Brže od pregledniku!
37 odnosi: Antifašizam, Armando Černjul, Beram, Denacionalizacija, Gorski kotar, GRO Vladimir Gortan, Hrvatska, Istra, Klub hokeja na ledu Medveščak, Kraljevina Jugoslavija, Mirotvorstvo, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nuncij, Pazin, Prva istarska brigada "Vladimir Gortan", Pula, Referendum, Rim, Risnjak, RK Zadar, Talijanizacija, TIGR, Vojna postrojba, 14. listopada, 16. listopada, 17. listopada, 1904., 1928., 1929., 1932., 1937., 1938., 1952., 1953., 24. ožujka, 25. ožujka, 7. lipnja.
Antifašizam
Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom fašizmu (kao i njemačkom nacizmu).
Novi!!: Vladimir Gortan i Antifašizam · Vidi više »
Armando Černjul
Armando Černjul (1945.) je hrvatski novinar i publicist iz Pule, podrijetlom iz Labina.
Novi!!: Vladimir Gortan i Armando Černjul · Vidi više »
Beram
Beram je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Pazina, Istarska županija.
Novi!!: Vladimir Gortan i Beram · Vidi više »
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Novi!!: Vladimir Gortan i Denacionalizacija · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Vladimir Gortan i Gorski kotar · Vidi više »
GRO Vladimir Gortan
GRO Vladimir Gortan je bilo željezničko-građevinsko poduzeće iz Zagreba.
Novi!!: Vladimir Gortan i GRO Vladimir Gortan · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vladimir Gortan i Hrvatska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Vladimir Gortan i Istra · Vidi više »
Klub hokeja na ledu Medveščak
Klub hokeja na ledu Medveščak Admiral (KHL Medveščak) je hrvatski hokejski klub iz Zagreba.
Novi!!: Vladimir Gortan i Klub hokeja na ledu Medveščak · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Vladimir Gortan i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Mirotvorstvo
Simbol mirotvorstva Mirotvorstvo ili pacifizam je uvjerenje koje se protivi ratu, ili bilo kakvom nasilju.
Novi!!: Vladimir Gortan i Mirotvorstvo · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Vladimir Gortan i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Nuncij
Nuncij (lat. nuntius - glasnik, vjesnik), odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose.
Novi!!: Vladimir Gortan i Nuncij · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Vladimir Gortan i Pazin · Vidi više »
Prva istarska brigada "Vladimir Gortan"
Spomen-ploča posvećena Prvoj istarskoj brigadi u Žminju Prva istarska brigada "Vladimir Gortan" je bila postrojba Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske.
Novi!!: Vladimir Gortan i Prva istarska brigada "Vladimir Gortan" · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Vladimir Gortan i Pula · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Vladimir Gortan i Referendum · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Vladimir Gortan i Rim · Vidi više »
Risnjak
Risnjak je planina i nacionalni park u Gorskom kotaru.
Novi!!: Vladimir Gortan i Risnjak · Vidi više »
RK Zadar
RK Zadar je rukometni klub iz grada Zadra.
Novi!!: Vladimir Gortan i RK Zadar · Vidi više »
Talijanizacija
fašističke partije (tal. P.N.F. - Partito Nazionale Fascista), gdje se pod prijetnjom "uvjerljivih metoda" zabranjuje uporaba "slavenskog" jezika na javnom mjestu. Kao "nositelj vlasti" koja proglašuje zabranu potpisani su "skvadristi", tj. lokalni fašistiTalijanizacija ili potalijančivanje označava proces kulturne asimilacije tijekom kojeg se netko ili nešto djelomično ili nimalo talijanski pretvara u nekog ili nešto potpuno talijansko.
Novi!!: Vladimir Gortan i Talijanizacija · Vidi više »
TIGR
Spomen ploča Danilu Zelenu, vojnom vođi organizacije TIGR, postavljena 2005. god. u Ljubljani. D. Zelen je ubijen u oružanom sukobu s Talijanima 13. svibnja 1941. god.; dok su slovenski komunisti prvu oružanu akciju protiv Talijana bili poduzeli krajem srpnja 1941. TIGR (1927. – 1941.) (kratica za: Trst, Istra, Gorica i Rijeka) je prva europska antifašistička organizacija, narodni pokret otpora kojeg su osnovali Slovenci i Hrvati, a koji je 1920-ih i 1930-ih izveo više od 100 oružanih akcija u Trstu i njegovoj okolici, boreći se za vraćanje okupiranih zapadnih slovenskih zemalja (Primorje) matici zemlji, te također za pripajanje Istre i Rijeke Hrvatskoj.
Novi!!: Vladimir Gortan i TIGR · Vidi više »
Vojna postrojba
Vojna postrojba ili vojna jedinica je organizacijska cjelina u granama, rodovima i službama oružanih snaga, namijenjena za obavljanje borbenih i neborbenih zadaća.
Novi!!: Vladimir Gortan i Vojna postrojba · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Vladimir Gortan i 14. listopada · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Vladimir Gortan i 16. listopada · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Vladimir Gortan i 17. listopada · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Gortan i 1904. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Gortan i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Gortan i 1929. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Gortan i 1932. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Gortan i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Gortan i 1938. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Gortan i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Gortan i 1953. · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Vladimir Gortan i 24. ožujka · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Vladimir Gortan i 25. ožujka · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Vladimir Gortan i 7. lipnja · Vidi više »
