Brže od pregledniku!
72 odnosi: Albanija, Arhont, Đuro, dukljanski kralj, Bizant, Bodin, Bojana, Bosna, Carigrad, Crkveni raskol, Crnogorski jezik, Crnogorski vladari, Crvena, Crvena Hrvatska, Dijagonala, Dukljansko Kraljevstvo, Fran Milobar, Gradihna, dukljanski kralj, Grb, Grgur VII., Grubeša, dukljanski kralj, Heraldika, Hrabrost, Istok, Jakvinta, Južni Slaveni, Katolička Crkva, Knez, Kotor, Kralj, Ljetopis popa Dukljanina, Mihailo, Mihailo III., dukljanski knez, Neda, dukljanska kneginja, Neretva, Papa, Pečat kralja Đorđa, Prevalitana, Prijestolje, Raška, Radoslav, dukljanski knez, Rim, Rimsko Carstvo, Samuilo, Sjever, Skadar, Skadarsko jezero, Srbi, Stefan Nemanja, Vazal, Vojislav, ..., Zapad, 10. stoljeće, 1018., 1042., 1043., 1045., 1046., 1054., 1078., 1081., 11. stoljeće, 1108., 1113., 1118., 1125., 1131., 1141., 1142., 1163., 1185., 1186., 12. stoljeće. Proširite indeks (22 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Vojislavljevići i Albanija · Vidi više »
Arhont
Arhont (grčki: arkhon) naslov je najviših dužnosnika u mnogim grčkim antičkim polisima.
Novi!!: Vojislavljevići i Arhont · Vidi više »
Đuro, dukljanski kralj
Đuro (na crnogor. ćiril. Ђорђе, Đorđe) iz crnogorske dinastije Vojislavljevića, sin dukljanskoga kralja Bodina, u dva je navrata bio dukljanski kralj, najprije od 1113. do 1118. a onda u razdoblju od 1125. do 1131. godine.
Novi!!: Vojislavljevići i Đuro, dukljanski kralj · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Vojislavljevići i Bizant · Vidi više »
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.
Novi!!: Vojislavljevići i Bodin · Vidi više »
Bojana
Bojana je rijeka na granici Crne Gore i Albanije.
Novi!!: Vojislavljevići i Bojana · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Vojislavljevići i Bosna · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Vojislavljevići i Carigrad · Vidi više »
Crkveni raskol
Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.
Novi!!: Vojislavljevići i Crkveni raskol · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Vojislavljevići i Crnogorski jezik · Vidi više »
Crnogorski vladari
U povijestii Crnogorci su imali četiri dinastije.
Novi!!: Vojislavljevići i Crnogorski vladari · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Vojislavljevići i Crvena · Vidi više »
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Novi!!: Vojislavljevići i Crvena Hrvatska · Vidi više »
Dijagonala
Šesterokut s dijagonalama 2 Plošna dijagonala (dija- + grč. γωνία: kut) je dužina koja spaja dva nesusjedna vrha nekog mnogokuta ili poliedra.
Novi!!: Vojislavljevići i Dijagonala · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Vojislavljevići i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Fran Milobar
Fran Milobar (Petrinja, 19. prosinca 1869. Zagreb, 9. listopada 1945.) Bio je hrvatski pravnik i pravaški političar, zagovornik parlamentarnog monarhizam i trijalizma.
Novi!!: Vojislavljevići i Fran Milobar · Vidi više »
Gradihna, dukljanski kralj
Gradihna na crnogor. ćiril. Градихна (spominje se i kao Gradinja), dukljanski kralj, iz dinastije Vojislavljevića, vladao oko 1131. do 1142. godine.
Novi!!: Vojislavljevići i Gradihna, dukljanski kralj · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Vojislavljevići i Grb · Vidi više »
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Vojislavljevići i Grgur VII. · Vidi više »
Grubeša, dukljanski kralj
Grubeša na crnogor. ćiril. Грубеша dukljanski kralj iz dinastije Vojislavljevića, vladao 1118. – 1125. godine.
Novi!!: Vojislavljevići i Grubeša, dukljanski kralj · Vidi više »
Heraldika
Heraldika ili grboslovlje likovna je disciplina i pomoćna povijesna znanost koja proučava postojeće grbove te stvara nove.
Novi!!: Vojislavljevići i Heraldika · Vidi više »
Hrabrost
"Fortitudo" Sandra Botticellija Hrabrost, neustrašivost ili junaštvo je jedna od četiri osnovne vrline.
Novi!!: Vojislavljevići i Hrabrost · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Vojislavljevići i Istok · Vidi više »
Jakvinta
Jakvinta, kraljica Duklje od 1081.
Novi!!: Vojislavljevići i Jakvinta · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Vojislavljevići i Južni Slaveni · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Vojislavljevići i Katolička Crkva · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Vojislavljevići i Knez · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Vojislavljevići i Kotor · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Vojislavljevići i Kralj · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Vojislavljevići i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Novi!!: Vojislavljevići i Mihailo · Vidi više »
Mihailo III., dukljanski knez
Mihailo III. dukljanski knez, vladar iz dinastije Vojislavljevića, na dukljanskom prijestolju od 1163. do 1186. godine.
Novi!!: Vojislavljevići i Mihailo III., dukljanski knez · Vidi više »
Neda, dukljanska kneginja
Neda na cnogr. ćiril. Неда dukljanska kneginja, bila je nećaka bugarskoga cara Samuila, žena dukljanskog kneza Vojislava, jedno vrijeme suvladarka na prijestolju dukljanske kneževine.
Novi!!: Vojislavljevići i Neda, dukljanska kneginja · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Vojislavljevići i Neretva · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Vojislavljevići i Papa · Vidi više »
Pečat kralja Đorđa
''Pečat dukljanskog kralja Đorđa'' Pečat kralja Đorđa, potječe iz prve polovice 12. st., dok on još nije bio vladar Dukljanskoga Kraljevstva.
Novi!!: Vojislavljevići i Pečat kralja Đorđa · Vidi više »
Prevalitana
'''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''' Prevalis (lat. i Prevalitana), provincija Rimskog carstva, obuhvaćala je teritorij najvećeg dijela suvremene Crne Gore i dijela Albanije.
Novi!!: Vojislavljevići i Prevalitana · Vidi više »
Prijestolje
generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.
Novi!!: Vojislavljevići i Prijestolje · Vidi više »
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Novi!!: Vojislavljevići i Raška · Vidi više »
Radoslav, dukljanski knez
Radoslav na crnogor. ćiril. Радослав dukljanski knez iz dinastije Vojislavljevića, vladao ostatkom Dukljanskoga kraljevstva od 1142. do oko 1163. godine.
Novi!!: Vojislavljevići i Radoslav, dukljanski knez · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Vojislavljevići i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Vojislavljevići i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Novi!!: Vojislavljevići i Samuilo · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Vojislavljevići i Sjever · Vidi više »
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Novi!!: Vojislavljevići i Skadar · Vidi više »
Skadarsko jezero
Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Vojislavljevići i Skadarsko jezero · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Vojislavljevići i Srbi · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Vojislavljevići i Stefan Nemanja · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Vojislavljevići i Vazal · Vidi više »
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.
Novi!!: Vojislavljevići i Vojislav · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Vojislavljevići i Zapad · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 10. stoljeće · Vidi više »
1018.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1018. · Vidi više »
1042.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1042. · Vidi više »
1043.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1043. · Vidi više »
1045.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1045. · Vidi više »
1046.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1046. · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1054. · Vidi više »
1078.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1078. · Vidi više »
1081.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1081. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 11. stoljeće · Vidi više »
1108.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1108. · Vidi više »
1113.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1113. · Vidi više »
1118.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1118. · Vidi više »
1125.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1125. · Vidi više »
1131.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1131. · Vidi više »
1141.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1141. · Vidi više »
1142.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1142. · Vidi više »
1163.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1163. · Vidi više »
1185.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1185. · Vidi više »
1186.
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 1186. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vojislavljevići i 12. stoljeće · Vidi više »
