Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Indeks Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj

Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj je ustanova Katoličke Crkve, koja je u dogovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske ustrojena za dušobrižništvo vjernikâ katolikâ, pripadnikâ oružanih snagâ i redarstvenih službâ Republike Hrvatske.

32 odnosi: Biograd na Moru, Biskup, Franjo, Hrvatska, Hrvatska biskupska konferencija, Ivan Pavao II., Juraj Jezerinac, Jure Bogdan, Kanonsko pravo, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Latinski jezik, Monsinjor, Oružane snage, Papa, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, Rimski obred, Sveta Stolica, Vatikan, Vojni ordinarijat, Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini, Zagreb, 18. kolovoza, 19. prosinca, 1996., 1997., 2003., 2015., 25. travnja, 30. studenoga, 5. kolovoza, 9. travnja.

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Biograd na Moru · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Biskup · Vidi više »

Franjo

Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Franjo · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska biskupska konferencija

Hrvatska biskupska konferencija (skr. HBK), trajna je ustanova Apostolske Stolice i biskupska konferencija Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Hrvatska biskupska konferencija · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Juraj Jezerinac

Mons.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Juraj Jezerinac · Vidi više »

Jure Bogdan

Jure Bogdan (Donji Dolac, 9. studenog 1955.), biskup, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, od 30. studenoga 2015. Do tada je bio rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Jure Bogdan · Vidi više »

Kanonsko pravo

Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Kanonsko pravo · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Katolička Crkva · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Latinski jezik · Vidi više »

Monsinjor

Belgiji. Monsinjor je vjerski naslov koji se odnosi na svakog biskupa ili češće nadbiskupa koji nije uzdignut do službe kardinala te na prelate i kanonike.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Monsinjor · Vidi više »

Oružane snage

Pripadnici HV-a tijekom obilježavanja dvadesete obljetnice formiranja Oružanih snaga Republike Hrvatske Oružane snage su oružana sila neke zemlje, obučena i opremljena za rat.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Oružane snage · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Papa · Vidi više »

Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima

Naslovna crkva u Rimu Papinski hrvatski zavod Svetog Jeronima (tal. Pontificio Collegio Croato Di San Girolamo a Roma, lat. Pontificium Collegium Croaticum Sancti Hieronymi) je rimokatolički zavod, crkva i društvo u Rimu u koji se primaju svećenici podrijetlom i jezikom Hrvati.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima · Vidi više »

Rimski obred

Rimski, Zapadni ili Latinski obred najrasprostranjeniji je liturgijski obred u Latinskoj (Rimokatoličkoj), ali i u cijeloj Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Rimski obred · Vidi više »

Sveta Stolica

Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Sveta Stolica · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Vatikan · Vidi više »

Vojni ordinarijat

Vojni ordinarijat je posebno crkveno područje izjednačeno s biskupijom, zaduženo za pastoralnu skrb pripadnika oružanih snaga (i redarstvenih službi u većem dijelu slučajeva) neke države.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Vojni ordinarijat · Vidi više »

Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini

Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini ustanova Katoličke Crkve, koja je u dogovoru između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine ustrojena za dušobrižništvo vjernika katolika, pripadnika oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 18. kolovoza · Vidi više »

19. prosinca

19.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 19. prosinca · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 1997. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 2003. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 2015. · Vidi više »

25. travnja

25.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 25. travnja · Vidi više »

30. studenoga

30.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 30. studenoga · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 5. kolovoza · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj i 9. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Vojni ordinarijat u Hrvatskoj.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »