Brže od pregledniku!
43 odnosi: Bogu iza nogu (televizijska serija), Dolina sunca (telenovela), Drugo ime ljubavi (televizijska serija), Film, Glumac, Hrvatska, Kazalište, Kazalište u 1960., Kud puklo da puklo (televizijska serija), Kumovi (televizijska serija), Larin izbor, Lea i Darija (2011.), Maja Strozzi-Pečić, Milan Bandić, Obični ljudi (televizijska serija), Osijek, Ponos Ratkajevih, Sonja i bik (2012.), Stipe u gostima, Televizija, Zabranjena ljubav, Zauvijek susjedi, Zlatko Hasanbegović, 1983., 1985., 1995., 1998., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2015., 2016., 2017., 2019., 2020., 2021., 2022., 5. svibnja.
Bogu iza nogu (televizijska serija)
Bogu iza nogu je hrvatska telenovela u produkciji Nove TV i studija Studio 25 d.o.o. Snimanje serije počelo je tijekom ljeta 2020., no s prikazivanjem započinje 12. rujna 2021. Epizode druge sezone s prikazivanjem započinju od 14.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Bogu iza nogu (televizijska serija) · Vidi više »
Dolina sunca (telenovela)
Dolina sunca hrvatska je telenovela koju je napisala Diana Pečkaj Vuković.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Dolina sunca (telenovela) · Vidi više »
Drugo ime ljubavi (televizijska serija)
Drugo ime ljubavi hrvatska je telenovela nastala prema ideji scenaristice Dee Matas.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Drugo ime ljubavi (televizijska serija) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Hrvatska · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Kazalište · Vidi više »
Kazalište u 1960.
Bez opisa.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Kazalište u 1960. · Vidi više »
Kud puklo da puklo (televizijska serija)
Kud puklo da puklo je hrvatska telenovela.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Kud puklo da puklo (televizijska serija) · Vidi više »
Kumovi (televizijska serija)
Kumovi su hrvatska telenovela koja se prikazuje na Novoj TV od 7. veljače 2022. iza 20 sati.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Kumovi (televizijska serija) · Vidi više »
Larin izbor
Larin izbor jest hrvatska telenovela autorice i producentice Jelene Popović Volarić.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Larin izbor · Vidi više »
Lea i Darija (2011.)
Lea i Darija je hrvatski biografski dramski film iz 2011. godine o životu mlade zagrebačke glumice Leje Deutsch i njezinom prijateljstvu s Darijom Gasteiger.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Lea i Darija (2011.) · Vidi više »
Maja Strozzi-Pečić
Maja Strozzi-Pečić (Zagreb, 19. prosinca 1882. – Rijeka, 26. veljače 1962.), hrvatska operna pjevačica.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Maja Strozzi-Pečić · Vidi više »
Milan Bandić
Milan Bandić (Grude, 22. studenoga 1955. – Zagreb, 28. veljače 2021.), bio je hrvatski političar, gradonačelnik Zagreba.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Milan Bandić · Vidi više »
Obični ljudi (televizijska serija)
Obični ljudi je hrvatska telenovela koju je napisala Jelena Veljača.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Obični ljudi (televizijska serija) · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Osijek · Vidi više »
Ponos Ratkajevih
Ponos Ratkajevih povijesna je telenovela producentske tvrtke AVA.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Ponos Ratkajevih · Vidi više »
Sonja i bik (2012.)
Sonja i bik je hrvatski film iz 2012. godine, prvijenac redateljice Vlatke Vorkapić.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Sonja i bik (2012.) · Vidi više »
Stipe u gostima
"Stipe u gostima" je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 9. ožujka 2008. godine.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Stipe u gostima · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Televizija · Vidi više »
Zabranjena ljubav
Zabranjena ljubav, prva je hrvatska sapunica koja je s prikazivanjem krenula 25. listopada 2004. godine na, tada novonastaloj, RTL Televiziji.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Zabranjena ljubav · Vidi više »
Zauvijek susjedi
Zauvijek susjedi dnevna je humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 24. rujna 2007. na programu Nova TV.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Zauvijek susjedi · Vidi više »
Zlatko Hasanbegović
Zlatko Hasanbegović (Zagreb, 14. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i političar.
Novi!!: Vlasta Ramljak i Zlatko Hasanbegović · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 1985. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 1998. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2017. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 2022. · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Vlasta Ramljak i 5. svibnja · Vidi više »
