58 odnosi: Aleksandar II., ruski car, Aleksandar III., ruski car, Amen, Antička filozofija, Austro-Ugarska, Đakovo, Beč, Biskup, Božić, Brzojav, Filozof, Filozofija religije, Franjo Rački, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hryhorij Skovoroda, Josip Juraj Strossmayer, Juraj Križanić, Karakter, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Književna kritika, Knjiga, Kršćanstvo, Lav XIII., Misticizam, Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, Moskva, Nihilizam, Pamflet, Papa, Petar Preradović, Pjesnik, Poljaci, Poljska, Povjesničar, Pravoslavlje, Rad, Rim, Rusija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sankt-Peterburg, Sergej Solovjov, Slaveni, Ukrajinci, Ukrajinska kultura, Vrlina, Zagreb, ..., 13. kolovoza, 1853., 1884., 1886., 1888., 1896., 1900., 28. siječnja. Proširite indeks (8 više) »
Aleksandar II., ruski car
Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »
Aleksandar III., ruski car
Ivana Kramskoja iz 1886. godine Aleksandar III. (Sankt-Peterburg, 10. ožujka 1845. – Liwadija na Krimu, 1. studenog 1894.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1881. godine.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Aleksandar III., ruski car · Vidi više »
Amen
Amen je riječ potvrđivanja.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Amen · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Antička filozofija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Austro-Ugarska · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Đakovo · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Beč · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Vladimir Solovjov i Biskup · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Božić · Vidi više »
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Brzojav · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Filozof · Vidi više »
Filozofija religije
Filozofija religije je grana filozofije koja se bavi filozofskim proučavanjem religije, uključujući probleme postojanja i naravi Boga, religioznog jezika, čuda, molitve, postojanja zla, odnosa među različitim religijama, odnosa između religije i ostalih vrijednosnih sustava (znanost, etika...). Kategorija: Filozofija religije Kategorija:Filozofska terminologija.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Filozofija religije · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Vladimir Solovjov i Franjo Rački · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hryhorij Skovoroda
Portret ukrajinskog filozofa Hryhorija Skovorde hrivnji Hryhorij Skovoroda, ponegdje Grigorij Skovoroda, (ukr. Григорій Савич Сковорода, rus. Григорий Саввич Сковорода); (Čornuhy, 3. prosinca 1722. - Ivanivka, 9. studenog 1794.); je ukrajinski filozof, pjesnik, predavač i skladatelj.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Hryhorij Skovoroda · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Juraj Križanić
Juraj Križanić (Obrh, malo naselje kraj Lipnika, kod Ribnika, između 1617. i 1619.Miroslav Šicel (priredio), Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Dio 1.: Hrvatski književni esej 1900.—1950. (Biblioteka Četvrti zid: knj. 7.), Zagreb: Disput, 2002.,, (cjelina), str. 131. – Beč, 12. rujna 1683.), bio je hrvatski svećenik, teolog, pisac, jezikoslovac, glazbenik, političar te zagovornik crkvenog i slavenskog jedinstva.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Juraj Križanić · Vidi više »
Karakter
Karakter označava ključno obilježje osobnosti, specifičan sklop emocionalno-motivacijskih, socijalnih, moralnih i kongativnih izrazitih crta po kojima se ona razlikuje od svih drugih.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Karakter · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Katolička Crkva · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Književna kritika · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Knjiga · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Kršćanstvo · Vidi više »
Lav XIII.
Lav XIII. lat.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Lav XIII. · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Misticizam · Vidi više »
Moskovsko državno sveučilište Lomonosov
poštanskoj marki Moskovsko državno sveučilište Lomonosov - najveće i najstarije sveučilište u Rusiji, osnovano 1755. Prema podacima iz 2004. godine, imalo je 4000 zaposlenih koji su podučavali oko 31,000 studenata i 7000 postdiplomanata.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Moskovsko državno sveučilište Lomonosov · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Moskva · Vidi više »
Nihilizam
Friedrich Nietzsche, 1882. Nihilizam (lat. nihil – ništa) je filozofski pogled koji poriče ili kojemu nedostaje vjerovanje da postoji bilo kakav smisao života.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Nihilizam · Vidi više »
Pamflet
Pamflet je tekst u kojem se autor izražava polemički o znanstvenim, vjerskim ili političkim temama.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Pamflet · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Vladimir Solovjov i Papa · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Petar Preradović · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Pjesnik · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Poljska · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Povjesničar · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Vladimir Solovjov i Pravoslavlje · Vidi više »
Rad
* Rad (ekonomija), mjera obavljenog posla.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Rad · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Rim · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Rusija · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sergej Solovjov
Sergej Solovjev Sergej Mihajlovič Solovjov (rus. Сергей Михайлович Соловьёв); Moskva, 17. svibnja 1820. — Moskva, 16. listopada 1879.) bio je ruski povjesničar.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Sergej Solovjov · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Slaveni · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinska kultura
Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Ukrajinska kultura · Vidi više »
Vrlina
Vrlina (lat. virtus; grč., aretē) je uobičajena, dobro utemeljena, određenost i pripravnost muških snaga usmjerenih veličanstvenim djelima.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Vrlina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vladimir Solovjov i Zagreb · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Vladimir Solovjov i 13. kolovoza · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Solovjov i 1853. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Solovjov i 1884. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Solovjov i 1886. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Solovjov i 1888. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Solovjov i 1896. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Vladimir Solovjov i 1900. · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Vladimir Solovjov i 28. siječnja · Vidi više »