Brže od pregledniku!
268 odnosi: Akt, Akvileja, Albert Kinert, Alojzija Ulman, Anđelko Bilušić, Andrijaševci, Austrija, Avari, Đakovački vezovi, Šćitarjevo, Široki Brijeg, Šokci, Švedska, Žarko Mijatović, Željezno doba, Žigmund Luksemburški, Baranja, Beč, Benediktinci, Biđ, Bliski istok, Bošnjaci, Boris Đurđević, Bosut, Bosutski bećari, Branko Ružić, Brener depilacija, Colonia, Crkva, Dance, Divlja svinja, Dušan Gojić, Dubravko Mataković, Europa, Fabijan Šovagović, Fazan, Ferdo Šišić, Filmski festival glumca, Francuska, Franjo Džakula, Futsal, Gepidi, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Goran Bare, Gorjanski, Gracijan, Grad, Gradišćanski Hrvati, Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Grgeč, ..., Hadrijan, HNK Cibalia Vinkovci, HNK Vinkovci, Holokaust u NDH, Hotel, Hrast, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska radiotelevizija, Hrvoje Tkalčić, Huni, Ilija Okrugić, Ilija prorok, Iliri, Internet Archive, Iso Velikanović, Istočni Goti, Ivan Bošnjak, Ivan Brkić (glumac), Ivan Domac, Ivan Goran Kovačić, Ivan Kozarac, Ivan Nepomuk, Ivan Tolj (1901.), Ivan Zapolja, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivankovo, Ivica Čuljak, Ivo Gregurević, Jadransko more, Jasen, Jelen lopatar, Josip Šokčević, Josip Bogner, Josip Kosor, Josip Kozarac, Josip Lovretić, Josip Runjanin, Joza Ivakić, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Kaštel, Karakala, Karas, Kelti, Kenzingen, KK Vinkovci, Kojoti, Koncentracijski logor Auschwitz, Koncentracijski logor Jasenovac, Konstantin, Koprivnica, Kralj, Kraljevina Ugarska, Langobardi, Licinije, Lijepa naša domovino, Linjak, Lipovac, Liskovac, Lov, Ludovik II. Jagelović, Mađari, Mađarska, Majke, Mali nogomet, Marija (majka Isusova), Mario Kasun, Martina Stjepanović, Matija Antun Relković, Matija Gereb, Mato Ergović, Meandar, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Mirko Filipović, Mirkovci, Miroslav Slavko Mađer, Mlađe kameno doba, Mlađi, MNK Vinkovci (žene), Montecassino, Mursa, Nada Subotić, Nexe grupa, NK Dilj Vinkovci, Obični jelen, Odred izviđača Vinkovci, Ohrid, Oltar, Oppidum, Ostrovo, Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Panonija, Pečuška biskupija, Pejzaž, Petrovci, Pobrđe, Pogreb X, Poljska, Portret, Prot pictures, Prva hrvatska malonogometna liga za žene, Ptuj, Rade Šerbedžija, Ranko Stojić (glumac), Ratni zločin, Republika Srpska Krajina, Restoran, Ribe, Ribolov na jezeru, Rijeka (vodotok), Rikard Lang, RK Spačva Vinkovci, Rokovci, Rumunjska, Rusini, Satir iliti divlji čovik, Sava Šumanović, Selo, Seoski turizam, Septica, Septimije Sever, Shorty, Sinovi ravnice, Sirmij, Siscia, Sjedinjene Američke Države, Skordisci, Slakovci, Slatka voda, Slaveni, Slavko Kopač, Slavonija, Slovačka, Smuđ, Snježana Petika, Som, Spačva, Srbi, Srednja Europa, Srijem, Stanovništvo, Starčevačka kultura, Studva, Sveti Euzebije i Polion, Talovci, Teniski klub Vinkovci, Tomislav Peternek, Trgovište, Turizam, Turnir mira, Ukrajinci, Valens, Valentinijan I., Vanja Drach, Vanja Radauš, Vesna Tominac Matačić, Vinkovačka kultura, Vinkovačke jeseni, Vinkovačko srebro, Vinkovci, Vladimir Bakarić (pisac), Vladimir Rem, Vladimir Smiljanić-Babura, Vladislav II. Jagelović, Vučedolska kultura, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Zalužje, Zapadna Europa, Zapadni Goti, Zdravko Dučmelić, 1. travnja, 10. veljače, 1100., 1267., 13. travnja, 1410., 1458., 1464., 1490., 1491., 1494., 1498., 1550., 1632., 1660., 17. srpnja, 1707., 1729., 18. stoljeće, 19. stoljeće, 1917., 1945., 1948., 1953., 1965., 1966., 1970., 1971., 1974., 1975., 1977., 1990., 1991., 1992., 1993., 1997., 1998., 20. srpnja, 2005., 2012., 476., 5. srpnja, 536., 567., 7. stoljeće. Proširite indeks (218 više) »
Akt
Grci poput ovog Kourosa iz Atene. Mramor, 600. – 590. pr. Kr.Edgar Degas, '''Kupačica''', 1886., pastel, 70 × 70 cm, Farmington, Conneticut. Akt (lat. actus čin, spis; golo tijelo) je općenito sinonim za neku radnju, spis, djelo, čin.
Novi!!: Vinkovci i Akt · Vidi više »
Akvileja
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Novi!!: Vinkovci i Akvileja · Vidi više »
Albert Kinert
Albert Kinert (Vinkovci, 6. travnja 1919. - Zagreb 1987.) hrvatski akademski slikar, grafičar, crtač, kipar, ilustrator, likovni pedagog, svestrani likovni umjetnik.
Novi!!: Vinkovci i Albert Kinert · Vidi više »
Alojzija Ulman
Alojzija »Lojzika« Ulman (1926. – 1994.), hrvatska povjesničarka umjetnosti, profesorica, kiparica, jedna od najistaknutijih vinkovačkih umjetnika u njegovoj povijesti.
Novi!!: Vinkovci i Alojzija Ulman · Vidi više »
Anđelko Bilušić
Anđelko Bilušić (Nijemci, 18. lipnja 1931.), hrvatski ekonomski stručnjak, kemičar, makroekonomist športski djelatnik, poliglot, nogometaš, šahist, igrač bridža, znameniti građanin Vinkovaca, jedan od najznačajnijih makroekonomista u Hrvatskoj, stručnjak za međunarodne financije i predavač na poslijediplomskom studiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, član je Gospodarskog savjeta Hrvatske gospodarske komore, Znanstvenog savjeta Hrvatskog društva ekonomista.
Novi!!: Vinkovci i Anđelko Bilušić · Vidi više »
Andrijaševci
Rijeka Bosut razdvaja Rokovce i Andrijaševce Andrijaševci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinkovci i Andrijaševci · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Vinkovci i Austrija · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Vinkovci i Avari · Vidi više »
Đakovački vezovi
Jahačke skupine na Vezovima Đakovački vezovi su najveći hrvatski godišnji višednevni tradicijski festival, a održavaju se početkom ljeta u Đakovu.
Novi!!: Vinkovci i Đakovački vezovi · Vidi više »
Šćitarjevo
Šćitarjevo je mjesto je u Zagrebačkoj županiji na području grada Velika Gorica, 20-ak kilometara od Zagreba.
Novi!!: Vinkovci i Šćitarjevo · Vidi više »
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Novi!!: Vinkovci i Široki Brijeg · Vidi više »
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Vinkovci i Šokci · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Vinkovci i Švedska · Vidi više »
Žarko Mijatović
Žarko Mijatović (Subotica, 28. siječnja 1933. – Zenica, 16. listopada 2011.), bio je bosanskohercegovački glumac iz zajednice Hrvata, a rođenjem Hrvat iz Vojvodine.
Novi!!: Vinkovci i Žarko Mijatović · Vidi više »
Željezno doba
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Vinkovci i Željezno doba · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Vinkovci i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Vinkovci i Baranja · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Vinkovci i Beč · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Vinkovci i Benediktinci · Vidi više »
Biđ
Biđ je rječica u Slavoniji.
Novi!!: Vinkovci i Biđ · Vidi više »
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Novi!!: Vinkovci i Bliski istok · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Vinkovci i Bošnjaci · Vidi više »
Boris Đurđević
Boris Đurđević (Vinkovci, 15. ožujka 1973.), poznat i pod imenom Eric Destler, je hrvatski autor i producent te osnivač dance grupe Colonia.
Novi!!: Vinkovci i Boris Đurđević · Vidi više »
Bosut
Bosut je rijeka u Hrvatskoj i Srbiji.
Novi!!: Vinkovci i Bosut · Vidi više »
Bosutski bećari
Bosutski bećari su hrvatski tamburaški sastav iz Vinkovaca.
Novi!!: Vinkovci i Bosutski bećari · Vidi više »
Branko Ružić
Branko Ružić (Slavonski Brod, 4. ožujka 1919. — Zagreb, 27. studenoga 1997.) je bio hrvatski kipar i slikar.
Novi!!: Vinkovci i Branko Ružić · Vidi više »
Brener depilacija
Brener depilacija, vinkovački punk band.
Novi!!: Vinkovci i Brener depilacija · Vidi više »
Colonia
Colonia je hrvatski glazbeni pop/dance sastav.
Novi!!: Vinkovci i Colonia · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Vinkovci i Crkva · Vidi više »
Dance
Dance glazba je stil glazbe koji se najčešće pušta u noćnim klubovima, na radijskim postajama i rave zabavama.
Novi!!: Vinkovci i Dance · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Vinkovci i Divlja svinja · Vidi više »
Dušan Gojić
Dušan Gojić (Vinkovci, 26. siječnja 1953.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Vinkovci i Dušan Gojić · Vidi više »
Dubravko Mataković
Dubravko Mataković (Ivankovo, 20. kolovoza 1959.) je hrvatski crtač stripa.
Novi!!: Vinkovci i Dubravko Mataković · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Vinkovci i Europa · Vidi više »
Fabijan Šovagović
Fabijan Šovagović (Ladimirevci, 4. siječnja 1932. – Zagreb, 1. siječnja 2001.), bio je hrvatski kazališni i filmski glumac, redatelj i pisac.
Novi!!: Vinkovci i Fabijan Šovagović · Vidi više »
Fazan
Obični fazan (lat. Phasianus colchicus) ptica je koja pripada porodici fazanki i redu kokoški.
Novi!!: Vinkovci i Fazan · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Vinkovci i Ferdo Šišić · Vidi više »
Filmski festival glumca
desno Filmski festival glumca (FFG), filmska manifestacija u Vinkovcima.
Novi!!: Vinkovci i Filmski festival glumca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Vinkovci i Francuska · Vidi više »
Franjo Džakula
Franjo Džakula (Pješivac, Stolac, 1946.) je hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik.
Novi!!: Vinkovci i Franjo Džakula · Vidi više »
Futsal
Futsal Futsal je kratica portugalskih futebol de salão, odnosno španjolskih riječi fútbol sala, fútbol de salón, koje znače dvoranski nogomet.
Novi!!: Vinkovci i Futsal · Vidi više »
Gepidi
Gepidi su bili germansko pleme, poznato po tome što su porazili Hune nakon smrti Atile.
Novi!!: Vinkovci i Gepidi · Vidi više »
Gimnazija Matije Antuna Reljkovića
Vinkovačka gimnazija Gimnazija 1907. godine Gimnazija Matije Antuna Reljkovića je gimnazija u Vinkovcima u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinkovci i Gimnazija Matije Antuna Reljkovića · Vidi više »
Goran Bare
Goran Bare (Vinkovci, 16. kolovoza 1965.) hrvatski je glazbenik, poznat kao osnivač i glavni vokal vinkovačkog rock sastava Majke.
Novi!!: Vinkovci i Goran Bare · Vidi više »
Gorjanski
Gorjanski (lat. de Gara, mađ. Garai), hrvatska velikaška obitelj podrijetlom iz mađarskog roda Dorozsma (Duružmić), de genere Drusma.
Novi!!: Vinkovci i Gorjanski · Vidi više »
Gracijan
Gracijan (lat. Flavius Gratianus) (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, 18. travnja 359. – Lugdunum, danas Lyon, 25. kolovoza 383.), rimski car na Zapadu Rimskog Carstva od 375. do 383.
Novi!!: Vinkovci i Gracijan · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Vinkovci i Grad · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Vinkovci i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci
Nova zgrada gradske knjižnice. Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci je samostalna javna ustanova koja organizira i pruža javnosti informacije i usluge, obrazovnog i kulturnog sadržaja koje zasniva na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti, davanju na korištenje knjižnične građe i omogućavanju pristupa drugim izvorima.
Novi!!: Vinkovci i Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci · Vidi više »
Grgeč
Grgeč (Perca fluviatilis) — vrsta je slatkovodne ribe porodice (lat. Percidae).
Novi!!: Vinkovci i Grgeč · Vidi više »
Hadrijan
'''Hadrijan''' u oklopu, mramorna bista u Rimu (Palazzo dei Conservatori). Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. – 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138.
Novi!!: Vinkovci i Hadrijan · Vidi više »
HNK Cibalia Vinkovci
HNK Cibalia Vinkovci hrvatski je nogometni klub iz Vinkovaca.
Novi!!: Vinkovci i HNK Cibalia Vinkovci · Vidi više »
HNK Vinkovci
HNK Vinkovci je nogometni klub iz Vinkovaca.
Novi!!: Vinkovci i HNK Vinkovci · Vidi više »
Holokaust u NDH
Spomenik palim žrtvama u logoru Jasenovac Sustavno istrebljenje Židova koje je pokrenula nacistička Njemačka, nazvano holokaust, provedeno je i u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj uz intenzivnu suradnju i sudjelovanje ustaškog režima.
Novi!!: Vinkovci i Holokaust u NDH · Vidi više »
Hotel
Amstel Hotel, Amsterdam, Nizozemska Hotelska soba u hotelu Renaissance Taksi pokraj hotela Radisson Blu u Szczecinu, Poljska Hotel Llao Llao u Barilocheu, (Argentina) Hotel je ustanova namijenjena pružanju usluga najčešće kratkotrajnog smještaja i prehrane svojim gostima, korisnicima usluge.
Novi!!: Vinkovci i Hotel · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Vinkovci i Hrast · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vinkovci i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Vinkovci i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Vinkovci i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvoje Tkalčić
Hrvoje Tkalčić (Bjelovar, 3. veljače 1970.) hrvatski je i australski znanstvenik (geofizičar) i izvanredni profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri.
Novi!!: Vinkovci i Hrvoje Tkalčić · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Vinkovci i Huni · Vidi više »
Ilija Okrugić
Ilija Okrugić Srijemac, župnik petrovaradinski (fotografija iz Rukopisnog odjeljenja Matice srpske). Ilija Okrugić - Srijemac (Srijemski Karlovci, 12. svibnja 1827. - Petrovaradin, 30. svibnja 1897.) bio je hrvatski književnik iz Srijema, hrvatski preporoditelj i svećenik.
Novi!!: Vinkovci i Ilija Okrugić · Vidi više »
Ilija prorok
Ilija prorok (hebrjeski: אֱלִיָּהוּ, ’ēlijāhu: „Jahve je moj Bog“; grčki: Ἠλείας, Ēleías; latinski: Elias) (oko 875. pr. Kr. – 853. pr. Kr.) starozavjetni je prorok rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.
Novi!!: Vinkovci i Ilija prorok · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Vinkovci i Iliri · Vidi više »
Internet Archive
Internet Archive (Bibliotheca Alexandrina) Internet Archive (eng. za Internetski arhiv) je neprofitna organizacija sa sjedištem u San Franciscu koju je 1996. godine osnovao Brewster Kahle.
Novi!!: Vinkovci i Internet Archive · Vidi više »
Iso Velikanović
Isidor "Iso" Velikanović (Šid, 29. ožujka 1869. – Zagreb 21. kolovoza 1940.), hrvatski prevoditelj, komediograf, satiričar, pisac humorističnih novela i crtica.
Novi!!: Vinkovci i Iso Velikanović · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Vinkovci i Istočni Goti · Vidi više »
Ivan Bošnjak
Ivan Bošnjak (Vinkovci, 6. veljače 1979.), bivši je hrvatski nogometaš, igrao je na poziciji napadača.
Novi!!: Vinkovci i Ivan Bošnjak · Vidi više »
Ivan Brkić (glumac)
Ivan Brkić (Vinkovci, 15. siječnja 1960. – Zagreb, 5. rujna 2015.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Vinkovci i Ivan Brkić (glumac) · Vidi više »
Ivan Domac
Spomenik Ivana Domca u Slavonskom Brodu Ivan Domac (Slavonski Brod, 1904. – Privlaka kraj Vinkovaca, 1932.), hrvatski slikar.
Novi!!: Vinkovci i Ivan Domac · Vidi više »
Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.
Novi!!: Vinkovci i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »
Ivan Kozarac
Ivan Kozarac (Vinkovci, 8. veljače 1885. – Vinkovci, 16. studenog 1910.), hrvatski književnik, romanopisac, pisac pripovjedaka i pjesnik.
Novi!!: Vinkovci i Ivan Kozarac · Vidi više »
Ivan Nepomuk
Ivan Nepomuk (Nepomuk kraj Plzena, oko 1345. – Prag, 20. ožujka 1393.), svetac Rimokatoličke Crkve, mučenik, zaštitnik Češke i grada Praga.
Novi!!: Vinkovci i Ivan Nepomuk · Vidi više »
Ivan Tolj (1901.)
Ivan Tolj (Veljaci, 18. ožujka 1901. – Vinkovci, srpanj 1945.) bio je ustaški časnik i zapovjednik policije u Vinkovcima od 1941.
Novi!!: Vinkovci i Ivan Tolj (1901.) · Vidi više »
Ivan Zapolja
Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Novi!!: Vinkovci i Ivan Zapolja · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Vinkovci i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Ivankovo
Ivankovo je naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Vinkovci i Ivankovo · Vidi više »
Ivica Čuljak
Ivica Čuljak poznatiji kao Satan Panonski (Cerić, 4. lipnja 1960. – Vinkovci, 27. siječnja 1992.), hrvatski je pjevač punk glazbe.
Novi!!: Vinkovci i Ivica Čuljak · Vidi više »
Ivo Gregurević
Ivo Gregurević (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.), bio je hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: Vinkovci i Ivo Gregurević · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Vinkovci i Jadransko more · Vidi više »
Jasen
Jasen (lat. Fraxinus) je rod drveća iz porodice Oleaceae.
Novi!!: Vinkovci i Jasen · Vidi više »
Jelen lopatar
Jelen lopatar ili lanjac (lat. Dama dama) je sisavac iz obitelji jelena.
Novi!!: Vinkovci i Jelen lopatar · Vidi više »
Josip Šokčević
Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.
Novi!!: Vinkovci i Josip Šokčević · Vidi više »
Josip Bogner
Josip Bogner (Vinkovci, 6. veljače 1906. – Zagreb, 16. ožujka 1936.), književni kritičar Studirao je jugoslavistiku u Zagrebu.
Novi!!: Vinkovci i Josip Bogner · Vidi više »
Josip Kosor
Josip Kosor (Tribounj, kraj Drniša, danas Trbounje, 27. siječnja 1879. – Dubrovnik, 23. siječnja 1961.), hrvatski je dramatičar, novelist i romanopisac.
Novi!!: Vinkovci i Josip Kosor · Vidi više »
Josip Kozarac
Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. – Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist – novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovijetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.
Novi!!: Vinkovci i Josip Kozarac · Vidi više »
Josip Lovretić
Josip Lovretić (Otok, 30. lipnja 1865. - Čardak, 1948.), hrvatski svećenik i etnograf.
Novi!!: Vinkovci i Josip Lovretić · Vidi više »
Josip Runjanin
Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. – Novi Sad, 2. veljače 1878.), bio je hrvatski skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine proglašena hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino.
Novi!!: Vinkovci i Josip Runjanin · Vidi više »
Joza Ivakić
Joza Ivakić (Vinkovci, 18. ožujka 1879. – Zagreb, 6. kolovoza 1932.) hrvatski književnik, kazališni i filmski redatelj.
Novi!!: Vinkovci i Joza Ivakić · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Vinkovci i Jugoslaveni · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Vinkovci i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kaštel
Kistanja. Kaštel ili kȁstrum (lat.: castrum, engl.: castle) naziv je za antičku utvrdu ili utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor; poglavito uz linije obrambenog limesa.
Novi!!: Vinkovci i Kaštel · Vidi više »
Karakala
Karakala Karakala, (Lugdunum, 4. travnja 188. – Mezopotamija, 8. travnja 217.), rimski car (211. – 217.). Rođen 4.
Novi!!: Vinkovci i Karakala · Vidi više »
Karas
Karas (latinski: Carassius carassius) vrsta je slatkovodne ribe koja pripada rodu Carassius.
Novi!!: Vinkovci i Karas · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Vinkovci i Kelti · Vidi više »
Kenzingen
Kenzingen je grad na području južnog Badena.
Novi!!: Vinkovci i Kenzingen · Vidi više »
KK Vinkovci
KK Vinkovci je hrvatski košarkaški klub iz Vinkovaca.
Novi!!: Vinkovci i KK Vinkovci · Vidi više »
Kojoti
Kojoti su (zagrebačko-vinkovački) rock sastav.
Novi!!: Vinkovci i Kojoti · Vidi više »
Koncentracijski logor Auschwitz
Koncentracijski logor Auschwitz (njem. Konzentrationslager Auschwitz), skraćeno KL Auschwitz (njem. KZ Auschwitz) naziv je za najveći sustav nacističkih koncentracijskih logora, logora za istrebljenje i prisilnog rada pod upravom Trećeg Reicha na području okupirane Poljske, za vrijeme Drugog svjetskog rata i Holokausta.
Novi!!: Vinkovci i Koncentracijski logor Auschwitz · Vidi više »
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Vinkovci i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »
Konstantin
Konstantin je muško ime, a kroz povijest ga je nosilo nekoliko osoba.
Novi!!: Vinkovci i Konstantin · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Vinkovci i Koprivnica · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Vinkovci i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Vinkovci i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Vinkovci i Langobardi · Vidi više »
Licinije
Gaj Valerije Licinijan Licinije (latinski: Gaius Valerius Licinianus Licinius) (?, oko 265. – Solun, 325.) bio je rimski car od 308. do 324. godine.
Novi!!: Vinkovci i Licinije · Vidi više »
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Novi!!: Vinkovci i Lijepa naša domovino · Vidi više »
Linjak
Linjak (Tinca tinca) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda linjaci (lat. Tinca) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Novi!!: Vinkovci i Linjak · Vidi više »
Lipovac
Lipovac je naselje u općini Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Vinkovci i Lipovac · Vidi više »
Liskovac
* Liskovac, toponim na većem broju lokacija.
Novi!!: Vinkovci i Liskovac · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Vinkovci i Lov · Vidi više »
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Novi!!: Vinkovci i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Vinkovci i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Vinkovci i Mađarska · Vidi više »
Majke
Majke su vinkovačka ''rock''-grupa koja je djelovala od 1984.
Novi!!: Vinkovci i Majke · Vidi više »
Mali nogomet
Mali nogomet Mali nogomet je nogomet na igralištu manjih dimenzija od uobičajena.
Novi!!: Vinkovci i Mali nogomet · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Vinkovci i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Mario Kasun
Mario Kasun (Vinkovci, 5. travnja 1980.) je hrvatski profesionalni košarkaš.
Novi!!: Vinkovci i Mario Kasun · Vidi više »
Martina Stjepanović
Martina Stjepanović (Vinkovci, 1990.) je hrvatska televizijska i kazališna glumica.
Novi!!: Vinkovci i Martina Stjepanović · Vidi više »
Matija Antun Relković
Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.
Novi!!: Vinkovci i Matija Antun Relković · Vidi više »
Matija Gereb
Dvorac Erdödy u Jastrebarskom, Hrvatska. Matija Gereb de Wingarth (na mađarskom Mátyás Geréb) (? - 1489.) je bio hrvatski ban.
Novi!!: Vinkovci i Matija Gereb · Vidi više »
Mato Ergović
Mato Ergović (Novi Mikanovci, 11. siječnja 1927. – Zagreb, 7. svibnja 2013.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Vinkovci i Mato Ergović · Vidi više »
Meandar
230px Meandar je zemljopisni pojam za zavojito korito rijeke koje krivuda u obliku slova - S -. Naziv je dobio po rijeci Meandri u Turskoj (tur.: Büyük Menderes).
Novi!!: Vinkovci i Meandar · Vidi više »
Međunarodna smotra folklora u Zagrebu
Međunarodna smotra folklora je najuglednija manifestacija tzv.
Novi!!: Vinkovci i Međunarodna smotra folklora u Zagrebu · Vidi više »
Mirko Filipović
|- bgcolor.
Novi!!: Vinkovci i Mirko Filipović · Vidi više »
Mirkovci
Mirkovci su selo pored Vinkovaca.
Novi!!: Vinkovci i Mirkovci · Vidi više »
Miroslav Slavko Mađer
Miroslav Slavko Mađer (Miroslav S. Mađer; Hrtkovci, 1. srpnja 1929. – Zagreb, 14. kolovoza 2015.) bio je hrvatski književnik i književni kritičar.
Novi!!: Vinkovci i Miroslav Slavko Mađer · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Vinkovci i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Mlađi
Mlađi ili junior (lat.: mlađi) može biti.
Novi!!: Vinkovci i Mlađi · Vidi više »
MNK Vinkovci (žene)
MNK "Vinkovci" (MNK Vinkovci; Vinkovci) je ženski futsal (malonogometni) klub iz Vinkovaca, Vukovarsko-srijemska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Vinkovci i MNK Vinkovci (žene) · Vidi više »
Montecassino
Restaurirani samostan Monte Cassino. Montecassino ili Monte Cassino je benediktinski samostan osnovan 529. godine na istoimenom brdu (519 mnm) u općini Cassino, Italija.
Novi!!: Vinkovci i Montecassino · Vidi više »
Mursa
Panonije iz 2 stoljeća. Mursa je ime rimske kolonije u provinciji Panoniji.
Novi!!: Vinkovci i Mursa · Vidi više »
Nada Subotić
Nada Subotić (Bošnjaci, 11. listopada 1931. – Zagreb, 28. siječnja 2016.), objavljeno i pristupljeno 29.
Novi!!: Vinkovci i Nada Subotić · Vidi više »
Nexe grupa
Nexe d.d. je hrvatska tvrtka sa sjedištem u centru Slavonije, gradu Našicama.
Novi!!: Vinkovci i Nexe grupa · Vidi više »
NK Dilj Vinkovci
NK Dilj je nogometni klub iz grada Vinkovaca.
Novi!!: Vinkovci i NK Dilj Vinkovci · Vidi više »
Obični jelen
Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).
Novi!!: Vinkovci i Obični jelen · Vidi više »
Odred izviđača Vinkovci
Prva izviđačka jedinica u Vinkovcima pojavila se 1951. godine.
Novi!!: Vinkovci i Odred izviđača Vinkovci · Vidi više »
Ohrid
Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.
Novi!!: Vinkovci i Ohrid · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Vinkovci i Oltar · Vidi više »
Oppidum
Maketa oppiduma Manching u Njemačkoj. Oppidum (lat., množina: oppida) je naziv kojim su Rimljani opisivali veća - poluurbana ili urbana - naselja na područjima Zapadne i srednje Europe pred kraj željeznog doba.
Novi!!: Vinkovci i Oppidum · Vidi više »
Ostrovo
Ostrovo (srp. ćir. Острово; mađ. Lászlófalva), je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Markušica, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Vinkovci i Ostrovo · Vidi više »
Otok (Vukovarsko-srijemska županija)
Panorama Otoka Otok je grad u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinkovci i Otok (Vukovarsko-srijemska županija) · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Vinkovci i Panonija · Vidi više »
Pečuška biskupija
Pečuška biskupija (mađ. Pécsi Egyházmegye) je biskupija u Mađarskoj, sa sjedištem u Pečuhu (kod gradišćanskih Hrvata: Petocrikvi).
Novi!!: Vinkovci i Pečuška biskupija · Vidi više »
Pejzaž
* Pejzaž (likovni motiv), likovni motiv s prikazom krajolika.
Novi!!: Vinkovci i Pejzaž · Vidi više »
Petrovci
Petrovci (ukrajinski: Петрівці, rusinski: Петровци) su naselje u Hrvatskoj, općini Bogdanovci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Vinkovci i Petrovci · Vidi više »
Pobrđe
Naselja u BiH.
Novi!!: Vinkovci i Pobrđe · Vidi više »
Pogreb X
Pogreb X je bio hrvatski punk rock sastav iz Vinkovaca.
Novi!!: Vinkovci i Pogreb X · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Vinkovci i Poljska · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Vinkovci i Portret · Vidi više »
Prot pictures
Prot Pictures, hrvatski strip autora Dubravka Matakovića.
Novi!!: Vinkovci i Prot pictures · Vidi više »
Prva hrvatska malonogometna liga za žene
Prva hrvatska malonogometna liga za žene je malonogometno natjecanje po futsal pravilima za ženske klubove u Hrvatskoj u organizaciji Hrvatskog nogometnog saveza.
Novi!!: Vinkovci i Prva hrvatska malonogometna liga za žene · Vidi više »
Ptuj
Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Vinkovci i Ptuj · Vidi više »
Rade Šerbedžija
Rade Šerbedžija (Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946.) hrvatski je filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik.
Novi!!: Vinkovci i Rade Šerbedžija · Vidi više »
Ranko Stojić (glumac)
Ranko Stojić (Vinkovci, 1952. – Zagreb, 19. srpnja 2021.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Vinkovci i Ranko Stojić (glumac) · Vidi više »
Ratni zločin
Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.
Novi!!: Vinkovci i Ratni zločin · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Vinkovci i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Restoran
Grčki restoran na otvorenom Čakovcu Restoran (iz fr. restaurer.
Novi!!: Vinkovci i Restoran · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Vinkovci i Ribe · Vidi više »
Ribolov na jezeru
U pravilu na jezerima je zabranjen komercijalni ribolov ali je dozvoljen športski ribolov ako nije određena zabrana.
Novi!!: Vinkovci i Ribolov na jezeru · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Vinkovci i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rikard Lang
Rikard Lang (Vinkovci, 22. veljače 1913. – Zagreb, 16. rujna 1994.) je bio hrvatski ekonomist i pravnik iz Zagreba, židovskog podrijetla.
Novi!!: Vinkovci i Rikard Lang · Vidi više »
RK Spačva Vinkovci
Rukometni klub Spačva Vinkovci (Spačva) je muški rukometni klub iz Vinkovaca, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Vinkovci i RK Spačva Vinkovci · Vidi više »
Rokovci
Rokovci su selo nadomak Vinkovaca, smješteno na desnoj obali Bosuta.
Novi!!: Vinkovci i Rokovci · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Vinkovci i Rumunjska · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Vinkovci i Rusini · Vidi više »
Satir iliti divlji čovik
Satir iliti divlji čovik je djelo Matije Antuna Reljkovića koje opisuje nemarnost ljudi i njihovu izgubljenost prema mjestu u kojem žive, ali ujedno i potiče samog čitatelja da razmisli o svom odnosu prema mjestu u kojem živi.
Novi!!: Vinkovci i Satir iliti divlji čovik · Vidi više »
Sava Šumanović
Sava Šumanović (srpska ćirilica: Сава Шумановић; Vinkovci, 22. siječnja 1896. – Srijemska Mitrovica, 30. kolovoza 1942.) je bio srpski slikar.
Novi!!: Vinkovci i Sava Šumanović · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Vinkovci i Selo · Vidi više »
Seoski turizam
Hrvatsko zagorje Seoski turizam ili agroturizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja "povratak čovjeka prirodi".
Novi!!: Vinkovci i Seoski turizam · Vidi više »
Septica
Septica je vinkovački glazbeni sastav, poznat po originalnim i duhovitim pjesmama.
Novi!!: Vinkovci i Septica · Vidi više »
Septimije Sever
Septimije Sever Septimije Lucije Sever (Leptis Magna, 11. travnja 146. – Eboracum, 4. veljače 211.), rimski car.
Novi!!: Vinkovci i Septimije Sever · Vidi više »
Shorty
Dalibor Bartulović (poznat kao Shorty, 27. lipnja 1980., Vinkovci), hrvatski je hip hop glazbenik.
Novi!!: Vinkovci i Shorty · Vidi više »
Sinovi ravnice
Sinovi ravnice su tamburaški sastav.
Novi!!: Vinkovci i Sinovi ravnice · Vidi više »
Sirmij
Sirmij u provinciji Panonija Druga Sirmij (lat. Sirmium) je današnja Srijemska Mitrovica, a bila antički grad rimske provincije Panonije.
Novi!!: Vinkovci i Sirmij · Vidi više »
Siscia
Sisak: ostaci starorimskih gradskih zidina Siscia je ime rimskoga grada na mjestu današnjega Siska.
Novi!!: Vinkovci i Siscia · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Vinkovci i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skordisci
Približan razmještaj keltskih i ilirskih plemena u Panoniji prije rimskih osvajanja u 1. stoljeću pr. Kr. Skordisci (grčki: Σκορδίσκοι) su bili antičko ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo područja nekadašnje rimske provincije Panonije, oko rijeka Dunava, Save i Drave.
Novi!!: Vinkovci i Skordisci · Vidi više »
Slakovci
Slakovci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Stari Jankovci, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Vinkovci i Slakovci · Vidi više »
Slatka voda
desno Slatka voda je voda, čiji je mineralni sastav ispod praga neprijatnosti za osjetilo okusa.
Novi!!: Vinkovci i Slatka voda · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Vinkovci i Slaveni · Vidi više »
Slavko Kopač
Slavko Kopač (Vinkovci, 21. kolovoza 1913. – Pariz, 23. studenoga 1995.), hrvatsko - francuski slikar i kipar.
Novi!!: Vinkovci i Slavko Kopač · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vinkovci i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Vinkovci i Slovačka · Vidi više »
Smuđ
Smuđ, Sander lucioperca. Smuđ (Sander lucioperca; sinonim: Stizostedion lucioperca) je riba iz porodice Percidae.
Novi!!: Vinkovci i Smuđ · Vidi više »
Snježana Petika
Snježana Petika (Vinkovci, 15. studenog 1967.), bivša hrvatska rukometašica, članica Podravke iz Koprivnice.
Novi!!: Vinkovci i Snježana Petika · Vidi više »
Som
Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.
Novi!!: Vinkovci i Som · Vidi više »
Spačva
Spačva je rijeka koja se nalazi u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vinkovci i Spačva · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Vinkovci i Srbi · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Vinkovci i Srednja Europa · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Vinkovci i Srijem · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Vinkovci i Stanovništvo · Vidi više »
Starčevačka kultura
Starčevačka kultura ili Starčevo-Körös-Criş kultura je neolitička kultura što je tijekom VI.
Novi!!: Vinkovci i Starčevačka kultura · Vidi više »
Studva
Studva je rijeka u istočnoj Hrvatskoj i zapadnom Srijemu u Srbiji.
Novi!!: Vinkovci i Studva · Vidi više »
Sveti Euzebije i Polion
Sveti Euzebije i Polion († Vinkovci, kraj. 3./ početak 4. stoljeća) – kršćanski mučenici iz rimskog grada Cibalae, danas Vinkovci.
Novi!!: Vinkovci i Sveti Euzebije i Polion · Vidi više »
Talovci
Talovci (lat. de Thallowcz, mađ. Tallóczi), hrvatska velikaška obitelj, vjerojatno podrijetlom s otoka Korčule.
Novi!!: Vinkovci i Talovci · Vidi više »
Teniski klub Vinkovci
Teniski klub "Vinkovci" u današnjem obliku postoji od 1980., iako je prvi teniski klub u Vinkovcima osnovan 1933., ali je njegov rad prestao 1962. TK Vinkovci ističe se dobrom sportskom infrastrukturom: ima dvoranu s četiri zemljana terena i grijanjem.
Novi!!: Vinkovci i Teniski klub Vinkovci · Vidi više »
Tomislav Peternek
Tomislav Peternek (Vinkovci, 1933.) je poznati srpski i jugoslavenski fotograf.
Novi!!: Vinkovci i Tomislav Peternek · Vidi više »
Trgovište
Trgovište je naziv za grad s tržišnim pravima.
Novi!!: Vinkovci i Trgovište · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Vinkovci i Turizam · Vidi više »
Turnir mira
Turnir mira (engl. Tournament of Peace), međunarodni šahovski turnir u klasičnom šahu koji se igra u Hrvatskoj.
Novi!!: Vinkovci i Turnir mira · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Vinkovci i Ukrajinci · Vidi više »
Valens
Ae Valens Flavius Valens (328. Cibalae (Vinkovci) Panonija; - 9. kolovoza 378. u bitci kod Hadrijanopola) bio je rimski car na Istoku od 364. do 378. godine.
Novi!!: Vinkovci i Valens · Vidi više »
Valentinijan I.
Valentinijan I. (Flavius Valentinianus; 321. u Cibalae (Vinkovci), Panonija - 17. studenog 375. u Brigeciju kod Komorana (Mađarska) od 364. do 375. car na Zapadu Rimskog Carstva. Njegov je brat, Valens (Flavius Valens; 9. kolovoza 378. – 378. u bitci kod Hadrijanopola), rođen u Cibalaei te je također bio Rimski car. Valentinijan svoga brata za suvladara (Cara Istočnog Rimskog Carstva) proglašava 364., gdje je vladao do svoje smrti.
Novi!!: Vinkovci i Valentinijan I. · Vidi više »
Vanja Drach
Vanja Drach (Bošnjaci, 1. veljače 1932. – Zagreb, 6. rujna 2009.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Vinkovci i Vanja Drach · Vidi više »
Vanja Radauš
Vanja Radauš (Vinkovci, 29. travnja 1906. – Zagreb, 24. travnja 1975.), bio je hrvatski kipar, slikar i književnik.
Novi!!: Vinkovci i Vanja Radauš · Vidi više »
Vesna Tominac Matačić
Vesna Tominac Matačić (Vinkovci, 25. listopada 1968.) je hrvatska glumica.
Novi!!: Vinkovci i Vesna Tominac Matačić · Vidi više »
Vinkovačka kultura
Vinkovačka kultura je naziv za materijalnu i duhovnu kulturu većeg dijela stanovnika kontinentalne Hrvatske i Srijema, te južne Mađarske, u razdoblju od svršetka bakrenoga doba (oko 2300. g. pr. K.) do početka srednjeg brončanoga doba (oko 1600. g. pr. K.).
Novi!!: Vinkovci i Vinkovačka kultura · Vidi više »
Vinkovačke jeseni
Vinkovačke jeseni Vinkovačke jeseni, tradicijski su godišnji hrvatski folklorni festival u Vinkovcima s međunarodnim sudjelovanjem, najveća europska manifestacija tradicijske kulture.
Novi!!: Vinkovci i Vinkovačke jeseni · Vidi više »
Vinkovačko srebro
Vinkovačko srebro je ostava bogato ukrašenog rimskog srebrnog posuđa s početka 4. st., otkrivena 23. ožujka 2012. u Vinkovcima, prigodom zaštitnih arheoloških istraživanja u Dugoj ulici 26.
Novi!!: Vinkovci i Vinkovačko srebro · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vinkovci i Vinkovci · Vidi više »
Vladimir Bakarić (pisac)
Vladimir Bakarić (2. studenoga 1966.) vinkovački je književnik i glazbenik.
Novi!!: Vinkovci i Vladimir Bakarić (pisac) · Vidi više »
Vladimir Rem
Vladimir Rem (Slavonski Brod, 4. prosinca 1927. – Slavonski Brod, 22. kolovoza 2011.), bio je hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar i povjesničar.
Novi!!: Vinkovci i Vladimir Rem · Vidi više »
Vladimir Smiljanić-Babura
Vladimir Smiljanić-Babura (Vinkovci, 14. studenog 1950. – Split, 1972.), hrvatski rukometaš Rodio se u Vinkovcima 1950. Počeo je rukometnu karijeru u Bjelovaru s petnaest godina.
Novi!!: Vinkovci i Vladimir Smiljanić-Babura · Vidi više »
Vladislav II. Jagelović
Zemljovid Hrvatske u doba Vladislavove vladavine Vladislav II.
Novi!!: Vinkovci i Vladislav II. Jagelović · Vidi više »
Vučedolska kultura
Vučedolska kultura je kultura, a u klasičnoj fazi svog razvoja kulturni kompleks mlađeg eneolitika (bakrenog doba), nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno od centra grada Vukovara), gdje se nalaze ostaci velikog naselja bakrenog doba.
Novi!!: Vinkovci i Vučedolska kultura · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Vinkovci i Vukovar · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Vinkovci i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Zalužje
Hrvatska.
Novi!!: Vinkovci i Zalužje · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Vinkovci i Zapadna Europa · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Vinkovci i Zapadni Goti · Vidi više »
Zdravko Dučmelić
Zdravko Dučmelić (Vinkovci, 1923. – Buenos Aires, 1989.). U rodnom gradu završava srednju školu te na kraju rata bježi u Italiju.
Novi!!: Vinkovci i Zdravko Dučmelić · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Vinkovci i 1. travnja · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Vinkovci i 10. veljače · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1100. · Vidi više »
1267.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1267. · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Vinkovci i 13. travnja · Vidi više »
1410.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1410. · Vidi više »
1458.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1458. · Vidi više »
1464.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1464. · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1490. · Vidi više »
1491.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1491. · Vidi više »
1494.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1494. · Vidi više »
1498.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1498. · Vidi više »
1550.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1550. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1632. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1660. · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Vinkovci i 17. srpnja · Vidi više »
1707.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1707. · Vidi više »
1729.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1729. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 18. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 19. stoljeće · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1917. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1948. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1953. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Vinkovci i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1966. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1971. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Vinkovci i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1977. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Vinkovci i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vinkovci i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vinkovci i 1998. · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Vinkovci i 20. srpnja · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vinkovci i 2005. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vinkovci i 2012. · Vidi više »
476.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 476. · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Vinkovci i 5. srpnja · Vidi više »
536.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 536. · Vidi više »
567.
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 567. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vinkovci i 7. stoljeće · Vidi više »
