Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Voćin

Indeks Voćin

Voćin je općina u Hrvatskoj.

63 odnosi: Antun Škvorčević, Antun Marković, Arboretum Lisičine, Đuričić, Šime Vulas, Čipka, Ćeralije, Beli orlovi, Bijela, Božić, Bokane, Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu, Dobrić, Domovinski rat, Donje Kusonje, Dragoslav Bokan, Drugi svjetski rat, Gornje Kusonje, Gornji Meljani, Hrvatska, Hum (Voćin), Hum Varoš, Ivo Dulčić, Josip Biffel, Josip Poljan, Jugoslavenska narodna armija, Kašmir, Kometnik-Jorgići, Kometnik-Zubići, Kuzma, Lisičine, Logor Sekulinci, Mačkovac (Voćin), Macute, Marija (majka Isusova), NK Voćin, Novo Kusonje, Općina, Operacija Strijela, Pamuk, Papuk, Park prirode Papuk, Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991., Popovac (Voćin), Rijenci, Ruža, Rupnica, Sekulinci, Slatina, Slavonija, ..., Smude, Srbi, Tambura, Ustaše, Virovitičko-podravska županija, 12. prosinca, 13. prosinca, 13. siječnja, 15. prosinca, 1942., 1991., 2000., 2005.. Proširite indeks (13 više) »

Antun Škvorčević

Antun Škvorčević (Davor, 8. svibnja 1947.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni biskup požeški.

Novi!!: Voćin i Antun Škvorčević · Vidi više »

Antun Marković

Antun Marković (Gnjilane, 4. srpnja 1992.) hrvatski je nogometaš koji igra kao vratar.

Novi!!: Voćin i Antun Marković · Vidi više »

Arboretum Lisičine

Arboretum Lisičine je arboretum u Hrvatskoj.

Novi!!: Voćin i Arboretum Lisičine · Vidi više »

Đuričić

Đuričić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Đuričić · Vidi više »

Šime Vulas

Šime Vulas (Drvenik Veli na otoku Drveniku pokraj Trogira, 17. ožujka 1932. – Zagreb, 8. lipnja 2018.), hrvatski akademski kipar i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Voćin i Šime Vulas · Vidi više »

Čipka

Hrvatsko čipkarstvo Paška čipka Čipka je samostalni, šupljikavi, ručni rad koji nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe.

Novi!!: Voćin i Čipka · Vidi više »

Ćeralije

Ćeralije su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Ćeralije · Vidi više »

Beli orlovi

Amblem Belih orlova Beli orlovi (srp. Бели oрлови), poznati još i kao šešeljevci ili osvetnici, bili su četnička paravojna formacija koja je sudjelovala u oružanim sukobima na teritorijima Hrvatske i BiH za vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Voćin i Beli orlovi · Vidi više »

Bijela

Bijela boja Bijela je boja.

Novi!!: Voćin i Bijela · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Voćin i Božić · Vidi više »

Bokane

Bokane je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Bokane · Vidi više »

Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu

Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije ili Bazilika Gospe Voćinske u Voćinu je rijedak primjer gotike u Sjevernoj Hrvatskoj, a datira s kraja 15.

Novi!!: Voćin i Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu · Vidi više »

Dobrić

Dobrić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Dobrić · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Voćin i Domovinski rat · Vidi više »

Donje Kusonje

Donje Kusonje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Donje Kusonje · Vidi više »

Dragoslav Bokan

269x269px Dragoslav Bokan (Beograd, 15. veljače 1961.) je srpski redatelj, književnik, kolumnist i publicist.

Novi!!: Voćin i Dragoslav Bokan · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Voćin i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Gornje Kusonje

Gornje Kusonje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Gornje Kusonje · Vidi više »

Gornji Meljani

Gornji Meljani je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Gornji Meljani · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Voćin i Hrvatska · Vidi više »

Hum (Voćin)

Hum je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Hum (Voćin) · Vidi više »

Hum Varoš

Hum Varoš je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Hum Varoš · Vidi više »

Ivo Dulčić

Brusju Ivo Dulčić (Dubrovnik, 1916. – Zagreb, 2. ožujka 1975.), hrvatski slikar, koji se isticao osobitim smislom za bogat kolorit, i ljubav prema motivima iz svog rodnog grada.

Novi!!: Voćin i Ivo Dulčić · Vidi više »

Josip Biffel

Josip Biffel (Zagreb, 1933. – 2018.), hrvatski slikar(boš.) Odluka o proglašenju kulturnog krajolika i područja - Franjevačkog samostana i crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Šćitu, općina Prozor nacionalnim spomenikom BiH, 15.

Novi!!: Voćin i Josip Biffel · Vidi više »

Josip Poljan

Josip Poljan (Zagreb, 24. studenoga 1925 - Zagreb, 04. lipnja 2015) bio je hrvatski kipar, redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, dekan Akademije.

Novi!!: Voćin i Josip Poljan · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Voćin i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Kašmir

Politička podjela Kašmira Kašmir je regija koji se nalazi na graničnom pojasu Indije, Pakistana i Kine.

Novi!!: Voćin i Kašmir · Vidi više »

Kometnik-Jorgići

Kometnik-Jorgići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Kometnik-Jorgići · Vidi više »

Kometnik-Zubići

Kometnik-Zubići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Kometnik-Zubići · Vidi više »

Kuzma

Kuzma je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Kuzma · Vidi više »

Lisičine

Lisičine je naselje u sastavu općine Voćin u Virovitičko-podravskoj županiji.

Novi!!: Voćin i Lisičine · Vidi više »

Logor Sekulinci

Logor Sekulinci je bio logor iz vremena Domovinskog rata u blizini Voćina i Podravske Slatine, u kojem su mjesni Srbi za vrijeme velikosrpske pobune (u lipnju 1991.) primali pomoć u oružju iz Srbije i od JNA, i od kojeg je išla podjela oružja srpskom pučanstvu.

Novi!!: Voćin i Logor Sekulinci · Vidi više »

Mačkovac (Voćin)

Mačkovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Mačkovac (Voćin) · Vidi više »

Macute

Macute je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Macute · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.

Novi!!: Voćin i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

NK Voćin

NK Voćin je nogometni klub iz Voćina.

Novi!!: Voćin i NK Voćin · Vidi više »

Novo Kusonje

Novo Kusonje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Novo Kusonje · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Voćin i Općina · Vidi više »

Operacija Strijela

Operacija Strijela bila je vojnoredarstvena akcija na zapadnoslavonskom bojištu kojom su oslobođeni Voćin kao i još 23 naselja.

Novi!!: Voćin i Operacija Strijela · Vidi više »

Pamuk

pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.

Novi!!: Voćin i Pamuk · Vidi više »

Papuk

Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.

Novi!!: Voćin i Papuk · Vidi više »

Park prirode Papuk

Park prirode Papuk se smjestio u gorskim šumskim predjelima Papuka, a parkom prirode je proglašen 23. travnja 1999. Papuk zimi. Godine 2007. Papuk je zbog vrijednog geološkog nasljeđa postao dijelom europske i svjetske asocijacije geoparkova i prvim geoparkom u Hrvatskoj – Geopark Papuk.

Novi!!: Voćin i Park prirode Papuk · Vidi više »

Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.

Pokolj u Voćinu 12.

Novi!!: Voćin i Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991. · Vidi više »

Popovac (Voćin)

Popovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Popovac (Voćin) · Vidi više »

Rijenci

Rijenci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Rijenci · Vidi više »

Ruža

Ruža (lat. Rosa) ili prave ruže je naziv za rod višegodišnjeg drvenastog bilja iz porodice Ružovki (Rosaceae).

Novi!!: Voćin i Ruža · Vidi više »

Rupnica

Rupnica Rupnica je jedinstveni geološki spomenik prirode jugozapadno od Voćina, na mjestu nekadašnjeg kamenoloma.

Novi!!: Voćin i Rupnica · Vidi više »

Sekulinci

Sekulinci je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Sekulinci · Vidi više »

Slatina

Slatina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Voćin i Slatina · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Voćin i Slavonija · Vidi više »

Smude

Smude je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Voćin, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Voćin i Smude · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Voćin i Srbi · Vidi više »

Tambura

Tambura (često korištena umanjenica je tamburica) je tradicijsko narodno trzalačko žičano glazbalo.

Novi!!: Voćin i Tambura · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Voćin i Ustaše · Vidi više »

Virovitičko-podravska županija

Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.

Novi!!: Voćin i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »

12. prosinca

12.

Novi!!: Voćin i 12. prosinca · Vidi više »

13. prosinca

13.

Novi!!: Voćin i 13. prosinca · Vidi više »

13. siječnja

13.

Novi!!: Voćin i 13. siječnja · Vidi više »

15. prosinca

15.

Novi!!: Voćin i 15. prosinca · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Voćin i 1942. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Voćin i 1991. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Voćin i 2000. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Voćin i 2005. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »