34 odnosi: Antifašizam, Boćanje, Brestova, Cere, Cres, Daniel Načinović, Drugi svjetski rat, Hrvatska, Industrijska zona, Istarska županija, Istarske pruge, Istarski ugljenokopi, Labin, Labinština, Labinska republika, Marceljani, Medžlis, Nogomet, Pikado, Pula, Rabac, Snašići, Sveti Bartol, Tirol, Valner Franković, Veli Golji, Vrećari, XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., 1879., 19. stoljeće, 1921., 1928., 20. stoljeće, 2001..
Antifašizam
Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom fašizmu (kao i njemačkom nacizmu).
Novi!!: Vinež i Antifašizam · Vidi više »
Boćanje
Boće Boćanje je tradicionalni sredozemni šport.
Novi!!: Vinež i Boćanje · Vidi više »
Brestova
Brestova je naselje na istočnoj obali Istre.
Novi!!: Vinež i Brestova · Vidi više »
Cere
Hrvatska.
Novi!!: Vinež i Cere · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Vinež i Cres · Vidi više »
Daniel Načinović
Daniel Načinović Daniel Načinović (Labin, 29. siječnja 1952.), hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, novinar, pjevač, prevoditelj (s talijanskog, francuskog i slovenskog na hrvatski i s hrvatskog na talijanski).
Novi!!: Vinež i Daniel Načinović · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vinež i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vinež i Hrvatska · Vidi više »
Industrijska zona
Industrijska zona najznačajniji je morfološki oblik koncentracije industrijskih pogona u gradu.
Novi!!: Vinež i Industrijska zona · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Vinež i Istarska županija · Vidi više »
Istarske pruge
Željeznički kolodvor Pula Željeznički kolodvor Pazin Istarske pruge naziv je za željezničke pruge koje prolaze istarskim poluotokom, od Divače u Sloveniji do Pule te odvojkom od Lupoglava do Raše.
Novi!!: Vinež i Istarske pruge · Vidi više »
Istarski ugljenokopi
Izvozni toranj rudnika Tupljak - posljednjeg ugljenokopa u Hrvatskoj. Raši. Rudarska djelatnost na području Labina započinje za Mletačke vladavine.
Novi!!: Vinež i Istarski ugljenokopi · Vidi više »
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Vinež i Labin · Vidi više »
Labinština
Labinština (Labinšćina) je zemljopisno-povijesni naziv istočnog dijela Istre.
Novi!!: Vinež i Labinština · Vidi više »
Labinska republika
Labinska republika je kratkotrajna samouprava koje nastala za vrijeme rudarske pobune na području Labina u Hrvatskoj, od 2. ožujka do 8. travnja 1921. godine.
Novi!!: Vinež i Labinska republika · Vidi više »
Marceljani
Marceljani (Marciljani) naselje je u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Labina, Istarska županija.
Novi!!: Vinež i Marceljani · Vidi više »
Medžlis
Medžlis je viša lokalna organizacijska jedinica islamske zajednice koja u pravilu obuhvaća najmanje sedam džemata koji čine jednu cjelinu.
Novi!!: Vinež i Medžlis · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Vinež i Nogomet · Vidi više »
Pikado
Strelice u ploči Pikado je igra i športska disciplina u kojoj jedan ili više natjecatelja bacaju iz ruke male strelice na okruglu metu koja je podijeljena na dijelove, u kojem svaki dio nosi određen broj bodova.
Novi!!: Vinež i Pikado · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinež i Pula · Vidi više »
Rabac
Rabac je hrvatsko naselje u Istarskoj županiji (Istri).
Novi!!: Vinež i Rabac · Vidi više »
Snašići
Snašići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sveta Nedelja, Istarska županija.
Novi!!: Vinež i Snašići · Vidi više »
Sveti Bartol
Sveti Bartol, Bartolomej ili Bartul (grč. Βαρθολομαῖος Bartholomaíos, lat. Bartholomaus) jedan je od dvanaestorice Isusovih apostola.
Novi!!: Vinež i Sveti Bartol · Vidi više »
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Novi!!: Vinež i Tirol · Vidi više »
Valner Franković
Valner Franković, hrvatski je rukometaš, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine.
Novi!!: Vinež i Valner Franković · Vidi više »
Veli Golji
Veli Golji je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sveta Nedelja, Istarska županija.
Novi!!: Vinež i Veli Golji · Vidi više »
Vrećari
Vrećari je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sveta Nedelja, Istarska županija.
Novi!!: Vinež i Vrećari · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: Vinež i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Vinež i 1879. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vinež i 19. stoljeće · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Vinež i 1921. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Vinež i 1928. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vinež i 20. stoljeće · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vinež i 2001. · Vidi više »