Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Vojna sigurnosno-obavještajna agencija

Indeks Vojna sigurnosno-obavještajna agencija

Vojna sigurnosno - obavještajna agencija (skraćeno VSOA) jedna je od dvije sigurnosno-obavještajne agencije u Republici Hrvatskoj, a pokriva vojno područje sigurnosnog i obavještajnog rada u zemlji i inozemstvu.

27 odnosi: Darko Grdić, Državno područje, Gordan Čačić, Hrvatska, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Obavještajna djelatnost, Oružane snage Republike Hrvatske, Protuobavještajna djelatnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj, Suverenitet, Vojska, Zagreb, Zdravko Klanac, 10. srpnja, 11. srpnja, 16. srpnja, 17. kolovoza, 17. srpnja, 2006., 2008., 2012., 2015., 2021., 2023., 9. rujna, 9. srpnja.

Darko Grdić

General pukovnik Darko Grdić (Đurđenovac, 1961.) hrvatski je general i bivši glavni inspektor obrane.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Darko Grdić · Vidi više »

Državno područje

Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Državno područje · Vidi više »

Gordan Čačić

Gordan Čačić (Vinkovci, 1. siječnja 1961. – Belluno, Italija, 20. prosinca 2008.), hrvatski general i političar.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Gordan Čačić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Hrvatska · Vidi više »

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »

Obavještajna djelatnost

Obavještajni rad ili djelatnost je rezultat prikupljanja, obrade, integracije, raščlambe, predikcije, interpretacije i diseminacije obavještajnih podataka.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Obavještajna djelatnost · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Protuobavještajna djelatnost

Protuobavještajni rad ili djelatnost sastoji se od prikupljanja i obrade podataka te poduzimanja raznih aktivnosti radi zaštite državnih tijela, štićenih osoba, institucija ili postrojenja od interesa za državu kao i tajnih podataka od nelegalnih aktivnosti stranih obavještajnih službi, organizacija, skupina ili pojedinaca.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Protuobavještajna djelatnost · Vidi više »

Sigurnosno-obavještajna agencija

Sigurnosno-obavještajna agencija (skraćeno SOA) je sigurnosno-obavještajna agencija u Republici Hrvatskoj koja pokriva civilno područje sigurnosnog i obavještajnog rada u zemlji i inozemstvu (za razliku od Vojne sigurnosno-obavještajne agencije koja pokriva vojno područje sigurnosno-obavještajnog djelovanja).

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Sigurnosno-obavještajna agencija · Vidi više »

Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj

Sigurnosno-obavještajni sustav u Republici Hrvatskoj reformiran je sredinom 2006. godine donošenjem Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Suverenitet · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Vojska · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Zagreb · Vidi više »

Zdravko Klanac

Brigadni general Zdravko Klanac (8. ožujka 1963.), hrvatski general, bivši ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Zdravko Klanac · Vidi više »

10. srpnja

10.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 10. srpnja · Vidi više »

11. srpnja

11.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 11. srpnja · Vidi više »

16. srpnja

16.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 16. srpnja · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 17. kolovoza · Vidi više »

17. srpnja

17.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 17. srpnja · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 2006. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 2008. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 2012. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 2015. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 2021. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 2023. · Vidi više »

9. rujna

9.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 9. rujna · Vidi više »

9. srpnja

9.

Novi!!: Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i 9. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

VSOA.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »