Brže od pregledniku!
46 odnosi: Akademik, Andrijana Kos-Lajtman, Antun Mažuranić, Banski stol, Beč, Dimitrija Demeter, Gustav Janeček, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ivan Mažuranić, Ivan Vladimir Mažuranić, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivo Pranjković, Jasna Horvat, Karlovac, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književnost, Lavov, Leksikografija, Matija Mažuranić, Mirogoj, Ogulin, Povjesničar, Pravo, Sveučilište u Zagrebu, Tomislav Maretić, Ukrajina, Zagreb, Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878., 16. listopada, 16. svibnja, 17. siječnja, 1845., 1866., 1878., 1884., 1898., 1910., 1912., 1918., 1921., 1925., 1927., 1928., 21. siječnja, 25. travnja.
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Akademik · Vidi više »
Andrijana Kos-Lajtman
Andrijana Kos-Lajtman (Čakovec, 14. lipnja 1978.), pjesnikinja, sveučilišna nastavnica i književna znanstvenica.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Andrijana Kos-Lajtman · Vidi više »
Antun Mažuranić
'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Antun Mažuranić · Vidi više »
Banski stol
Banski stol (lat. tabula banalis), prizivni sud Hrvatske i Slavonije.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Banski stol · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Beč · Vidi više »
Dimitrija Demeter
Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Dimitrija Demeter · Vidi više »
Gustav Janeček
Gustav Janeček (Konopiště, 30. studenog 1848. – Zagreb, 8. rujna 1929.), hrvatski kemičar i farmaceut češkog podrijetla.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Gustav Janeček · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Ivan Vladimir Mažuranić
Ivan Vladimir Mažuranić (Karlovac, 7. travnja 1915. – Zagreb, 6. travnja 1985.), hrvatski je mačevalac i olimpijac.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Ivan Vladimir Mažuranić · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Ivo Pranjković
Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Ivo Pranjković · Vidi više »
Jasna Horvat
Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, multimedijska umjetnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Jasna Horvat · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Karlovac · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Književnost · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Lavov · Vidi više »
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Leksikografija · Vidi više »
Matija Mažuranić
Matija Mažuranić (Novi Vinodolski, 4. veljače 1817. – sanatorij u Feldhofu pokraj Graza, 17. travnja 1881.), hrvatski književnik i putopisac.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Matija Mažuranić · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Mirogoj · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Ogulin · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Povjesničar · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Pravo · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Tomislav Maretić · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Ukrajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Zagreb · Vidi više »
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878. · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 16. listopada · Vidi više »
16. svibnja
16.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 16. svibnja · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 17. siječnja · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1845. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1866. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1878. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1884. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1898. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1912. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1921. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 1928. · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 21. siječnja · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Vladimir Mažuranić (leksikograf) i 25. travnja · Vidi više »
