Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Vransko jezero (Dalmacija)

Indeks Vransko jezero (Dalmacija)

Ornitološki park Vransko jezero ili Vrana u sjevernoj Dalmaciji, jezero i kriptodepresija sjeveroistočno od Pakoštana.

15 odnosi: Dalmacija, Hrvatska, Jezero, Kanal (građevina), Kotarka, Kriptodepresija, Pakoštane, Park prirode Vransko jezero, Polja u kršu, Ponornica, Potok, Prosika (kanal), Ribolov, Uzgoj ribe, Vransko jezero (Cres).

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Dalmacija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Hrvatska · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Jezero · Vidi više »

Kanal (građevina)

Oder-Havel-Kanal Kanal označava umjetno izgrađen vodotok ili prirodni vodotok, koji je promijenjen građevinskim zahvatom.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Kanal (građevina) · Vidi više »

Kotarka

Kotarka (lokalno: Jaruga) je rijeka u Ravnim kotarima.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Kotarka · Vidi više »

Kriptodepresija

Bajkalsko jezero Kriptodepresija (od grč. kryptos (skriven) i lat. depressio (spuštanje)) je udubljenje ispunjeno vodom čija površina je iznad morske razine, a dno ispod morske razine.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Kriptodepresija · Vidi više »

Pakoštane

Pakoštane su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Pakoštane · Vidi više »

Park prirode Vransko jezero

Park prirode Vransko jezero jedan je od 12 parkova prirode u Republici Hrvatskoj i obuhvaća Vransko jezero s okolicom.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Park prirode Vransko jezero · Vidi više »

Polja u kršu

Šujičko polje, Bosna i Hercegovina Polja u kršu (krška polja) specifični su oblik krškog reljefa.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Polja u kršu · Vidi više »

Ponornica

Reka ponire u Škocjanske jame Đulinom ponoru kod Ogulina Ponornica je rijeka koja dijelom svoje dužine teče ispod zemlje ulazeći u krški sustav u ponorima, prirodnim otvorima na dnu ili rubu reljefnih depresija.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Ponornica · Vidi više »

Potok

SAD-u označavaju kao „potoci”. Victoria, Australija). Bolu na Braču. Potok je kraći, uži i plići vodotok od rijeke, obično širine korita od nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara, a dubine do dva metra te duljine toka do nekoliko kilometara.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Potok · Vidi više »

Prosika (kanal)

Prosika je kanal koji je prokopan 1770. godine radi melioriranja močvarnog i zaraslog Vranskog polja.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Prosika (kanal) · Vidi više »

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Ribolov · Vidi više »

Uzgoj ribe

Uzgoj ribe u Grčkoj. Uzgoj ribe komercijalni je uzgoj ribe, najčešće za hranu, u akvarijima ili umjetnim ograđenim prostorima kao što su ribnjaci.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Uzgoj ribe · Vidi više »

Vransko jezero (Cres)

Vransko jezero je slatkovodno jezero u središnjem dijelu otoka Cresa.

Novi!!: Vransko jezero (Dalmacija) i Vransko jezero (Cres) · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Vransko jezero (Biograd), Vransko jezero, Dalmacija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »