sven I. Rašljobradi (oko 986. godine - Gainsborough, 3. veljače 1014.), danski kralj.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Sven I. Rašljobradi · Vidi više »

Vilim II., engleski kralj

Vilim II.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Vilim II., engleski kralj · Vidi više »

Vojvodstvo Normandija

Vojvodstvo Normandija Vojvodstvo Normandija je bila državna tvorevina na sjeveru Francuske.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Vojvodstvo Normandija · Vidi više »

Wessex

Wessex (u prijevodu na novi engleski: West Saxon, zapadnosaski) se može odnositi na.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i Wessex · Vidi više »

1028.

Bez opisa.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i 1028. · Vidi više »

1035.

Bez opisa.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i 1035. · Vidi više »

1066.

Bez opisa.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i 1066. · Vidi više »

1087.

Bez opisa.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i 1087. · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i 25. prosinca · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i 3. srpnja · Vidi više »

9. rujna

9.

Novi!!: Vilim I. Osvajač i 9. rujna · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Vilijam I. Osvajač, Vilim I., engleski kralj, Vilim Osvajač.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »