Brže od pregledniku!
13 odnosi: Životinje, Eukarioti, Gujavice, Hrvatska, Kukci, Mali vodenjak, Planinski vodenjak, Podunavski vodenjak, Puževi, Repaši, Svitkovci, Veliki vodenjak, Vodozemci.
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Vodenjaci i Životinje · Vidi više »
Eukarioti
Tipična životinjska (eukariotska) stanica Detalj endomembranskog sustava i njegove sastavnice Sve životinje su eukarioti Struktura mitohondrija: 1. Unutrašnja membrana, 2. Vanjska membrana, 3. Krista, 4. Matriks Eukarioti su organizmi odnosno stanice kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom dvostrukom jezgrinom membranom.
Novi!!: Vodenjaci i Eukarioti · Vidi više »
Gujavice
Gujavice (Lumbricidae) (poznatija pod imenom "kišne gliste") su porodica iz potkoljena kolutićavaca, reda maločetinaša.
Novi!!: Vodenjaci i Gujavice · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vodenjaci i Hrvatska · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Vodenjaci i Kukci · Vidi više »
Mali vodenjak
Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris, stari naziv:Triturus vulgaris), vrsta iz porodice daždevnjaka.
Novi!!: Vodenjaci i Mali vodenjak · Vidi više »
Planinski vodenjak
Planinski vodenjak (Ichthyosaura alpestris) pripada porodici daždevnjaka, redu caudata odnosno repaša, u razredu vodozemaca.
Novi!!: Vodenjaci i Planinski vodenjak · Vidi više »
Podunavski vodenjak
Podunavski vodenjak, poznat i kao dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus) je vodozemac iz roda vodenjaka.
Novi!!: Vodenjaci i Podunavski vodenjak · Vidi više »
Puževi
Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.
Novi!!: Vodenjaci i Puževi · Vidi više »
Repaši
Repaši (Urodela ili Caudata) su red vodozemaca koji se od ostalih vodozemaca razlikuju po prisustvu repa i dva para nogu približno jednake veličine.
Novi!!: Vodenjaci i Repaši · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Vodenjaci i Svitkovci · Vidi više »
Veliki vodenjak
Veliki vodenjak (Triturus carnifex) je vodozemac rasprostranjen u listopadnim šumama pa sve do područja sredozemne klime gdje postoje stalno prisutne vodene površine ili vodotokovi.
Novi!!: Vodenjaci i Veliki vodenjak · Vidi više »
Vodozemci
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.
Novi!!: Vodenjaci i Vodozemci · Vidi više »
