Brže od pregledniku!
140 odnosi: Andrej Plenković, Ante Nazor, Šovinizam, Četnici, Baranja, Beograd, Borislav Pelević, Bosna i Hercegovina, Dinarska četnička divizija, Disident, Dobrica Ćosić, Domagoj Vidović, Dragan Todorović, Drugi svjetski rat, Etničko čišćenje, Europska unija, Gordan Jandroković, Hag, Hercegovina, Hrtkovci, Hrvati, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska, Hrvatski sabor, Jagodnjak, Josip Broz Tito, Jugoslovenska levica, Karlobag, Karlovac, Komunizam, KOS, Kragujevac, Kroatofobija, München, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Milan Milutinović, Mile Stojić, Miroljub Labus, Momčilo Đujić, Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar, Narodna skupština Republike Srbije, Nikica Barić, Odvjetnik, Ogulin, Orahov Do, Ovčara, Pokolj u Borovu Selu, Političar, Politička desnica, Predsjednik vlade, ..., Progon, Protjerivanje, Radikalizam, Rak debelog crijeva, Ratni zločin, Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije, Sarajevo, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Scrinia slavonica, Sjedinjene Američke Države, Slobodan Milošević, Slobodna Dalmacija, Socijalistička partija Srbije, Sonja Biserko, Srbija, Srijemska Kamenica, Srpska narodna obnova, Srpska radikalna stranka, Srpski pokret obnove, Sveučilište u Beogradu, Sveučilište u Sarajevu, Tomislav Nikolić, Velikosrpska ideologija, Vijenac (časopis), Virovitica, Vjesnik, Vlada Republike Srbije, Vladimir Šeks, Voćin, Vojislav Koštunica, Vojvoda, Vuk Drašković, Vukovar, Zastava Republike Hrvatske, Zemun, Zemun (općina), Zločin protiv čovječnosti, Zoran Đinđić, Zoran Lilić, 11. listopada, 12. studenoga, 13. listopada, 1954., 1976., 1979., 1980-ih, 1984., 1986., 1989., 1990-ih, 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2. svibnja, 2. travnja, 2000., 2002., 2003., 2007., 2008., 2014., 2016., 2020., 21. prosinca, 21. rujna, 21. srpnja, 23. prosinca, 23. travnja, 23. veljače, 24. listopada, 24. ožujka, 24. rujna, 24. veljače, 29. rujna, 30. lipnja, 31. ožujka, 5. listopada, 6. rujna, 7. prosinca, 7. studenoga, 8. prosinca, 9. prosinca. Proširite indeks (90 više) »
Andrej Plenković
Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Andrej Plenković · Vidi više »
Ante Nazor
Ante Nazor (Zagreb, 15. ožujka 1968.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Ante Nazor · Vidi više »
Šovinizam
Šovinizam je uvjerenje u nadmoćnost ili superiornost vlastite skupine ili naroda nad drugima.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Šovinizam · Vidi više »
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Četnici · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Baranja · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Beograd · Vidi više »
Borislav Pelević
Borislav Pelević (Bublje, Peć, 22. studenoga 1956. — Beograd, 25. listopada 2018.) bio je srbijanski političar, doktor znanosti i samostalni zastupnik u srbijanskoj skupštini.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Borislav Pelević · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dinarska četnička divizija
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu-sloboda ili smrt'' Dinarska četnička divizija bila je četnička postrojba sastavljena od lokalnog srpskog stanovništva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na širem području Sjeverne Dalmacije, te obližnjih područja Like i Bosanske Krajine.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Dinarska četnička divizija · Vidi više »
Disident
Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti") označava čovjeka koji se “ne slaže s postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Disident · Vidi više »
Dobrica Ćosić
Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Dobrica Ćosić · Vidi više »
Domagoj Vidović
Domagoj Vidović Domagoj Vidović (Metković, 20. studenoga 1979.), hrvatski jezikoslovac, onomastičar.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Domagoj Vidović · Vidi više »
Dragan Todorović
Dragan Todorović Dragan Todorović (Gornji Milanovac, 1953.) je srbijanski političar, predsjednik Izvršnog odbora Srpske radikalne stranke, i bivši šef zastupničke skupine SRS u Skupštini Srbije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Dragan Todorović · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Etničko čišćenje · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Vojislav Šešelj i Europska unija · Vidi više »
Gordan Jandroković
Gordan Jandroković (Bjelovar, 2. kolovoza 1967.), političar HDZ-a i aktualni predsjednik Hrvatskoga sabora.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Gordan Jandroković · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hag · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hercegovina · Vidi više »
Hrtkovci
Hrtkovci (mađarski: Herkóca) naselje su u Srijemu, Srbija.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hrtkovci · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hrvati · Vidi više »
Hrvati u Vojvodini
Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Hrvatski sabor · Vidi više »
Jagodnjak
Zgrada Općine Jagodnjak Jagodnjak (srp. ćir. Јагодњак; mađ. Kácsfalu; njem. Katschfeld), je mjesto i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Jagodnjak · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jugoslovenska levica
Jugoslovenska levica (JUL) je bila politička stranka u nekadašnjoj SRJ i Srbiji, osnovana 1994.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Jugoslovenska levica · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Karlobag · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Karlovac · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Komunizam · Vidi više »
KOS
KOS je kratica za zloglasnu Kontraobavještajnu službu koja je bila sastavni dio JNA u nekadašnjoj SFRJ.
Novi!!: Vojislav Šešelj i KOS · Vidi više »
Kragujevac
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Kragujevac · Vidi više »
Kroatofobija
Srbijanski političar, četnički vojvoda i velikosrpski ideolog Vojislav Šešelj je tijekom dugotrajnog suđenja za ratne zločine u Haagu napisao čak dvije knjige - svaka opsega većeg od 1.000 stranica - u kojima potpiruje kroatofobiju i raspreda zašto Hrvatska ne smije postojati i kako postići da ona više ne postoji. 2007. godine objavljuje Šešelj svoje "kapitalno" djelo "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije", koja ponavlja i razrađuje sve elemente povijesnih antihrvatskih koncepcija. U objavljivanju i raspačavanju knjige odlučnu ulogu je imao Tomislav Nikolić, dugogodišnji Šešeljev najbliži suradnik, a kasnije (2012.) predsjednik Republike Srbije Kroatofobija ili hrvatofobija je termin koji se koristi za opisivanje iracionalnog straha ili mržnje prema Hrvatima, hrvatskoj kulturi, hrvatskoj povijesti i svemu što je povezano s Hrvatskom i Hrvatima.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Kroatofobija · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Vojislav Šešelj i München · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Milan Milutinović
Milan Milutinović (Beograd, 19. prosinca 1942. – Beograd, 2. srpnja 2023.), bio je srbijanski političar i bivši predsjednik Srbije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Milan Milutinović · Vidi više »
Mile Stojić
Mile Stojić (Dragićina, 24. veljače 1955.), hrvatski pjesnik, književni kritičar, publicist, antologičar, prevoditelj s njemačkoga jezika iz BiH.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Mile Stojić · Vidi više »
Miroljub Labus
Miroljub Labus 2002. Miroljub Labus (Mala Krsna, 28. veljače 1947.) je bivši srbijanski političar, osnivatelj i prvi predsjednik političke stranke G 17+.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Miroljub Labus · Vidi više »
Momčilo Đujić
Momčilo Đujić (Kovačić kraj Knina, 27. veljače 1907. – Chicago, 11. rujna 1999.), bio je četnički vojvoda.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Momčilo Đujić · Vidi više »
Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar
Spomenik u Vukovarskoj bolnici Nacionalna memorijalna bolnica „dr.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar · Vidi više »
Narodna skupština Republike Srbije
200px Narodna skupština Republike Srbije je vrhovnо zakonodavnо tijelo u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Narodna skupština Republike Srbije · Vidi više »
Nikica Barić
Nikica Barić (Zagreb, 1975.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Nikica Barić · Vidi više »
Odvjetnik
Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Odvjetnik · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Ogulin · Vidi više »
Orahov Do
Orahov Do je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Orahov Do · Vidi više »
Ovčara
Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Ovčara · Vidi više »
Pokolj u Borovu Selu
Pokolj u Borovu Selu je zločin koji su 2. svibnja 1991. godine počinili pobunjeni hrvatski Srbi.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Pokolj u Borovu Selu · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Političar · Vidi više »
Politička desnica
Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Politička desnica · Vidi više »
Predsjednik vlade
Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Predsjednik vlade · Vidi više »
Progon
Progon ili proganjanje je naziv za sustavno zlostavljanje pojedinca ili društvene skupine koje provodi druga društvena skupina.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Progon · Vidi više »
Protjerivanje
Šleske. Protjerivanje je generički izraz za državne mjere prema određenoj etničkoj, vjerskoj, socijalnoj ili političkoj skupini, prisiljavajući na napuštanje područja njihovog podrijetla.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Protjerivanje · Vidi više »
Radikalizam
Radikalizam (prema lat. korijen) pojam je koji označava korjenitost, beskompromisnost te dosljednost u zastupanju nekog mišljenja, djelovanja, teorije ili ideologije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Radikalizam · Vidi više »
Rak debelog crijeva
Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti kod oba spola.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Rak debelog crijeva · Vidi više »
Ratni zločin
Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Ratni zločin · Vidi više »
Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije
Vojislav Šešelj na suđenju za ratne zločine u Haagu. Knjigu "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije" je on napisao i objavio iz pritvora, tijekom suđenja za ratne zločine Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije je pseudohistoriografsko djelo Vojislava Šešelja, srpskog političara i predsjednika Srpske radikalne stranke.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Sarajevo · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Scrinia slavonica
Scrinia Slavonica je povijesni stručni časopis, godišnjak, koji objavljuje radove posvećene povijesti prostora na koji se odnosi moderna upotreba pojmova Slavonija (uključujući hrvatsku Baranju) i Srijem.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Scrinia slavonica · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Slobodan Milošević · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Socijalistička partija Srbije
Logo Socijalističke Partije Srbije Socijalistička partija Srbije (Социјалистичка партија Србије) je politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Socijalistička partija Srbije · Vidi više »
Sonja Biserko
Sonja Biserko Sonja Biserko (Beograd, 1948.) osnivačica je i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Sonja Biserko · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srbija · Vidi više »
Srijemska Kamenica
Srijemska Kamenica (srpski: Сремска Каменица/Sremska Kamenica, mađarski Kamanc, njemački Kamenitz) je gradsko naselje pored Dunava.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srijemska Kamenica · Vidi više »
Srpska narodna obnova
Srpska narodna obnova (skraćeno SNO) je nacionalistička stranka u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srpska narodna obnova · Vidi više »
Srpska radikalna stranka
Zgrada SRS-a u Beogradu Srpska radikalna stranka (SRS) je neofašistička, ekstremno nacionalistička i socijalno konzervativna politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srpska radikalna stranka · Vidi više »
Srpski pokret obnove
Vuk Drašković, osnivač i predsjednik Srpskog pokreta obnove Srpski pokret obnove (SPO) je politička stranka u Srbiji, čiji je predsjednik Vuk Drašković.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Srpski pokret obnove · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Sveučilište u Sarajevu
Sveučilište u Sarajevu (boš., srp.: Univerzitet u Sarajevu) je najveće i najstarije sveučilište u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Sarajevu osnovano 1949.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Sveučilište u Sarajevu · Vidi više »
Tomislav Nikolić
Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Tomislav Nikolić · Vidi više »
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Velikosrpska ideologija · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Virovitica · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vjesnik · Vidi više »
Vlada Republike Srbije
Sjedište Vlade u Beogradu Vlada Republike Srbije je nositelj izvršne vlasti u Republici Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vlada Republike Srbije · Vidi više »
Vladimir Šeks
Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vladimir Šeks · Vidi više »
Voćin
Voćin je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Voćin · Vidi više »
Vojislav Koštunica
Vojislav Koštunica Dr.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vojislav Koštunica · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vojvoda · Vidi više »
Vuk Drašković
Vuk Drašković, 2006. godine Velike Srbije. Vuk Drašković (Međa (općina Žitište), Vojvodina, Srbija, 29. studenog 1946.), nekadašnji srbijanski političar i predsjednik nekada najjače srpske oporbene stranke - Srpski pokret obnove.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vuk Drašković · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Vukovar · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Zemun · Vidi više »
Zemun (općina)
Općina Zemun (srpski: Општина Земун) je općina u sastavu grada Beograda u Srbiji.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Zemun (općina) · Vidi više »
Zločin protiv čovječnosti
Zločin protiv čovječnosti je kazneno djelo predviđeno međunarodnim i unutrašnjim pravom, a koje se prvi put pojavilo na Nürnberškom procesu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Zločin protiv čovječnosti · Vidi više »
Zoran Đinđić
Dr.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Zoran Đinđić · Vidi više »
Zoran Lilić
Zoran Lilić (Brza Palanka kraj Kladova, 27. travnja 1953.), srbijanski gospodarstvenik, političar i predsjednik Savezne Republike Jugoslavije 1993.
Novi!!: Vojislav Šešelj i Zoran Lilić · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 11. listopada · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 12. studenoga · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 13. listopada · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1954. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1979. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1980-ih · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1986. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1989. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1990-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 1999. · Vidi više »
2. svibnja
2.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2. svibnja · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2008. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 2020. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 21. prosinca · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 21. rujna · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 21. srpnja · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 23. prosinca · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 23. travnja · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 23. veljače · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 24. listopada · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 24. ožujka · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 24. rujna · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 24. veljače · Vidi više »
29. rujna
29.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 29. rujna · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 30. lipnja · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 31. ožujka · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 5. listopada · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 6. rujna · Vidi više »
7. prosinca
7.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 7. prosinca · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 7. studenoga · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 8. prosinca · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Vojislav Šešelj i 9. prosinca · Vidi više »
