Brže od pregledniku!
66 odnosi: Amonijak, Anomalija vode, Beton, Deuterij, Dizenterija, Električni naboj, Elektron, Elektronegativnost, Elektrostatika, Energija, Fosfati, Fotosinteza, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Inje, Jamnica, Kakvoća vode, Kalcij, Kapilarnost, Karbonati, Kemijska veza, Kemijski spojevi, Kiša, Kisik, Klima, Klor, Kloridi, Kobalt, Kohezija, Led, Magla, Magnezij, Mangan, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Merkur, Mjesec, Molekula, Natrijev hidrogenkarbonat, Natrijev klorid, Nitrat, Ocean, Ozon, Platina, Polarnost, Rijeka (vodotok), Rosa, Silika-gel, Snijeg, Specifična toplina, Stijena, ..., Sulfati, Sumporovodik, Sunčeva energija, Svemir, Svjetski dan voda, Tekućine, Temperatura, Toplina, Toplina isparavanja, Tuča, Tvar, Ugljikov(IV) oksid, Vodik, Vodoopskrba, Vrelište, Zemlja. Proširite indeks (16 više) »
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Novi!!: Voda i Amonijak · Vidi više »
Anomalija vode
jezeru ljeti (lijevo) i zimi (desno). Anomalija vode posebnost je vode da najveću gustoću ima na temperaturi od +4 °C, iako bi svako fizikalno tijelo trebalo imati najveću gustoću u krutom stanju.
Novi!!: Voda i Anomalija vode · Vidi više »
Beton
Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.
Novi!!: Voda i Beton · Vidi više »
Deuterij
Deuterij (grč.:drugi), poznat i kao teški vodik, kemijski simbol 2H ili D, plin kojemu su atomi stabilni izotopi vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Novi!!: Voda i Deuterij · Vidi više »
Dizenterija
Dizenterija je zarazna bolest čiji simptomi se očituju u teškom proljevu pri čemu izmet sadržava krv.
Novi!!: Voda i Dizenterija · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Voda i Električni naboj · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Voda i Elektron · Vidi više »
Elektronegativnost
*Elektronegativnost je sposobnost nekog atoma da privuče elektronski par koji unutar molekule dijeli s drugim atomom u kovalentnoj vezi.
Novi!!: Voda i Elektronegativnost · Vidi više »
Elektrostatika
Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. CD-om. Elektrostatika je grana fizike koja se bavi istraživanjem električnih polja, sila i pojava nastalih među električnim nabojima koji miruju.
Novi!!: Voda i Elektrostatika · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Voda i Energija · Vidi više »
Fosfati
Fosfati su soli i esteri fosforne kiseline.
Novi!!: Voda i Fosfati · Vidi više »
Fotosinteza
List je primarno mjesto odvijanja fotosinteze u biljkama. Fotosinteza je proces u kojem se sunčeva energija pretvara u kemijsku pohranjenu u organskim molekulama.
Novi!!: Voda i Fotosinteza · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.
Novi!!: Voda i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Voda i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Inje
Inje na travi Inje na grmlju Inje je meteorološka pojava koja spada u hidrometeore, kao npr.
Novi!!: Voda i Inje · Vidi više »
Jamnica
Jamnica d.d., je hrvatski proizvođač mineralnih voda osnovan 18. listopada 1828. godine.
Novi!!: Voda i Jamnica · Vidi više »
Kakvoća vode
morima, za ispitivanje kakvoće vode. Automatska stanica za uzorkovanje vode ugrađena na rijeci Milwaukee blizu mjesta New Fane (Wisconsin). Ručno uzimanje uzorka vode za ispitivanje. mineralizacije vode i tako ocijeniti o kojoj je vrsti vode riječ. pitke vode iz slavine. tvrdoće vode (kamenac). Kada je voda u maloj količini (u čaši vode) ona izgleda bezbojna za ljudsko oko. pH metar. Zamućenje vode koje ima vrijednosti 5, 50 i 500 NTU (od lijeve strane na desnu). Kakvoća vode ili kvaliteta vode se ispituje prema preporukama, smjernicama i pravilnicima mjerodavnih ustanova i zavoda na međudržavnoj i državnoj razini.
Novi!!: Voda i Kakvoća vode · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Voda i Kalcij · Vidi više »
Kapilarnost
staklenim cjevčicama (kapilarama). kapilari se podiže (lijevo), a živa u staklenoj kapilari se spušta (desno). opeke. Kapilarnost je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih cijevi (kapilara) uzrokovana silama adhezije i kohezije.
Novi!!: Voda i Kapilarnost · Vidi više »
Karbonati
Kalcit Kalcopirit Rosasit-Smithsonit Karbonatni minerali su oni minerali koji sadrže anion (CO3)2-.
Novi!!: Voda i Karbonati · Vidi više »
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Novi!!: Voda i Kemijska veza · Vidi više »
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Novi!!: Voda i Kemijski spojevi · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša ili dažd je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Voda i Kiša · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez boje, okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Voda i Kisik · Vidi više »
Klima
Klima (sa grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Voda i Klima · Vidi više »
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Novi!!: Voda i Klor · Vidi više »
Kloridi
Kloridi Kloridni ion / klɔːraɪd / je anion (negativno nabijen ion) Cl-.
Novi!!: Voda i Kloridi · Vidi više »
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Novi!!: Voda i Kobalt · Vidi više »
Kohezija
vode jasno se vidi u svemiru. živi. vode čuvaju oblik kapljice pomoću kohezije. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Kohezija (franc. cohésion, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili međumolekularna sila koja djeluje između susjednih čestica tvari.
Novi!!: Voda i Kohezija · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Voda i Led · Vidi više »
Magla
Magla iznad jezera Magla na Papuku. Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku.
Novi!!: Voda i Magla · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Voda i Magnezij · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Voda i Mangan · Vidi više »
Međunarodni sustav mjernih jedinica
Međunarodni sustav mjernih jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International d'Unités) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta osim SAD-a, Liberije i Mjanme.
Novi!!: Voda i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Voda i Merkur · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Voda i Mjesec · Vidi više »
Molekula
vode, molekulske formule H2O Molekula je najmanji dio čiste kemijske tvari koji posjeduje ista kemijska svojstva i građu kao i sama tvar a građena je od dvaju ili više atoma povezanih zajedničkim elektronima u kovalentnoj vezi.
Novi!!: Voda i Molekula · Vidi više »
Natrijev hidrogenkarbonat
Strukturna formula NaHCO3 Natrijev hidrogenkarbonat (NaHCO3, soda bikarbona, natrijev bikarbonat, jestiva soda, E500b ili 500ii) je bijeli kristalni prah, slabo topljiv u vodi, a vodena otopina je slabo lužnata zbog hidrolize.
Novi!!: Voda i Natrijev hidrogenkarbonat · Vidi više »
Natrijev klorid
Kristalna struktura natrijevog klorida Struktura NaCl Kristal kuhinjske soli Natrijev klorid, (NaCl), je natrijeva sol klorovodične kiseline.
Novi!!: Voda i Natrijev klorid · Vidi više »
Nitrat
Nitrati (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik, od latinske riječi; nitrum + salitra), soli (esteri) dušične kiseline.
Novi!!: Voda i Nitrat · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Voda i Ocean · Vidi više »
Ozon
Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.
Novi!!: Voda i Ozon · Vidi više »
Platina
Plemenita kovina.
Novi!!: Voda i Platina · Vidi više »
Polarnost
Površinska napetost vode posljedica je polarnosti molekula vode i vodikove veze.
Novi!!: Voda i Polarnost · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Voda i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rosa
Rosa na cvijeću Rosa su kapljice nastale kondenzacijom vodne pare.
Novi!!: Voda i Rosa · Vidi više »
Silika-gel
Zrnca silica-gela. Silika-gel (silika + gel) je amorfni silicijev dioksid (SiO2).
Novi!!: Voda i Silika-gel · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u čvrstom stanju.
Novi!!: Voda i Snijeg · Vidi više »
Specifična toplina
Specifična toplina je količina topline koju treba dovesti jedinici količine neke tvari da bi temperatura tvari porasla za neku jedinicu temperature.
Novi!!: Voda i Specifična toplina · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Voda i Stijena · Vidi više »
Sulfati
Sulfati su minerali koji sadrže anion (SO4)2-.
Novi!!: Voda i Sulfati · Vidi više »
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Novi!!: Voda i Sumporovodik · Vidi više »
Sunčeva energija
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.
Novi!!: Voda i Sunčeva energija · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje.
Novi!!: Voda i Svemir · Vidi više »
Svjetski dan voda
Voda Plitvičkim jezerima Ocean Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka.
Novi!!: Voda i Svjetski dan voda · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregatnom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: Voda i Tekućine · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Voda i Temperatura · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Voda i Toplina · Vidi više »
Toplina isparavanja
vodu, metanol, benzen i aceton Toplina isparavanja ili standardna entalpija isparavanja (ΔHv) količina je toplinske energije koja je potrebna jednom molu tekućine za prelazak u plin, odnosno količina toplinske energije koju ista količina plina oslobodi prilikom prelaska u tekuće agregatno stanje.
Novi!!: Voda i Toplina isparavanja · Vidi više »
Tuča
Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) je najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.
Novi!!: Voda i Tuča · Vidi više »
Tvar
Tvar je pojavni vid materije koji se očituje kao određena masa i volumen, tj.
Novi!!: Voda i Tvar · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Voda i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Voda i Vodik · Vidi više »
Vodoopskrba
Čista pitka voda. Francuskoj. Tipični hidrometar ili vodomjer za kućanstva. Vodoopskrba je komunalna djelatnost koja se bavi dovodom i raspodjelom vode od izvorišta do potrošača.
Novi!!: Voda i Vodoopskrba · Vidi više »
Vrelište
Voda vrije ili ključa. Vrelište je temperatura na kojoj istodobno u cijelom obujmu (volumenu) tvar prelazi iz tekućega u plinovito agregatno stanje, to jest najviša temperatura na koju se pri određenom tlaku može zagrijati tekućina.
Novi!!: Voda i Vrelište · Vidi više »
Zemlja
Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.
Novi!!: Voda i Zemlja · Vidi više »
