Brže od pregledniku!
81 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Akademik, Antologija, Šime Đodan, Češki jezik, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bugarska akademija znanosti, Bugarski jezik, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Disertacija, Docent, Društvo hrvatskih književnika, Engleski jezik, Esej, Filozofski fakultet u Zagrebu, Francuski jezik, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Italija, Jugoslavija (razdvojba), Književnost, Kritika (časopis), Manifest, Marko Veselica, Matica hrvatska, Nacionalizam, Nedjeljko Mihanović, P.E.N., Panorama, Pariz, Poezija, Poljski jezik, Predsjednik Republike Hrvatske, Republika (časopis), Ruski jezik, Semiotika, Stjepan Mesić, Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, Telegram (novine), Vesna Girardi-Jurkić, Vjesnik, Vjesnik u srijedu, Vlado Gotovac, Zagreb, Zlatko Tomčić, ..., 1. rujna, 10. prosinca, 15. travnja, 1739., 19. rujna, 1930., 1949., 1951., 1952., 1958., 1960., 1964., 1965., 1967., 1971., 1972., 1975., 1987., 1990., 1992., 1995., 1996., 1997., 1999., 2. prosinca, 2. veljače, 2000., 2003., 2007., 28. studenoga, 31. svibnja. Proširite indeks (31 više) »
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Akademik · Vidi više »
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Novi!!: Vlatko Pavletić i Antologija · Vidi više »
Šime Đodan
Šime Đodan (Rodaljice kod Benkovca, 27. prosinca 1927. – Dubrovnik, 2. listopada 2007.), hrvatski političar, ekonomist govornik te važni disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Šime Đodan · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Vlatko Pavletić i Češki jezik · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Bugarska akademija znanosti
Zgrada Akademije u središtu grada Sofije. Bugarska akademija znanosti (bugarski: Българска академия на науките, Balgarska akademiya na naukite, kraće i BAN) najviša je znanstvena ustanova i krovna znanstvena institucija u Bugarskoj.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Bugarska akademija znanosti · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Bugarski jezik · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Disertacija
Disertacija (lat. dissertatio) je znanstvena pismena rasprava, teza, napisana radi postizavanja znanstvenog stupnja, doktorata znanosti u nekom znanstvenom području ili habilitacije.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Disertacija · Vidi više »
Docent
Docent, samostalni predavač na fakultetu, prvi je i najniži stupanj znanstveno-nastavnoga i umjetničko-nastavnoga zvanja, po stupnju viši od suradničkih zvanja asistenta i poslijedoktoranda (ranije zvanoga viši asistent), a niži od znanstveno-nastavnoga zvanja izvanrednoga profesora.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Docent · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Engleski jezik · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Esej · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Italija · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Književnost · Vidi više »
Kritika (časopis)
Kritika je bio hrvatski dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja iz Zagreba.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Kritika (časopis) · Vidi više »
Manifest
njemačkome jeziku. Manifest (latinski: manifestus – proglas) je tekst koji objavljuje osnovna načela književnoga stvaranja neke nove grupe pisaca, obično radikalnije, suprotstavljena vladajućim književnim konvencijama i oštrije intonirana.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Manifest · Vidi više »
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Marko Veselica · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Matica hrvatska · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Nacionalizam · Vidi više »
Nedjeljko Mihanović
dr.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Nedjeljko Mihanović · Vidi više »
P.E.N.
P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.
Novi!!: Vlatko Pavletić i P.E.N. · Vidi više »
Panorama
Panorama Trogira Krke Panorama (iz grč. πᾶν: sve + ὅραμα: pogled) podrazumijeva širok vidik odnosno sveobuhvatan pogled na okolicu.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Panorama · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Pariz · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Poezija · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Poljski jezik · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Republika (časopis)
Republika je mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Republika (časopis) · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Ruski jezik · Vidi više »
Semiotika
Semiotika (grč. sēmeiōtikós: koji se obazire na znakove) je znanost (teorija) o znakovima i simbolima, odnosno proučavanju načina na koji funkcioniraju znakovni sustavi.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Semiotika · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Vlatko Pavletić i Stjepan Mesić · Vidi više »
Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu
Svetište Predragocjene Krvi Kristove je sakralni objekt u Ludbregu u Varaždinskoj županiji nastao temeljem zavjeta Hrvatskog sabora iz 1739. godine.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu · Vidi više »
Telegram (novine)
Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Telegram (novine) · Vidi više »
Vesna Girardi-Jurkić
Dr.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Vesna Girardi-Jurkić · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Vjesnik · Vidi više »
Vjesnik u srijedu
Vjesnik u srijedu (VUS) je hrvatski tjedni informativni list.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Vjesnik u srijedu · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Vlado Gotovac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Tomčić
Zlatko Tomčić (Zagreb, 10. srpnja 1945.), hrvatski političar, bivši predsjednik Hrvatske seljačke stranke, te bivši predsjednik Hrvatskoga sabora.
Novi!!: Vlatko Pavletić i Zlatko Tomčić · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1. rujna · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 10. prosinca · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 15. travnja · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1739. · Vidi više »
19. rujna
19.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 19. rujna · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1930. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1952. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1960. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1967. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1975. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 1999. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 2. prosinca · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 2. veljače · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 2007. · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 28. studenoga · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Vlatko Pavletić i 31. svibnja · Vidi više »
