Brže od pregledniku!
123 odnosi: Albert Einstein, Aleksandar III., ruski car, Aleksandar Kerenski, Antanta, Antonio Labriola, Atentat, Ateroskleroza, August Bebel, Austro-Ugarska, Švedska, Švicarska, Čeka, Bijela garda, Boljševizam, Bund, Buržoazija, Centralne sile, Clara Zetkin, Crvena armija, Crveni teror, Destaljinizacija, Diktatura, Diktatura proletarijata, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Engleska, Faraon, Finska, Francuska, Francuska revolucija, Friedrich Engels, Glavobolja, Gregorijanski kalendar, Gruzija, Ideologija, Invalidnost, Islam, Josif Staljin, Julijanski kalendar, Kapitalizam, Karl Marx, Kazanj, Kmetstvo, Kominterna, Komunistička partija Sovjetskog Saveza, Komunizam, Krakov, Kršćanstvo, Križarski ratovi, Lav Trocki, ..., Lena, Lenjin (nuklearni ledolomac), Lenjinizam, Mađarska, Marksizam, Marksizam-lenjinizam, Menjševici, Mihail Bakunjin, Mir u Brest-Litovsku, Mladoturci, Moždani udar, Moskva, Nikita Hruščov, Nikola II., ruski car, Njemačka, Njemačko Carstvo, Nova ekonomska politika, Obdukcija, Oktobarska revolucija, Paralelogram, Pariška komuna, Petar I. Aleksejevič Romanov, Poljska, Premijer Sovjetskog Saveza, Proletarijat, Prozelitizam, Prvi svjetski rat, Radnička klasa, Represija, Rosa Luxemburg, Rusija, Ruska carska vojska, Ruska revolucija 1905. godine, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski građanski rat, Rusko Carstvo, Rusko-japanski rat, Samara, Sankt-Peterburg, Scijentizam, Sibir, Sifilis, Socijalizam, Sovjetski Savez, Sovjetsko-poljski rat, Spartak, Stefan Zweig, Stockholm, Totalitarizam, Ukrajina, Uljanovsk, Veljačka revolucija u Rusiji, Vladimir Iljič Lenjin, Vođe Sovjetskog Saveza, Zapadna Europa, Zapljena, 1870., 1895., 1900., 1905., 1912., 1917., 1918., 1922., 1923., 1924., 1991., 21. siječnja, 22. travnja, 24. siječnja, 3. ožujka, 7. studenoga, 8. studenoga. Proširite indeks (73 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Albert Einstein · Vidi više »
Aleksandar III., ruski car
Ivana Kramskoja iz 1886. godine Aleksandar III. (Sankt-Peterburg, 10. ožujka 1845. – Liwadija na Krimu, 1. studenog 1894.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1881. godine.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Aleksandar III., ruski car · Vidi više »
Aleksandar Kerenski
'''Aleksandar Kerenski''' Aleksandar Kerenski (2. svibnja 1881. – 11. lipnja 1970.) bio je ruski političar, državnik i pravnik, najpoznatiji kao predsjednik privremene vlade Rusije 1917. godine.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Aleksandar Kerenski · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Antanta · Vidi više »
Antonio Labriola
Antonio Labriola Antonio Labriola (Cassino, 2. srpnja 1843. — Rim, 12. veljače 1904.) bio je talijanski filozof i profesor na Sveučilištu La Sapienza u Rimu.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Antonio Labriola · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Atentat · Vidi više »
Ateroskleroza
Ateroskleroza je proces zadebljanja i oštećenja stijenke krvnih žila stvaranjem različitih aterosklerotskih promjena (npr. plak, aterom), koji karakterizira upala i proliferacija stanica stijenke krvne žile.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Ateroskleroza · Vidi više »
August Bebel
'''August Bebel''' August Bebel (Deutz kraj Kölna, 22. veljače 1840. – Passugg (Švicarska), 13. kolovoza 1913.), njemački socijalist.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i August Bebel · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Austro-Ugarska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Švicarska · Vidi više »
Čeka
Čeka ("črezvičajnaja komissija" – Izvanredno povjerenstvo) je naziv za tajnu policiju u vrijeme uspostave Sovjetskog Saveza.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Čeka · Vidi više »
Bijela garda
Bijela garda ili Bijeli pokret (rus. Белое движение), vojnopolitička organizacija, koja je osnovana 1917. godine, tijekom Ruskog građanskog rata.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Bijela garda · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Boljševizam · Vidi više »
Bund
*Der Bund, novine iz Berna.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Bund · Vidi više »
Buržoazija
Buržoazija je jedna od klasa po kojima se obično dijeli kapitalističko društvo, prema nekim školama Zapadne ekonomske misli, posebice marksizma.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Buržoazija · Vidi više »
Centralne sile
Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Centralne sile · Vidi više »
Clara Zetkin
Clara Zetkin (rođena kao Clara Eissner; Wiederau, 5. srpnja 1857. – Arhangeljsk pokraj Moskve, 20. lipnja 1933.), njemačka marksistička teoretičarka, novinarka, političarka, feministica, revolucionarka i članica međunarodnoga radničkog pokreta.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Clara Zetkin · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Crvena armija · Vidi više »
Crveni teror
Crveni teror (ruski:красный террор, krasnyj terror) je izraz koji u širem smislu označava strahovladu, odnosno kampanje masovnog ubijana civila, zatvaranja i izvansudskih likvidacija koje su boljševičke vlasti Sovjetske Rusije za vrijeme građanskog rata od 1918.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Crveni teror · Vidi više »
Destaljinizacija
Destaljinizacija je naziv za proces otklanjanja posljedica Staljinove vlasti.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Destaljinizacija · Vidi više »
Diktatura
Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Diktatura · Vidi više »
Diktatura proletarijata
Diktatura proletarijata je revolucionarna vlast proletarijata, radničke klase.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Diktatura proletarijata · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Družba Isusova · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Engleska · Vidi više »
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Faraon · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Francuska revolucija · Vidi više »
Friedrich Engels
Friedrich Engels (Barmen, 28. studenog 1820. – London, 5. kolovoza 1895.) njemački filozof, politolog, povjesničar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Friedrich Engels · Vidi više »
Glavobolja
Glavobolja ili cefalalgija je simptom velikog broja bolesti koje zahvaćaju glavu, a ponekad vrat.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Glavobolja · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Gruzija · Vidi više »
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Ideologija · Vidi više »
Invalidnost
međunarodni simbol invalidnosti Vinkovaca Invalidnost je fizički ili mentalni nedostatak koji ograničava osobu u jednoj životnoj aktivnosti ili više njih.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Invalidnost · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Islam · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Josif Staljin · Vidi više »
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Julijanski kalendar · Vidi više »
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Kapitalizam · Vidi više »
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Karl Marx · Vidi više »
Kazanj
Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Kazanj · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Kmetstvo · Vidi više »
Kominterna
Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Kominterna · Vidi više »
Komunistička partija Sovjetskog Saveza
Značka stranke Komunistička partija Sovjetskog Saveza (ruski Коммунисти́ческая па́ртия Сове́тского Сою́за) - bila je vladajuća stranka u Sovjetskom Savezu.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Komunistička partija Sovjetskog Saveza · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Komunizam · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Krakov · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Kršćanstvo · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Križarski ratovi · Vidi više »
Lav Trocki
Lav Davidovič Trocki (rus. Лев Давидович Троцкий, Janovka, 7. studenog 1879. – Coyoacán, 21. kolovoza 1940.), rođen Lav Davidovič Bronstein (Лев Давидович Бронштейн) bio je boljševički i marksistički teoretičar.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Lav Trocki · Vidi više »
Lena
Lena (rus. Лена) je rijeka u Rusiji.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Lena · Vidi više »
Lenjin (nuklearni ledolomac)
Lenjin (rus. Атомный ледокол "Ленин"), je sovjetski/ruski ledolomac izgrađen 1957.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Lenjin (nuklearni ledolomac) · Vidi više »
Lenjinizam
Lenjinizam je naučavanje Vladimira Iljiča Lenjina o ciljevima i sredstvima klasne borbe radništva u razdoblju proleterskih revolucija i izgradnje socijalizma.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Lenjinizam · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Mađarska · Vidi više »
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Marksizam · Vidi više »
Marksizam-lenjinizam
Karl Marx, Friedrich Engels i Vladimir Lenjin Marksizam-lenjinizam (rus. марксизм-ленинизм) je naziv koji u najširem smislu označava ideologije temeljene na marksizmu u tumačenju Lenjina, odnosno marksističke ideologije komunističke orijentacije, koje su se razvile 1920-ih.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Marksizam-lenjinizam · Vidi više »
Menjševici
Vođe Menjševika u Stockholmu; Pavel Akselrod, Julij Martov i Aleksandar Martinov Menjševici (ruski: меньшевик.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Menjševici · Vidi više »
Mihail Bakunjin
'''Mihail Bakunjin''' Mihail Aleksandrovič Bakunjin (ruski Михаил Александрович Бакунин).
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Mihail Bakunjin · Vidi više »
Mir u Brest-Litovsku
Granice podijeljene u Brest-Litovsku Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Mir u Brest-Litovsku · Vidi više »
Mladoturci
Mladoturci (turski: Jön Türkler), članovi turske nacionalističke i reformističke organizacije, osnovane potkraj 19.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Mladoturci · Vidi više »
Moždani udar
računalnom tomografijom (CT) prikazuje ishemijski moždani udar (zatamnjena površina lijevo). Moždani udar (moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI, apopleksija mozga) je rapidni gubitak moždane funkcije/funkcija zbog poremećaja dotoku krvi u mozak.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Moždani udar · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Moskva · Vidi više »
Nikita Hruščov
Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u razdoblju od 1953. do 1964. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od 1958. do 1964.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Nikita Hruščov · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Njemačka · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Nova ekonomska politika
Nova ekonomska politika akronim: NEP (ruski: Новая экономическая политика) je bilo jedno razdoblje u povijesti Sovjetskog saveza između 1921. – 1928. u kom je nova sovjetska vlast dopustila obnovu nekih elemenata tržišnog gospodarstva u zemlji - u cilju poboljšanja ekonomskih prilika.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Nova ekonomska politika · Vidi više »
Obdukcija
Obdukcija (lat. obducere - otvarati) ili autopsija, medicinski pregled leša s ciljem otkrivanja uzroka smrti.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Obdukcija · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Paralelogram
visinama (''ha'' i ''hb'') Paralelogram (u staroj literaturi ponekad nazivan i kosa pačetvorina) je četverokut kojemu se dijagonale međusobno raspolavljaju (tj. dijagonale se sijeku, i sjecište je polovište svake dijagonale).
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Paralelogram · Vidi više »
Pariška komuna
Pariška komuna (ili Francuska komuna) od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., je prvi svjetski poznati primjer radničke socijalističke revolucije.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Pariška komuna · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Poljska · Vidi više »
Premijer Sovjetskog Saveza
Premijer Sovjetskog Saveza je bila druga najvažnija državna dužnost u Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Premijer Sovjetskog Saveza · Vidi više »
Proletarijat
Slogan s bivše jugokomunističke zastave SKJ "proleteri svih zemalja ujedinite se" Proleterijat (lat. proletarius siromašan građanin s mnogo djece) je izvorno naziv za najsiromašnije pripadnike rimskog društva, tj.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Proletarijat · Vidi više »
Prozelitizam
Prozelitizam (od grč. proselythos - pridošlica, došljak) označava nametljivo i nasrtljivo, nasilno i fanatično vrbovanje za jednu vjersku zajednicu, političku grupaciju ili za određene svjetonazore.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Prozelitizam · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Radnička klasa
Radnička klasa je izraz koji sada služi prvenstveno kao pojam marksizma i često se rabi naizmjenično s pojmom "proletarijata".
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Radnička klasa · Vidi više »
Represija
Represija (lat.: re „natrag, povratak, „iznova; primere „tiskati“, „gurati“) je sinonim za ugnjetavanje, potiskavanje, tlačenje.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Represija · Vidi više »
Rosa Luxemburg
Rosa Luxemburg (polj. Rozalia Luxenburg; Zamošć, 5. ožujka 1870. – 15. siječnja 1919.), bila је teoretičarka marksizma i demokratskog socijalizma.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Rosa Luxemburg · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Rusija · Vidi više »
Ruska carska vojska
Značka Ruske carske vojske Ruska carska vojska naziv je za kopnene oružane snage Ruskog Carstva djelatna u razdoblju između 1721.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Ruska carska vojska · Vidi više »
Ruska revolucija 1905. godine
Ruska revolucija 1905.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Ruska revolucija 1905. godine · Vidi više »
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Ruski građanski rat · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Rusko Carstvo · Vidi više »
Rusko-japanski rat
Rusko-japanski rat odvijao se od veljače 1904. do kolovoza 1905. godine između Carske Rusije i Japanskog Carstva.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Rusko-japanski rat · Vidi više »
Samara
Samara (ruski: Сама́ра) je grad u Rusiji na utoku rijeke Samare u Volgu.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Samara · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Scijentizam
Scijentizam (prema lat. scientia: znanje, znanost), filozofska pozicija i ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života te zagovara izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Scijentizam · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Sibir · Vidi više »
Sifilis
Spiroheta ''Treponema pallidum'' koja izaziva sifilis Sifilis je spolno prenosiva bolest uzrokovana spirohetom Treponema pallidum podvrste pallidum.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Sifilis · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Socijalizam · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sovjetsko-poljski rat
Poljsko-sovjetski rat, Sovjetsko-poljski rat ili Poljsko-boljševički rat je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Sovjetsko-poljski rat · Vidi više »
Spartak
Spartak (grčki: Σπάρτακος, Spártakos; latinski: Spartacus) bio je znameniti tračanski gladijator i vođa ustanka rimskih robova protiv Rimske Republike, poznatog i kao Treći robovski rat.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Spartak · Vidi više »
Stefan Zweig
Stefan Zweig (Beč, 28. studenog 1881. − Petrópolis pokraj Ria de Janeira, 23. veljače 1942.), austrijski je književnik.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Stefan Zweig · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Stockholm · Vidi više »
Totalitarizam
Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Totalitarizam · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Ukrajina · Vidi više »
Uljanovsk
Uljanovsk (ruski: Улья́новск), bivši Simbirsk (ruski: Симби́рск) je grad na rijeci Volgi u Rusiji.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Uljanovsk · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
Vođe Sovjetskog Saveza
Ovo je kronološki poredak svih vođa SSSR-a i njihovih funkcija za vrijeme vladavine.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Vođe Sovjetskog Saveza · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Zapadna Europa · Vidi više »
Zapljena
Zapljena ili posuđenica konfiskacija (lat. confiscatio) označava izvlaštenje (eksproprijaciju) dobara ili imovine u korist države bez naknade.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i Zapljena · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1870. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1895. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1900. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1905. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1912. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1924. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 1991. · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 21. siječnja · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 22. travnja · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 24. siječnja · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 3. ožujka · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 7. studenoga · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Vladimir Iljič Lenjin i 8. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Lenjin, Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, Vladimir Iljić Lenjin, Vladimir Lenjin.
