Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Vojvodina Parma i Piacenza

Indeks Vojvodina Parma i Piacenza

Vojvodina Parma i Piacenza (tal. Ducato di Parma e Piacenza, službeno latinski Ducatus Parmae et Placentiae), talijanska državica iz vremena prije ujedinjenja Italije.

23 odnosi: Aachenski mir (1748.), Apsolutna monarhija, Burbonci, Dukat, Emilijano-romanjolo, Filip V., španjolski kralj, Guastalla, Habsburg, Karlo III., španjolski kralj, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Katoličanstvo, Latinski jezik, Parma, Pavao III., Piacenza, Talijanski jezik, Vojvoda, Vojvodstvo, 15. rujna, 1545., 1848., 1859., 1860..

Aachenski mir (1748.)

Europa nakon Aachenskog mira iz 1748. godine Aachenski mir 1748. godine, sklopljen je poslije Austrijskog nasljednog rata između Austrije, Engleske, Nizozemske i Sardinije s jedne, a Francuske i Španjolske s druge strane.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Aachenski mir (1748.) · Vidi više »

Apsolutna monarhija

Apsolutna monarhija ili Apsolutistička monarhija oblik je vlasti koji se u Europi javio u Francuskoj u 17. stoljeću za vrijeme Luja XIV. (Država to sam ja).

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Apsolutna monarhija · Vidi više »

Burbonci

Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Burbonci · Vidi više »

Dukat

Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Dukat · Vidi više »

Emilijano-romanjolo

Emilijano-romanjolo (ISO 639-3: eml; podijeljen na emilijanski (Emiliano) i romanjolski (Romagnol) i povučen), galoitalski jezik, šire galoromanske skupine kojime se služi oko 2 000 000 ljudi između Piacenze i Ravenne i između rijeke Po i Jadranskog mora, te u području Apenina, uključujući i državu San Marino, u kojoj se govori sanmarinski, dijalekt ovog jezika.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Emilijano-romanjolo · Vidi više »

Filip V., španjolski kralj

Filip V. (španjolski Felipe V), vojvoda od Anjoua, kasnije kralj Španjolske, poznat i kao Smioni, rodio se 19. prosinca 1683. u Versaillesu.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Filip V., španjolski kralj · Vidi više »

Guastalla

Guastalla je grad i komuna (općina) u pokrajini Reggio Emiliji u Emiliji-Romagni u Italiji.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Guastalla · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Habsburg · Vidi više »

Karlo III., španjolski kralj

Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Karlo III., španjolski kralj · Vidi više »

Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Katoličanstvo · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Latinski jezik · Vidi više »

Parma

Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Parma · Vidi više »

Pavao III.

Pavao III. je bio papa, nasljednik Klementa VII., od 13. listopada 1534. do 10. studenog 1549..sazvao je tridentski koncil kojeg je predvodio 18.godina,a i prihvatio Družbu Isusovu koju je osnovao Ignacije Loyola.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Pavao III. · Vidi više »

Piacenza

Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Piacenza · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Talijanski jezik · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Vojvoda · Vidi više »

Vojvodstvo

Vojvodstvo (također i vojvodina) vrsta je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i Vojvodstvo · Vidi više »

15. rujna

15.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i 15. rujna · Vidi više »

1545.

Bez opisa.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i 1545. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i 1848. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i 1859. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Vojvodina Parma i Piacenza i 1860. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Vojvodina Parma.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »