Brže od pregledniku!
67 odnosi: Ana, kraljica Velike Britanije, Anglikanstvo, Škotska, Španjolska, Boginje, Britanska kraljevska ratna mornarica, Domaći konj, Engleska, Engleska crkva, Europa, Francuska, Francuzi, Hag, Homoseksualnost, Irska, Irsko Kraljevstvo, Jakov Franjo Edvard Stuart, Jakov I. Stuart, Jakov II., kralj Engleske, Kalvinizam, Karlo I., kralj Engleske, Karlo II., kralj Engleske, Katoličanstvo, Kralj, Kraljevina Engleska, London, Luj XIV., kralj Francuske, Marija II., kraljica Engleske, Nizozemska, Orange-Nassau, Oranski red, Pneumonija, Popis engleskih i britanskih vladara, Princ, Protestantizam, Protukatoličanstvo, Sjeverna Irska, Temza, Westminsterska opatija, Zakon o naslijeđu, 11. prosinca, 11. travnja, 12. srpnja, 12. veljače, 14. studenoga, 1650., 1660., 1667., 1672., 1674., ..., 1677., 1685., 1687., 1688., 1689., 1690., 1694., 1697., 1701., 1702., 20. rujna, 23. prosinca, 28. lipnja, 30. lipnja, 4. studenoga, 5. studenoga, 8. ožujka. Proširite indeks (17 više) »
Ana, kraljica Velike Britanije
Ana, eng. Anne (London, 6. veljače 1665. – London, 1. kolovoza 1714.) zadnja kraljica samostalne Engleske i kraljica Škota, te kraljica Irske; od 8. ožujka 1702. Naslijedila svog rođaka i šurjaka, Vilima III. Engleskog i II. Škotskog.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Ana, kraljica Velike Britanije · Vidi više »
Anglikanstvo
Anglikansko bogoslužje Anglikanstvo je naziv za skup osoba, ustanova, crkava, uvjerenja te liturgijskih tradicija i teoloških razmišljanja vezanih uz Englesku Crkvu, Anglikansku zajednicu, te ostale anglikanske crkve koje su se izdvojile i nisu u zajedništvu s Anglikanskom zajednicom.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Anglikanstvo · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Škotska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Španjolska · Vidi više »
Boginje
Dijete zaraženo boginjama Boginje (poznate pod latinskim nazivom variola ili variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije inačice virusa variole zvane Variola vera major i Variola vera minor.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Boginje · Vidi više »
Britanska kraljevska ratna mornarica
Zastava ''Kraljevske ratne mornarice'' Ujedinjenog Kraljevstva Kraljevska ratna mornarica Ujedinjenog Kraljevstva (engl. Royal Navy) je pomorska komponenta oružanih snaga Velike Britanije.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Britanska kraljevska ratna mornarica · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Domaći konj · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Engleska · Vidi više »
Engleska crkva
260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Engleska crkva · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Francuzi · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Hag · Vidi više »
Homoseksualnost
Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Homoseksualnost · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Irska · Vidi više »
Irsko Kraljevstvo
Irsko Kraljevstvo (galski: Rioghacht Éireann) ime je koje je Irska dobila 1541., Aktom irske krune u Irskome parlamentu.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Irsko Kraljevstvo · Vidi više »
Jakov Franjo Edvard Stuart
Jakov Franjo Edvard, princ od Walesa (10. lipnja 1688. – 1. siječnja 1766.), poznat kao Stari Pretendent, bio je sin kralja Jakova II., monarha triju kraljevina Engleske, Škotske i Irske i njegove druge žene Marije Modenske.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Jakov Franjo Edvard Stuart · Vidi više »
Jakov I. Stuart
Jakov I., eng. James I, (Edinburgh, Škotska, 19. lipnja 1566. – Dvorac Theobalds, Engleska, 27. ožujka 1625.), škotski, engleski i irski kralj.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Jakov I. Stuart · Vidi više »
Jakov II., kralj Engleske
Jakov II.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Jakov II., kralj Engleske · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Kalvinizam · Vidi više »
Karlo I., kralj Engleske
Karlo I. (Palača Dunfermline, Škotska, 19. studenog 1600. – 30. siječnja 1649.), kralj Engleske, kralj Irske i kralj Škotske.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Karlo I., kralj Engleske · Vidi više »
Karlo II., kralj Engleske
Karlo II. (Palača St. James's, 29. svibnja 1630. – 6. veljače 1685.), engleski, škotski i irski kralj.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Karlo II., kralj Engleske · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Katoličanstvo · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Engleska
Kraljevina Engleska (eng. Kingdom of England) ime je države, koja je postojala od 927. do 1707. godine.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Kraljevina Engleska · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Vilim III. Oranski i London · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Marija II., kraljica Engleske
'''Marija II.''' Marija II. (Palača St. James, London, 30. travnja 1662. – Palača Kensington 28. prosinca 1694.) kraljica Engleske, Irske i Škotske.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Marija II., kraljica Engleske · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Nizozemska · Vidi više »
Orange-Nassau
Orange-Nassau, nizozemska vladarska dinastija koja je dobila ime po srednjovjekovnoj grofoviji Orange u jugoistočnoj Francuskoj.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Orange-Nassau · Vidi više »
Oranski red
zastava reda parada reda godine 2010 Oranski red (engl. Orange Order) je protestantsko bratstvo sa sjedištem u Belfastu, u Sjevernoj Irskoj.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Oranski red · Vidi više »
Pneumonija
Pneumonija ili upala pluća je akutno upalno stanje plućnog parenhima.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Pneumonija · Vidi više »
Popis engleskih i britanskih vladara
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »
Princ
Princ je titula za mušku osobu, muški ekvivalent tituli princeza.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Princ · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Protestantizam · Vidi više »
Protukatoličanstvo
Domovinskom ratu Protukatoličanstvo ili protukatolicizam je izraz koji se rabi za predrasude, diskriminaciju i neprijateljstvo prema pripadnicima katoličke vjere.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Protukatoličanstvo · Vidi više »
Sjeverna Irska
Sjeverna Irska je naziv za teritorij otoka Irske koji politički pripada Ujedinjenom Kraljevstvu.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Sjeverna Irska · Vidi više »
Temza
Temza (engl. River Thames) je rijeka u južnoj Engleskoj, koja protječe kroz London.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Temza · Vidi više »
Westminsterska opatija
Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom središnjem distriktu Westminster, zapadno od Westminsterske Palače.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Westminsterska opatija · Vidi više »
Zakon o naslijeđu
Zakon o naslijeđu iz 1701. Zakon o naslijeđu (engleski: Act of Settlement) je akt engleskog parlamenta iz 1701. godine, kojim se riješilo naslijeđe engleskog i irskog prijestolja u korist protestantskog izbornika Hannovera Đure, praunuka Jakova I. Zakonom o naslijeđu odlučeno je da samo protestant može biti kralj Engleske.
Novi!!: Vilim III. Oranski i Zakon o naslijeđu · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 11. prosinca · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 11. travnja · Vidi više »
12. srpnja
12.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 12. srpnja · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 12. veljače · Vidi više »
14. studenoga
14.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 14. studenoga · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1650. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1660. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1667. · Vidi više »
1672.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1672. · Vidi više »
1674.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1674. · Vidi više »
1677.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1677. · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1685. · Vidi više »
1687.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1687. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1688. · Vidi više »
1689.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1689. · Vidi više »
1690.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1690. · Vidi više »
1694.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1694. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1697. · Vidi više »
1701.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1701. · Vidi više »
1702.
Bez opisa.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 1702. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 20. rujna · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 23. prosinca · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 28. lipnja · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 30. lipnja · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 4. studenoga · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 5. studenoga · Vidi više »
8. ožujka
8.
Novi!!: Vilim III. Oranski i 8. ožujka · Vidi više »
