Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Vojislav P. Nikčević

Indeks Vojislav P. Nikčević

Vojislav P. Nikčević na crnogor. ćiril. Војислав П. Никчевић (Stubica, Nikšić 18. siječnja 1935. – Beograd, 2. srpnja 2007.)Adnan Čirgić, Život u znaku montenegristike: in memoriam: Vojislav P. Nikčević (1935-2007) // Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 4., No. 4., veljače 2009., Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku,, je crnogorski jezikoslovac, njegošolog i povjesničar književnosti, utemeljitelj montenegristike. Nakon mature odlazi studirati u Zagreb, gdje diplomira i doktorira na Filozofskom fakultetu. Bio je suradnik Enciklopedije Leksikografskog zavoda, Enciklopedije Jugoslavije te brojnih znanstvenih časopisa. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 1990-ih je obavio prvi znanstveni pokušaj kodificiranja crnogorskog jezika. Smatra se da je prof. Nikčević dao glavni znanstveni doprinos utemeljenju crnogorskoga jezika kao službenog u Crnoj Gori, kao i njegovom kodificiranju koje je obavljeno srpnja 2009. godine.

19 odnosi: Adnan Čirgić, Beograd, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorski jezik, Institut za crnogorski jezik i književnost, Jezikoslovlje, Montenegristika, Nikšić, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Petar II. Petrović Njegoš, Povijest književnosti, Zagreb, 18. siječnja, 1935., 1990-ih, 2. srpnja, 2007., 2009..

Adnan Čirgić

Adnan Čirgić (rođen 1980.) je crnogorski jezikoslovac, ravnatelj Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje i glavni i odgovorni urednik časopisa Lingua Montenegrina.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Adnan Čirgić · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Beograd · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Crnogorci · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Crnogorski jezik · Vidi više »

Institut za crnogorski jezik i književnost

Institut za crnogorski jezik i književnost, sa sjedištem u Podgorici, utemeljen je prosinca 2003. godine s ciljem izučavanja i kodificiranja crnogorskoga jezika.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Institut za crnogorski jezik i književnost · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Jezikoslovlje · Vidi više »

Montenegristika

Montenegristika kao slavistički studij bavi se crnogorskim jezikom i crnogorskom književnošću.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Montenegristika · Vidi više »

Nikšić

Nikšić je grad u Crnoj Gori.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Nikšić · Vidi više »

Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda

Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »

Petar II. Petrović Njegoš

Petar II.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »

Povijest književnosti

Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Povijest književnosti · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i Zagreb · Vidi više »

18. siječnja

18.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i 18. siječnja · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i 1935. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i 1990-ih · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i 2. srpnja · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i 2007. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Vojislav P. Nikčević i 2009. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Vojislav Nikčević.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »