Brže od pregledniku!
22 odnosi: Brzina, Celzij, Cijev, Cjevovod, Fluid, Hrvatska, Kubični metar, Litra, Mjerenje, Mjerenje protoka, Mjerni instrument, Naprava, Protok, Stožac, Strojarstvo, Tlak, Turbina, Umjeravanje, Voda, Vrijeme (fizika), Vrtnja, Zupčanik.
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Hidrometar i Brzina · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Hidrometar i Celzij · Vidi više »
Cijev
Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura. Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil). Plastične PVC cijevi. Cijevi i prirubnice od nehrđajućeg čelika. Cijev je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno cilindrično tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog promjera.
Novi!!: Hidrometar i Cijev · Vidi više »
Cjevovod
Najduži svjetski cjevovod amonijaka od Rusije do Ukrajine Cjevovod je sustav cijevi za prijevoz robe najčešće u tekućem i plinovitom stanju.
Novi!!: Hidrometar i Cjevovod · Vidi više »
Fluid
površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).
Novi!!: Hidrometar i Fluid · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hidrometar i Hrvatska · Vidi više »
Kubični metar
Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Hidrometar i Kubični metar · Vidi više »
Litra
Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.
Novi!!: Hidrometar i Litra · Vidi više »
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Novi!!: Hidrometar i Mjerenje · Vidi više »
Mjerenje protoka
Prikaz rada Venturijeve cijevi. vode. vodnih turbina. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. kućanstva. Pitot-cijev. Elektromagnetski protokomjer. Laserski Dopplerov protokomjer (Tehničko sveučilište u Poznanju). Coriolisov protokomjer. Način rada termodinamičkog protokomjera. Mjerenje protoka vrlo je važan dio svakog proizvodnog procesa.
Novi!!: Hidrometar i Mjerenje protoka · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Hidrometar i Mjerni instrument · Vidi više »
Naprava
Naprava za bušenje provrta. glodanje. glodanje. Određivanje položaja obratka. Izbor ploha za oslanjanje na obratku. Ravna ploča, ploča s kanalima i podložne letve. Oslonci ili čepovi. Granične letve. Granični zatici i pomična prizma. Čvrsti i pomični svornjak. Prizma za prihvat valjaka. Prihvatni limovi. Prihvatni zatik. Prihvatni prsten. Dijelovi za posluživanje. Pomična stezna poluga s kuglastom drškom. Standardizirani dijelovi za posluživanje. Naprava je pomagalo koje obično služi za prihvat, stezanje, određivanje međusobnog položaja te vođenje alata i obratka za vrijeme strojne obrade.
Novi!!: Hidrometar i Naprava · Vidi više »
Protok
Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Protok (oznaka Q ili q) je fizikalna veličina koja opisuje količinu nekoga fluida (tekućina ili plin) što protječe promatranim presjekom (na primjer cijevi, riječnoga korita, srčane arterije) u vremenskom intervalu.
Novi!!: Hidrometar i Protok · Vidi više »
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Novi!!: Hidrometar i Stožac · Vidi više »
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Novi!!: Hidrometar i Strojarstvo · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Hidrometar i Tlak · Vidi više »
Turbina
Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.
Novi!!: Hidrometar i Turbina · Vidi više »
Umjeravanje
manometra. Uređaj koji se umjerava je s njegove lijeve strane a usporedni uređaj s desne. Umjeravanje, kalibriranje ili baždarenje je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti mjernih veličina koje pokazuje neko mjerilo, neka tvarna mjera, neka usporedbena tvar ili neki mjerni sustav i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih pramjerama.
Novi!!: Hidrometar i Umjeravanje · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Hidrometar i Voda · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Hidrometar i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Hidrometar i Vrtnja · Vidi više »
Zupčanik
Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom. Planetarni prijenosnik. Glavni dijelovi zupčanika. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.
Novi!!: Hidrometar i Zupčanik · Vidi više »
