Brže od pregledniku!
89 odnosi: Andrija Kačić Miošić, Antropologija, Ardelio Della Bella, Đuro Daničić, Šavnik, Žabljak, Ćirilica, Beč, Beograd, Bogoslav Šulek, Bosna i Hercegovina, Budim, Crna Gora, Dominko Zlatarić, Dositej Obradović, Etnologija, Fusnota, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatski sabor, Ilirski pokret, Ivan Belostenec, Ivan Gundulić, Ivan Mažuranić, Jadar, Jakov Mikalja, Joakim Stulli, Johann Christoph Adelung, Josip Bratulić, Jovan Skerlić, Juraj Radojević, Karađorđe, Kladovo, Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona, Leopold Auburger, Lovro Šitović, Lovro Bračuljević, Loznica, Manastir, Marin Držić, Mario Grčević, Matija Antun Relković, Mavro Vetranović, Miloš Obrenović, Milorad Pupovac, Nataša Bašić, Negotin, Novi Sad, Osmansko Carstvo, ..., Pansrpstvo, Polemika, Prvi srpski ustanak, Rusija, Sava Mrkalj, Slavenosrpski jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srbi svi i svuda, Srbija, Srbulje, Srijemski Karlovci, Srpski jezik, Srpski rječnik, Standardni jezik, Tomislav Maretić, Vatroslav Jagić, Velika Srbija, Vidin, Vlaška (pokrajina), Vojvodina, Zagreb, 16. rujna, 1787., 1796., 1804., 1807., 1808., 1810., 1811., 1812., 1813., 1814., 1826., 1861., 1864., 1897., 7. studenoga, 7. veljače. Proširite indeks (39 više) »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Novi!!: Vuk Karadžić i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Novi!!: Vuk Karadžić i Antropologija · Vidi više »
Ardelio Della Bella
Ardelio Della Bella (Foggia, 1655. ‒ Split, 3. prosinca 1737.), talijanski i hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, leksikograf i misionar.
Novi!!: Vuk Karadžić i Ardelio Della Bella · Vidi više »
Đuro Daničić
'''Đuro Daničić''' Đuro Daničić (pravo prezime Popović) (Novi Sad, 4. travnja 1825. – Zagreb, 17. studenoga 1882.) bio je hrvatski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf.
Novi!!: Vuk Karadžić i Đuro Daničić · Vidi više »
Šavnik
Šavnik je gradić i općinski centar u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore (Staroj Hercegovini) i centar južnog dijela Durmitorskog kraja.
Novi!!: Vuk Karadžić i Šavnik · Vidi više »
Žabljak
Hrvatska.
Novi!!: Vuk Karadžić i Žabljak · Vidi više »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Vuk Karadžić i Ćirilica · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Vuk Karadžić i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vuk Karadžić i Beograd · Vidi više »
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Novi!!: Vuk Karadžić i Bogoslav Šulek · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Vuk Karadžić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Vuk Karadžić i Budim · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Vuk Karadžić i Crna Gora · Vidi više »
Dominko Zlatarić
'''Dominko Zlatarić''' Dominko Zlatarić (isto Dinko, Dubrovnik, 1558. – Dubrovnik, 1613.), bio je hrvatski renesansni pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Vuk Karadžić i Dominko Zlatarić · Vidi više »
Dositej Obradović
'''Dositej Obradović''' Dimitrije "Dositej" Obradović (Čakovo, oko 1739. a negdje se vodi i 1742. – Beograd, 28. ožujka 1811.), bio je srpski pučki prosvjetitelj i i didaktički pisac.
Novi!!: Vuk Karadžić i Dositej Obradović · Vidi više »
Etnologija
Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.
Novi!!: Vuk Karadžić i Etnologija · Vidi više »
Fusnota
Fusnota ili podrubna bilješka je riječ njemačkog podrijetla (njem. Fuss -podnožje, Note - bilješka) koja označava bilješku, napomenu stavljenu na dno stranice teksta.
Novi!!: Vuk Karadžić i Fusnota · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vuk Karadžić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Vuk Karadžić i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vuk Karadžić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Vuk Karadžić i Ilirski pokret · Vidi više »
Ivan Belostenec
Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.
Novi!!: Vuk Karadžić i Ivan Belostenec · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Vuk Karadžić i Ivan Gundulić · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Vuk Karadžić i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Jadar
* Jadera (Iadera, Jadra, Jadar, Idassa), liburnijsko naselje iz kojeg se razvio današnji Zadar.
Novi!!: Vuk Karadžić i Jadar · Vidi više »
Jakov Mikalja
Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Novi!!: Vuk Karadžić i Jakov Mikalja · Vidi više »
Joakim Stulli
Rjecsosloxje Joakim Stulli (Stulić; Dubrovnik, 1730. – Dubrovnik, 1817.), hrvatski franjevac leksikograf.
Novi!!: Vuk Karadžić i Joakim Stulli · Vidi više »
Johann Christoph Adelung
Johann Christoph Adelung (8. kolovoza 1732. – 10. rujna 1806.), njemački gramatičar i filolog.
Novi!!: Vuk Karadžić i Johann Christoph Adelung · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Vuk Karadžić i Josip Bratulić · Vidi više »
Jovan Skerlić
Jovan Skerlić (Beograd, 8. kolovoza 1877. – Beograd, 3. svibnja 1914.), bio je srpski književni povjesničar i kritičar.
Novi!!: Vuk Karadžić i Jovan Skerlić · Vidi više »
Juraj Radojević
Juraj Radojević zvani Gizdelin (17. st.), hrvatski pisac, pučki pjesnik i ratnik iz Sarajeva.
Novi!!: Vuk Karadžić i Juraj Radojević · Vidi više »
Karađorđe
'''Đorđe Petrović - Karađorđe''' Đorđe Petrović - Karađorđe, rođen je 14. studenog 1762. godine (po nekim podacima 1752.) u Viševcu u Osmanskom Carstvu (danas Srbija) od oca Petra i majke Marice.
Novi!!: Vuk Karadžić i Karađorđe · Vidi više »
Kladovo
Gradić Kladovo (preko 15 000 stanovnika) središte je istoimene općine (32 000) koja pripada Borskom okrugu u Republici Srbiji.
Novi!!: Vuk Karadžić i Kladovo · Vidi više »
Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona
Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona (ponekad i skraćeno Kovčežić) je knjiga srpskog jezikoslovca Vuka Stefanovića Karadžića.
Novi!!: Vuk Karadžić i Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona · Vidi više »
Leopold Auburger
Leopold Auburger (München, 24. ožujka 1941.), njemački je slavist i kroatist.
Novi!!: Vuk Karadžić i Leopold Auburger · Vidi više »
Lovro Šitović
Lovro Šitović (Ljubuški, 1682. – Šibenik, 28. veljače 1729.) bio je hrvatski i bosanskohercegovačkiMirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
Novi!!: Vuk Karadžić i Lovro Šitović · Vidi više »
Lovro Bračuljević
Lovro Bračuljević (Budim, oko 1685. – Budim, 21. studenog 1737.)Ante Sekulić:, Prilozi 61-()2 (2005), str.
Novi!!: Vuk Karadžić i Lovro Bračuljević · Vidi više »
Loznica
Loznica je gradić i općina na zapadu Srbije, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Vuk Karadžić i Loznica · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Vuk Karadžić i Manastir · Vidi više »
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Novi!!: Vuk Karadžić i Marin Držić · Vidi više »
Mario Grčević
Mario Grčević (Varaždin, 14. veljače 1969.) hrvatski je jezikoslovac.
Novi!!: Vuk Karadžić i Mario Grčević · Vidi više »
Matija Antun Relković
Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.
Novi!!: Vuk Karadžić i Matija Antun Relković · Vidi više »
Mavro Vetranović
Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.
Novi!!: Vuk Karadžić i Mavro Vetranović · Vidi više »
Miloš Obrenović
Knez Miloš Obrenović oko 1824. Miloš Obrenović, srp. Милош Обреновић, (18. ožujka 1780. – 26. rujna 1860.) je bio srpski knez.
Novi!!: Vuk Karadžić i Miloš Obrenović · Vidi više »
Milorad Pupovac
Milorad Pupovac (Donje Ceranje, 5. studenoga 1955.), hrvatski je jezikoslovac i političar srpskog podrijetla.
Novi!!: Vuk Karadžić i Milorad Pupovac · Vidi više »
Nataša Bašić
Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i Nataša Bašić · Vidi više »
Negotin
Negotin je gradić u Borskom okrugu, sjeveroistočna Srbiji.
Novi!!: Vuk Karadžić i Negotin · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Vuk Karadžić i Novi Sad · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Vuk Karadžić i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pansrpstvo
Pansrpstvo ili Pansrbizam označava srpski nacionalističko orijentiran poseban oblik panslavizma.
Novi!!: Vuk Karadžić i Pansrpstvo · Vidi više »
Polemika
Polemika (starogrčki πόλεμος Polemos, suočavanje, konflikt, rat ") označava oštre rasprave u okviru političkih, književnih ili znanstvenih diskusija.
Novi!!: Vuk Karadžić i Polemika · Vidi više »
Prvi srpski ustanak
250px Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u razdoblju od 1804. do 1813. godine.
Novi!!: Vuk Karadžić i Prvi srpski ustanak · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Vuk Karadžić i Rusija · Vidi više »
Sava Mrkalj
Sava Mrkalj (Sjeničak, 1783. – Beč, 1833.), učitelj i filolog.
Novi!!: Vuk Karadžić i Sava Mrkalj · Vidi više »
Slavenosrpski jezik
Slavenosrpski jezik (slavenoserpski, slavjanoserbski, slovenski) je oblik srpskoga jezika koji bijaše u dominantnoj uporabi koncem 18.
Novi!!: Vuk Karadžić i Slavenosrpski jezik · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Vuk Karadžić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Vuk Karadžić i Srbi · Vidi više »
Srbi svi i svuda
Vuk Stefanović Karadžić Srbi svi i svuda teza je koju je Vuk Stefanović Karadžić objavio 1849. godine u Beču, kao dio knjige Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona.
Novi!!: Vuk Karadžić i Srbi svi i svuda · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Vuk Karadžić i Srbija · Vidi više »
Srbulje
Srbulje, stare rukopisne ili tiskane (u XV. i XVI. stoljeću) crkvene knjige pisane crkvenoslavenskim ili staroslavenskim jezikom srpske recenzije; rukopisi ili knjige srpskoslavenske redakcije / pisane starosrpskom azbukom; knjige iz starih srpskih tiskara.
Novi!!: Vuk Karadžić i Srbulje · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Vuk Karadžić i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Vuk Karadžić i Srpski jezik · Vidi više »
Srpski rječnik
Naslovna stranica Srpskog rječnika Neke riječi iz Rječnika Srpski rječnik (Српски рјечник), rječnik je srpskoga jezika koji je 1818. godine objavio Vuk Karadžić.
Novi!!: Vuk Karadžić i Srpski rječnik · Vidi više »
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Novi!!: Vuk Karadžić i Standardni jezik · Vidi više »
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Novi!!: Vuk Karadžić i Tomislav Maretić · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Vuk Karadžić i Vatroslav Jagić · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Vuk Karadžić i Velika Srbija · Vidi više »
Vidin
Vidin (bugarski: Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske.
Novi!!: Vuk Karadžić i Vidin · Vidi više »
Vlaška (pokrajina)
Vlaška na karti Rumunjske Vlaška je jezgra Rumunjske.
Novi!!: Vuk Karadžić i Vlaška (pokrajina) · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Vuk Karadžić i Vojvodina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vuk Karadžić i Zagreb · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Vuk Karadžić i 16. rujna · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1787. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1796. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1804. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1807. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1808. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1810. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1811. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1812. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1813. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1814. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1826. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1861. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1864. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Vuk Karadžić i 1897. · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: Vuk Karadžić i 7. studenoga · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Vuk Karadžić i 7. veljače · Vidi više »
