Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Vino

Indeks Vino

Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.

72 odnosi: Alkoholi, Alkoholno piće, Alkoholno vrenje, Argentina, Arhivsko vino, Australija, Španjolska, Čile, Bijelo vino, Crno vino, Dalmacija, Dokiseljavanje vina, Enologija, Enzim, Europska unija, Framcuska, Francuzi, Grožđe, Hrvatska, Hrvatska vina, Hvar, Italija, Jabučna kiselina, Jantarna kiselina, Južnoafrička Republika, Kiseline, Klima uređaj, Korčula, Kulinarstvo, Kultura, Kvasac, Latinski jezik, Limunska kiselina, Mađarska, Mileștii Mici (vinarija), Mlado vino, Mliječna kiselina, Mošt, Moldavija, Octena kiselina, Otkiseljavanje vina, Otrov, Podrumarstvo, Poljoprivreda, Portugal, Predikatno vino, Primorje, Prošek, Rakija, Rumunjska, ..., Sangría, Sjedinjene Američke Države, Sredozemna kuhinja, Sredozemno more, Starenje vina, Sumporasta kiselina, Tekućine, Temperatura, Tlo, Ugljikov(IV) oksid, Vinarstvo, Vino, Vinograd, Vinogradarstvo, Vinova loza, Vinska kiselina, Vinski podrum, Vis, Vlažnost zraka, Voda, Vrenje, 2005.. Proširite indeks (22 više) »

Alkoholi

Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina Alkoholi ((kasnolat. 3-CH2-OH. U homolognome nizu primarnih alkohola niži su članovi, prva četiri, tekućine, srednji (do 11 ugljikovih atoma), uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari. Niži alkoholi miješaju se s vodom, viši se u vodi uopće ne otapaju. S kiselinama daju estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i organske kiseline. -alkoholi koji u svojoj skupini imaju veči broj C atoma su netopivi u vodi jer imaju dulji dio molekulske nepolarne građe.

Novi!!: Vino i Alkoholi · Vidi više »

Alkoholno piće

Primjeri za alkoholna pića Alkoholno piće je piće koje sadrži više od 2% etanola koji je poznatiji pod imenom alkohol, iako je u kemiji etanol samo jedan od alkohola.

Novi!!: Vino i Alkoholno piće · Vidi više »

Alkoholno vrenje

Alkoholno vrenje je kemijski proces u kojem se glukoza pod utjecajem enzima razgrađuje na 2 molekule ugljik(IV) oksid i 2 molekule etanola uz oslobađanje energije.

Novi!!: Vino i Alkoholno vrenje · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Vino i Argentina · Vidi više »

Arhivsko vino

Arhivsko vino je kvalitetno ili vrhunsko vino koje je u podrumskim uvjetima čuvano pet ili više godina, od toga najmanje tri godine u boci.

Novi!!: Vino i Arhivsko vino · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Vino i Australija · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Vino i Španjolska · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Vino i Čile · Vidi više »

Bijelo vino

Bijelo vino je vino najčešće proizvedeno od bijelog grožđa.

Novi!!: Vino i Bijelo vino · Vidi više »

Crno vino

Čaša crnoga vina Crno vino ili Crveno vino je vino koje se proizvodi od plavog ili crnog grožđa.

Novi!!: Vino i Crno vino · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Vino i Dalmacija · Vidi više »

Dokiseljavanje vina

Dokiseljavanje vina je tehnološki proces kojim se povećava kiselost vina.

Novi!!: Vino i Dokiseljavanje vina · Vidi više »

Enologija

Enologija (grč. οινος „vino“, λογος „riječ, govor“) je znanost o kultiviranju vinove loze, proizvodnje i čuvanja vina.

Novi!!: Vino i Enologija · Vidi više »

Enzim

Enzim je biološki katalizator, protein tj.

Novi!!: Vino i Enzim · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

Novi!!: Vino i Europska unija · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Vino i Framcuska · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français).

Novi!!: Vino i Francuzi · Vidi više »

Grožđe

Grožđe, plod vinove loze Grožđe je plod vinove loze.

Novi!!: Vino i Grožđe · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Vino i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska vina

Hrvatske vinske regije Hrvatska vina imaju povijest koja datira još iz doba drevnih grčkih doseljenika i njihove proizvodnje vina na južnodalmatinskim otocima Visu, Hvaru i Korčuli prije 2500 godina.

Novi!!: Vino i Hrvatska vina · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Vino i Hvar · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Vino i Italija · Vidi više »

Jabučna kiselina

Strukturna formula jabučne kiseline Jabučna kiselina, C4H6O5, dvobazična je organska kiselina prisutna u kiselom voću; bezbojni igličasti kristali topljivi u vodi i alkoholu.

Novi!!: Vino i Jabučna kiselina · Vidi više »

Jantarna kiselina

Jantarna kiselina je organska kiselina.

Novi!!: Vino i Jantarna kiselina · Vidi više »

Južnoafrička Republika

Južnoafrička Republika, službeno Republika Južna Afrika, država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Vino i Južnoafrička Republika · Vidi više »

Kiseline

Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal.

Novi!!: Vino i Kiseline · Vidi više »

Klima uređaj

Klima uređaj je dizalica topline, odnosno toplinska pumpa za zrak.

Novi!!: Vino i Klima uređaj · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački Kurzel, talijanski Curzola, grčki Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski Corcyra Nigra) je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Vino i Korčula · Vidi više »

Kulinarstvo

Kulinarstvo je umijeće u tehnici pripremanja namirnica u za ljude jestive obroke prehrane.

Novi!!: Vino i Kulinarstvo · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Vino i Kultura · Vidi više »

Kvasac

''Saccharomyces cerevisiae''. Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana.

Novi!!: Vino i Kvasac · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Vino i Latinski jezik · Vidi više »

Limunska kiselina

Strukturna formula limunske kiseline 230px Limunska kiselina, C6H8O7, trobazična je organska kiselina, prisutna u mnogim vrstama voća (u limunovom soku 5–6%).

Novi!!: Vino i Limunska kiselina · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Vino i Mađarska · Vidi više »

Mileștii Mici (vinarija)

Najveći vinski podrum na svijetu Prizor iz vinarije Mileştii Mici Mileştii Mici je moldavski proizvođač vina, koji se nalazi u istoimenoj općini Mileştii Mici.

Novi!!: Vino i Mileștii Mici (vinarija) · Vidi više »

Mlado vino

Mlado vino je proizvod u procesu dozrijevanja vina.

Novi!!: Vino i Mlado vino · Vidi više »

Mliječna kiselina

Mliječna kiselina (ili kiselinaetanska kiselina), 2-hidroksipropionska kiselina, CH3CH(OH)COOH.

Novi!!: Vino i Mliječna kiselina · Vidi više »

Mošt

Cijeđenje mošta Mošt (lat. mustum) je iscijeđeni sok grožđa, koji se nakon fermentacije pretvara u vino.

Novi!!: Vino i Mošt · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Novi!!: Vino i Moldavija · Vidi više »

Octena kiselina

prikaz ocetne kisline Octena kiselina (etanska kiselina, etan kiselina, acetatna kiselina), je karboksilna kiselina, kemijske formule CH3COOH.

Novi!!: Vino i Octena kiselina · Vidi više »

Otkiseljavanje vina

Otkiseljavanje vina je tehnološki proces kojim se smanjuje kiselost vina.

Novi!!: Vino i Otkiseljavanje vina · Vidi više »

Otrov

Piktogramm prekrižene mrtvačke glave tradicionalno se koristi kao simbol za otrove. Označavanje otrova prema GHS-u Označavanje otrova u prijevozu opasnih tvari (ADR) Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okoliš.

Novi!!: Vino i Otrov · Vidi više »

Podrumarstvo

Podrumarstvo je dio vinarstva koji se bavi gradnjom i održavanjem podruma, podrumskog suđa, alata, naprava i uređaja, problematikom funkcionalnosti podrumskih prostorija itd.

Novi!!: Vino i Podrumarstvo · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i za ishranu životinja (zovemo ih hrana), i ostalih tvari kroz uzgajanje biljki i životinja.

Novi!!: Vino i Poljoprivreda · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Vino i Portugal · Vidi više »

Predikatno vino

Predikatna vina su vina dobivena su od sasvim zrelog, manjim ili većim dijelom prosušenoga grožđa, branog nakon uobičajenog roka berbe.

Novi!!: Vino i Predikatno vino · Vidi više »

Primorje

* obala,.

Novi!!: Vino i Primorje · Vidi više »

Prošek

Regija proizvodnje prošeka (srednja i južna Dalmacija). Pod prošekom se podrazumijevaju dalmatinska desertna vina koja po sorti vinove loze i načinu proizvodnje mogu biti veoma različita.

Novi!!: Vino i Prošek · Vidi više »

Rakija

Međimurju Na ovoj skici prikazan je tradicijski način destilacije (pečenja) rakije Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača Rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, hrvatski: rakija, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća.

Novi!!: Vino i Rakija · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Vino i Rumunjska · Vidi više »

Sangría

Sangria je alkoholno piće, t.j. aromatizirano vino porijeklom iz Španjolske.

Novi!!: Vino i Sangría · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Vino i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sredozemna kuhinja

Hrana u primorskim dijelovima Hrvatske ''Lazanje'' je jelo talijanske kuhinje Masline Smokva Mediteranska kuhinja ili Sredozemna kuhinja označava posebnu kulturu pripreme i uživanja u jelima na Sredozemlju.

Novi!!: Vino i Sredozemna kuhinja · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Vino i Sredozemno more · Vidi više »

Starenje vina

Starenje vina je proces dozrijevanja vina, pri čemu se mijenja aroma i buke vina.

Novi!!: Vino i Starenje vina · Vidi više »

Sumporasta kiselina

Sumporasta kiselina (sulfitna kiselina) je slaba, skoro pa nepostojana kiselina formule H2SO3.

Novi!!: Vino i Sumporasta kiselina · Vidi više »

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregatnom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Novi!!: Vino i Tekućine · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Vino i Temperatura · Vidi više »

Tlo

Tlo je rahli površinski dio Zemljine kore u što ubrajamo: prah, glinu, pijesak, šljunak.

Novi!!: Vino i Tlo · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Vino i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Vinarstvo

Grožđe Vinarstvo ili vinifikacija je djelatnost koja se bavi proizvodnjom vina i proizvoda od grožđa i vina, vinarstvo (pristupljeno 3. listopada 2016.) od odabira grožđa do punjenja gotovog vina u boce.

Novi!!: Vino i Vinarstvo · Vidi više »

Vino

Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.

Novi!!: Vino i Vino · Vidi više »

Vinograd

Vinograd na otoku Visu Vinograd je poljoprivredno zemljište koje je zasađeno s vinovom lozom i koje se koristi za vinogradarstvo ili proizvodnju grožđa.

Novi!!: Vino i Vinograd · Vidi više »

Vinogradarstvo

Riesling Cabernet Sauvignon Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa.

Novi!!: Vino i Vinogradarstvo · Vidi više »

Vinova loza

Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.

Novi!!: Vino i Vinova loza · Vidi više »

Vinska kiselina

Vinska kiselina (HOOCCHOHCHOHCOOH, C4H6O6, E334) je bijela, kristalna organska dihidroksijantarna kiselina i jedna od najraširenijih biljnih kiselina.

Novi!!: Vino i Vinska kiselina · Vidi više »

Vinski podrum

Vinski podrum Vinski podrum je podrumska prostorija u kojoj se skladišti gotovo vino i u kojoj se osigurava uvjete za dozrijevanje vina.

Novi!!: Vino i Vinski podrum · Vidi više »

Vis

Vis (tal. Lissa i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Novi!!: Vino i Vis · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka je količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Novi!!: Vino i Vlažnost zraka · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Vino i Voda · Vidi više »

Vrenje

Vrenje ili fermentacija je proces alkoholnog vrenja.

Novi!!: Vino i Vrenje · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Vino i 2005. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Vina.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »