Brže od pregledniku!
75 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Atentat, Atentat u Narodnoj skupštini 1928., August Košutić, Đuro Basariček, Žandarmerija, Beč, Beograd, Berlin, Bogdan Krizman, Bosiljka Janjatović, Branka Boban, Diktatura, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Francuski jezik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski jezik, Hrvatski narod (Zagreb), Ivan Granđa, Ivan Očak, Ivan Pernar, Ivo Politeo, Katolička Crkva, Komunizam, Kraljevina Jugoslavija, Križari (gerila), Marija Radić, Moskva, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Nakladništvo, Narodna radikalna stranka, Nezavisna Država Hrvatska, Nova Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1941.), Novine, Pavle Radić, Pijanist, Policija, Političar, Prevoditelj, Profesor, Pseudonim, Publicistika, Puniša Račić, Režim, Riga, Seljačka internacionala, ..., Seljačko-demokratska koalicija, Stjepan Radić, Stjepan Radić (pijanist), Tomislav Jonjić, Ustaše, Vojska, Zagreb, Zdenko Radelić, 1. kolovoza, 11. kolovoza, 14. svibnja, 18. veljače, 1906., 1924., 1928., 1929., 1931., 1932., 1946., 1970., 1978., 20. lipnja, 3. lipnja, 30. kolovoza, 6. siječnja. Proširite indeks (25 više) »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Vladimir Radić i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Vladimir Radić i Atentat · Vidi više »
Atentat u Narodnoj skupštini 1928.
Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.
Novi!!: Vladimir Radić i Atentat u Narodnoj skupštini 1928. · Vidi više »
August Košutić
August Košutić (Radoboj kraj Krapine, 5. srpnja 1893. – Zagreb, 12. rujna 1964.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Vladimir Radić i August Košutić · Vidi više »
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Novi!!: Vladimir Radić i Đuro Basariček · Vidi više »
Žandarmerija
'''''Karabinijer''''', pripadnik talijanske žandarmerije Žandarmerija (oružništvo) je vojna formacija zadužena za obavljanje policijskih zadaća, iako mogu obavljati i neke vojne zadaće, a često služe i za obavljanje humanitarnih misija (npr. traganje i spašavanje).
Novi!!: Vladimir Radić i Žandarmerija · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Vladimir Radić i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vladimir Radić i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Vladimir Radić i Berlin · Vidi više »
Bogdan Krizman
Bogdan Krizman (Varaždin 28. srpnja 1913. – Zagreb, 5. srpnja 1994.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Vladimir Radić i Bogdan Krizman · Vidi više »
Bosiljka Janjatović
Bosiljka Janjatović (Rijeka (Sušak), 31. siječnja 1936. - Orebić, 26. kolovoza 2006.), bila je hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Vladimir Radić i Bosiljka Janjatović · Vidi više »
Branka Boban
Branka Boban (Zagreb, 18. lipnja 1944.), hrvatska je povjesničarka.
Novi!!: Vladimir Radić i Branka Boban · Vidi više »
Diktatura
Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.
Novi!!: Vladimir Radić i Diktatura · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vladimir Radić i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Vladimir Radić i Engleski jezik · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Vladimir Radić i Francuski jezik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Radić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vladimir Radić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Vladimir Radić i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Vladimir Radić i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Vladimir Radić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narod (Zagreb)
Hrvatski narod je bio hrvatski tjednik iz Zagreba.
Novi!!: Vladimir Radić i Hrvatski narod (Zagreb) · Vidi više »
Ivan Granđa
Ivan Granđa (Šašinovec, 25. ožujka 1879. – Zagreb, 31. ožujka 1953.),, Suzana Leček (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 12.
Novi!!: Vladimir Radić i Ivan Granđa · Vidi više »
Ivan Očak
Ivan Očak, (Vrdnik, 2. siječnja 1920. – Zagreb, 24. ožujka 1994.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Vladimir Radić i Ivan Očak · Vidi više »
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Vladimir Radić i Ivan Pernar · Vidi više »
Ivo Politeo
Spomen-ploča u Zagrebu s likom Ive Politea Ivo Politeo (Split, 26. siječnja 1887. – Zagreb, 14. listopada 1956.),, preuzeto 4.
Novi!!: Vladimir Radić i Ivo Politeo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Vladimir Radić i Katolička Crkva · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Vladimir Radić i Komunizam · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Vladimir Radić i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Križari (gerila)
Križari poznati i kao "škripari", "špiljari", te "ustaški zeleni kadar" je naziv za gerilske grupe koje su preostale u Hrvatskoj nakon razbijanja vojnih postrojbi NDH, a koje su još neko vrijeme izolirano djelovale od 1945. do 1950. godine.
Novi!!: Vladimir Radić i Križari (gerila) · Vidi više »
Marija Radić
Marija Radić (rodnim imenom Marie Dvořáková; Prag, 27. kolovoza 1874. – Zagreb, 17. lipnja 1954.) bila je češko-hrvatska učiteljica, knjižničarka, publicistkinja i nakladnica.
Novi!!: Vladimir Radić i Marija Radić · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Vladimir Radić i Moskva · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vladimir Radić i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Nakladništvo
Izdavač pokazuje otisak knjige engleskom kralju i kraljici Nakladništvo (izdavaštvo) je djelatnost kojom pisano ili snimljeno djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje.
Novi!!: Vladimir Radić i Nakladništvo · Vidi više »
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Novi!!: Vladimir Radić i Narodna radikalna stranka · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Vladimir Radić i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nova Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1941.)
Nova Hrvatska je bila hrvatski dnevni list iz Zagreba.
Novi!!: Vladimir Radić i Nova Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1941.) · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Vladimir Radić i Novine · Vidi više »
Pavle Radić
Pavle (Pavao) Radić (Trebarjevo Desno, 10. siječnja 1880. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Vladimir Radić i Pavle Radić · Vidi više »
Pijanist
Pijanist i pijanistica su glazbenici koji glazbu izvode na glasoviru.
Novi!!: Vladimir Radić i Pijanist · Vidi više »
Policija
Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.
Novi!!: Vladimir Radić i Policija · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Vladimir Radić i Političar · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Vladimir Radić i Prevoditelj · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Vladimir Radić i Profesor · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: Vladimir Radić i Pseudonim · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Vladimir Radić i Publicistika · Vidi više »
Puniša Račić
Puniša Račić. Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crna Gora, 17. srpnja 1886. – Beograd, 16. listopada 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i političar.
Novi!!: Vladimir Radić i Puniša Račić · Vidi više »
Režim
Režim (iz francuskog jezika régime, „vladavina“) opisuje obično diktatorski oblik vlasti ili pojedinih vlada i odnosi se na niz uvjeta, najčešće političke prirode.
Novi!!: Vladimir Radić i Režim · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Vladimir Radić i Riga · Vidi više »
Seljačka internacionala
Seljačka internacionala (općenito zvana prema ruskom izvorniku Krestintern, od Крестьянский интернационал, Крестинтерн) je bila međunarodna seljačka organizacija koju je formirala Kominterna u listopadu 1923. Komunisti su se natjecali sa seljačkim strankama nastojeći pridobiti potporu seljaštva u istočnoj Europi.
Novi!!: Vladimir Radić i Seljačka internacionala · Vidi više »
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Novi!!: Vladimir Radić i Seljačko-demokratska koalicija · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Vladimir Radić i Stjepan Radić · Vidi više »
Stjepan Radić (pijanist)
Stjepan Radić (Zagreb, 9. studenoga 1928. – Zagreb, 22. ožujka 2010.), bio je hrvatski pijanist i profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, političar i počasni predsjednik Hrvatske seljačke stranke.
Novi!!: Vladimir Radić i Stjepan Radić (pijanist) · Vidi više »
Tomislav Jonjić
Tomislav Jonjić, (Imotski, 19. svibnja 1965.), hrvatski je odvjetnik, diplomat, publicist, povjesničar i političar.
Novi!!: Vladimir Radić i Tomislav Jonjić · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Vladimir Radić i Ustaše · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Vladimir Radić i Vojska · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vladimir Radić i Zagreb · Vidi više »
Zdenko Radelić
Zdenko Radelić (Maribor, 20. svibnja 1954.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Vladimir Radić i Zdenko Radelić · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Vladimir Radić i 1. kolovoza · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: Vladimir Radić i 11. kolovoza · Vidi više »
14. svibnja
14.
Novi!!: Vladimir Radić i 14. svibnja · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Vladimir Radić i 18. veljače · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Radić i 1906. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Radić i 1924. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Radić i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Radić i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Radić i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Radić i 1932. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Vladimir Radić i 1946. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Radić i 1970. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Radić i 1978. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Vladimir Radić i 20. lipnja · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: Vladimir Radić i 3. lipnja · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: Vladimir Radić i 30. kolovoza · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Vladimir Radić i 6. siječnja · Vidi više »
