Brže od pregledniku!
65 odnosi: Afrika, Žitište, Četnici, Boris Tadić, Budva, Demokratska opozicija Srbije, Demokratska stranka (Srbija), Fojnica (Gacko, BiH), Gacko, Hercegovina, Hrvatska, Ivica Relković, Josip Broz Tito, Međa (Žitište, Srbija), Mlađan Dinkić, Narodna skupština Republike Srbije, Nenad Čanak, Nova Srbija, Plan Z-4, Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu, Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000., Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991., Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Slobodan Milošević, Socijalizam, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srpska garda, Srpska narodna obnova, Srpski pokret obnove, Telegrafska agencija nove Jugoslavije, Velimir Ilić, Vesna Pešić, Vojislav Šešelj, Vojislav Koštunica, Vojvodina, Zoran Đinđić, 1. lipnja, 11. svibnja, 15. lipnja, 1946., 1968., 1970-ih, 1980-ih, 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., ..., 1996., 1997., 1999., 2000., 2004., 2006., 2007., 2008., 23. prosinca, 24. rujna, 29. studenoga, 3. listopada, 5. listopada, 9. ožujka, 9. srpnja. Proširite indeks (15 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Vuk Drašković i Afrika · Vidi više »
Žitište
Žitište (ćirilično: Житиште, mađarski: Bégaszentgyörgy) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Žitište.
Novi!!: Vuk Drašković i Žitište · Vidi više »
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Novi!!: Vuk Drašković i Četnici · Vidi više »
Boris Tadić
Boris Tadić (Sarajevo, 15. siječnja 1958.), srbijanski političar, bivši predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke.
Novi!!: Vuk Drašković i Boris Tadić · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Vuk Drašković i Budva · Vidi više »
Demokratska opozicija Srbije
Demokratska opozicija Srbije (DOS) (osnovana 10. siječnja 2000. godine) je naziv za koaliciju 18 političkih stranaka koje su bile oporba režimu tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije, Slobodana Miloševića.
Novi!!: Vuk Drašković i Demokratska opozicija Srbije · Vidi više »
Demokratska stranka (Srbija)
Demokratska stranka je politička stranka koja djeluje u Srbiji, i njezin lider je Zoran Lutovac.
Novi!!: Vuk Drašković i Demokratska stranka (Srbija) · Vidi više »
Fojnica (Gacko, BiH)
Fojnica je naseljeno mjesto u općini Gacko, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Vuk Drašković i Fojnica (Gacko, BiH) · Vidi više »
Gacko
Gacko je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vuk Drašković i Gacko · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vuk Drašković i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vuk Drašković i Hrvatska · Vidi više »
Ivica Relković
Ivica Relković (Davor, 1. listopada 1964.), hrvatski novinar, publicist, građanski aktivist i političar.
Novi!!: Vuk Drašković i Ivica Relković · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Vuk Drašković i Josip Broz Tito · Vidi više »
Međa (Žitište, Srbija)
Pravoslavna crkva Međa je selo u općini Žitište, u Srednjobanatskom okrugu, Srbija.
Novi!!: Vuk Drašković i Međa (Žitište, Srbija) · Vidi više »
Mlađan Dinkić
Mlađan Dinkić Mlađan Dinkić (Beograd, 20. prosinca 1964. godine) je srbijanski političar, predsjednik stranke G 17+.
Novi!!: Vuk Drašković i Mlađan Dinkić · Vidi više »
Narodna skupština Republike Srbije
200px Narodna skupština Republike Srbije je vrhovnо zakonodavnо tijelo u Republici Srbiji.
Novi!!: Vuk Drašković i Narodna skupština Republike Srbije · Vidi više »
Nenad Čanak
Nenad Čanak Nenad Čanak (Pančevo, Srbija, 2. studenog 1959.), srbijanski je političar iz Vojvodine, bivši zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i bivši predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSDV).
Novi!!: Vuk Drašković i Nenad Čanak · Vidi više »
Nova Srbija
Nova Srbija je bila pokrajina u carskoj Rusiji od 1752. do 1764. godine stečena kolonizacijom i rusifikacijom središnjih ukrajinskih prostora nakon potpunog rušenja autonomije prethodno formirane Zaporoške republike.
Novi!!: Vuk Drašković i Nova Srbija · Vidi više »
Plan Z-4
Plan Z-4 naziv je za Nacrt sporazuma o Krajini, Slavoniji, Južnoj Baranji i Zapadnom Srijemu, kojeg su izradili veleposlanici zemalja Kontaktne skupine: SAD-a, Rusije, EZ-a i UN-a (koje su se sastajale u Zagrebu u ruskom veleposlanstvu od 22. ožujka 1994., stoga eng. Zagreb Four talks – Z-4) koji je predstavljen krajem siječnja 1995. godine.
Novi!!: Vuk Drašković i Plan Z-4 · Vidi više »
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu Pravni Fakultet Sveučilišta u Beogradu i najstarija pravna škola u Srbiji osnovana 1808. godine u okviru Velike škole.
Novi!!: Vuk Drašković i Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu · Vidi više »
Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.
Prosvjedi 5. listopada 2000. u Beogradu prisilili su tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije, Slobodana Miloševića, da prihvati poraz na izborima.
Novi!!: Vuk Drašković i Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000. · Vidi više »
Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.
Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. godine, bili su prvi veći prosvjedi srpske oporbe protiv režima Slobodana Miloševića.
Novi!!: Vuk Drašković i Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991. · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Vuk Drašković i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Vuk Drašković i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Vuk Drašković i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Vuk Drašković i Socijalizam · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Vuk Drašković i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Vuk Drašković i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Srpska garda
Srpska garda (srp. Српска гарда) bila je srpska paravojna formacija koja je sudjelovala u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku 1991.
Novi!!: Vuk Drašković i Srpska garda · Vidi više »
Srpska narodna obnova
Srpska narodna obnova (skraćeno SNO) je nacionalistička stranka u Srbiji.
Novi!!: Vuk Drašković i Srpska narodna obnova · Vidi više »
Srpski pokret obnove
Vuk Drašković, osnivač i predsjednik Srpskog pokreta obnove Srpski pokret obnove (SPO) je politička stranka u Srbiji, čiji je predsjednik Vuk Drašković.
Novi!!: Vuk Drašković i Srpski pokret obnove · Vidi više »
Telegrafska agencija nove Jugoslavije
Telegrafska agencija nove Jugoslavije (krat. TANJUG) je novinska agencija osnovana 5. studenoga 1943.
Novi!!: Vuk Drašković i Telegrafska agencija nove Jugoslavije · Vidi više »
Velimir Ilić
Velimir Ilić (Čačak, Srbija, 28. svibnja 1951.), srbijanski političar, osnivač i predsjednik političke stranke Nova Srbija od 1997. godine nastale izdvajanjem iz Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića.
Novi!!: Vuk Drašković i Velimir Ilić · Vidi više »
Vesna Pešić
Vesna Pešić (Grocka kod Beograda, Srbija, 6. svibnja 1940. godine) je srbijanska političarka i bivša zastupnica Liberalno-demokratske partije u Skupštini Srbije.
Novi!!: Vuk Drašković i Vesna Pešić · Vidi više »
Vojislav Šešelj
Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: Vuk Drašković i Vojislav Šešelj · Vidi više »
Vojislav Koštunica
Vojislav Koštunica Dr.
Novi!!: Vuk Drašković i Vojislav Koštunica · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Vuk Drašković i Vojvodina · Vidi više »
Zoran Đinđić
Dr.
Novi!!: Vuk Drašković i Zoran Đinđić · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Vuk Drašković i 1. lipnja · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Vuk Drašković i 11. svibnja · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Vuk Drašković i 15. lipnja · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Vuk Drašković i 1946. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Drašković i 1968. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Vuk Drašković i 1970-ih · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Vuk Drašković i 1980-ih · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Drašković i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Drašković i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Drašković i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Vuk Drašković i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Drašković i 1993. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Drašković i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vuk Drašković i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vuk Drašković i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Vuk Drašković i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vuk Drašković i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Vuk Drašković i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vuk Drašković i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Vuk Drašković i 2008. · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Vuk Drašković i 23. prosinca · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Vuk Drašković i 24. rujna · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Vuk Drašković i 29. studenoga · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Vuk Drašković i 3. listopada · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Vuk Drašković i 5. listopada · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Vuk Drašković i 9. ožujka · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: Vuk Drašković i 9. srpnja · Vidi više »
