Brže od pregledniku!
180 odnosi: A posteriori, Abeceda, Ablativ, Afrika, Akuzativ, Amfiteatar, Analogija, Anatomija, Antički Rim, Aorist, Španjolski jezik, Švedski jezik, Čestice (vrsta riječi), Baleari, Benediktinci, Biblija, Bodensko jezero, Bog Otac, Breskva, Broj, Bukva, Car, Ciceron, Corpus Iuris Civilis, Dačani, Dalmatski jezik, Danski jezik, Dativ, Dijalekt, Dijalog, Dubravko Škiljan, Dvoglas, Eneida, Engleski jezik, Enklitika, Epitaf, Estetika, Etimologija, Filologija, Filozofija, Fonem, Fonetika, Fonologija, Franci, Francuska, Francuska revolucija, Francuski jezik, Futur prvi, Gali, Genitiv, ..., Germanski jezici, Gladijatori, Glagoli, Glas, Grafem, Grafit, Grafiti, Gramatika, Grčki jezik, Grgur iz Toursa, Helenizam, Hispanija, Hodočašće, Homer, Imenice, Imperfekt, Indoeuropski jezici, Infinitiv, Itala, Italija, Jednina, Jezikoslovlje, Južnoslavenski jezici, Justinijan I. Veliki, Karlo Veliki, Katalonski jezik, Katul, Kelti, Klasična filologija, Književnost, Koine, Komedija, Kondicional, Konjugacija, Konstanz, Kralj, Kršćanstvo, Latinska Amerika, Latinski jezik, Međunarodna fonetska abeceda, Merovinzi, Metafora, Metrika, Množina, Moć, Morfologija (jezikoslovlje), Napulj, Njemačka, Njemački jezik, Nominativ, Okcitanski jezik, Opatija, Općina, Padež, Palatalizacija, Palestina, Paradigma, Perfekt, Petronije, Pireneji, Pirenejski poluotok, Plaut, Pluskvamperfekt, Poezija, Pokazne zamjenice, Pomoćni glagoli, Pompeji, Portugalski jezik, Povratne zamjenice, Pravo, Pravopis, Predmetak, Prezent, Pridjevi, Prijedlozi, Prilozi, Publije Vergilije Maron, Reichenau, Retoromanski jezici, Rim, Rimini, Rimska književnost, Rimska provincija, Rimska vojska, Rimsko Carstvo, Rimsko pravo, Robovlasništvo, Romanski jezici, Rukopis, Rumunjski jezik, Samoglasnik, Sardinski jezici, Semantika, Sinajski poluotok, Sinkopa, Sintaksa, Sklonidba, Slog, Službeni jezik, Sprezanje, Srednji vijek, Standardni jezik, Starofrancuski jezik, Stil, Sufiks, Svećenik, Talijanski jezik, Terencije, Traktat, Umanjenica, Veznici, Vokativ, Vulgata, Zagreb, Zamjenice, Zapad, Zapadno Rimsko Carstvo, 1. stoljeće, 1. stoljeće pr. Kr., 12. stoljeće, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 3. stoljeće, 4. stoljeće, 8. stoljeće, 813., 842., 9. stoljeće. Proširite indeks (130 više) »
A posteriori
A posteriori (lat. za "ono što dolazi poslije"; a priori za "ono što dolazi prije") je atribut koji se rabi za zaključivanje ili prihvaćanje nekog stava (ili mišljenja) na osnovi pretpostavke koje je iskustveno doživljeno i empirijski provjereno.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i A posteriori · Vidi više »
Abeceda
Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Abeceda · Vidi više »
Ablativ
Ablativ je ime za padež, koji se javlja u nekim jezicima, npr.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Ablativ · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Afrika · Vidi više »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Akuzativ · Vidi više »
Amfiteatar
Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Amfiteatar · Vidi više »
Analogija
Analogija je logička metoda.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Analogija · Vidi više »
Anatomija
Anatomija je biološka disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom organizama.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Anatomija · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Antički Rim · Vidi više »
Aorist
Aorist (grč., aoristos.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Aorist · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Španjolski jezik · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Švedski jezik · Vidi više »
Čestice (vrsta riječi)
Čestice ili partikule nepromjenjiva su vrsta riječi kojima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Čestice (vrsta riječi) · Vidi više »
Baleari
Balearski otoci, također Baleari (špa. Islas Baleares ili Baleares, kat. Illes Balears ili Balears) su španjolska autonomna zajednica sastavljena od otoka istoimenog otočja u Sredozemnom moru, koji se nalaze nasuprot istočnoj obali Pirenejskog poluotoka.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Baleari · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Benediktinci · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Biblija · Vidi više »
Bodensko jezero
Rijeka Rajna i Bodensko jezero Putnički brod Grof Zeppelin Bodensko jezero (njem. Bodensee, fr. Lac de Constance), sedamdesetak km dugo i do 15 km široko jezero ledenjačkog podrijetla u južnom predalpskom području.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Bodensko jezero · Vidi više »
Bog Otac
Sikstinske kapele Bog Otac, pravim imenom Jahve (Ja sam onaj koji jesam), u kršćanstvu je prva osoba Presvetog Trojstva, stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - Isusa Krista.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Bog Otac · Vidi više »
Breskva
Cvijet vinogradske breskve Zreli plodovi vinogradske breskve Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae).
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Breskva · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Broj · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Bukva · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Car · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Ciceron · Vidi više »
Corpus Iuris Civilis
Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog nastajala između 528.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Corpus Iuris Civilis · Vidi više »
Dačani
Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dačani · Vidi više »
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dalmatski jezik · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Danski jezik · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dativ · Vidi više »
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dijalekt · Vidi više »
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dijalog · Vidi više »
Dubravko Škiljan
Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dubravko Škiljan · Vidi više »
Dvoglas
Dvoglas (također i diftong ili dvoglasnik; od grčkog δίφθογγος) jest, u fonetici, naziv za složeni samoglasnik pri čijem se izgovoru unutar istoga sloga klizi iz položaja jednog samoglasnika u položaj drugoga, primjerice ai ili au.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dvoglas · Vidi više »
Eneida
Eneida je monumentalno djelo rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona, koji je već za života stekao slavu kakvu malo koji pjesnik postiže i poslije smrti.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Eneida · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Engleski jezik · Vidi više »
Enklitika
Enklitike ili zanaglasnice ili naslonjenice riječi su koje nemaju svoga naglaska te se naslanjaju na riječ prije sebe tvoreći tako naglasnu cjelinu.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Enklitika · Vidi više »
Epitaf
Epitaf (grč. ἐπιτάφιον) je nadgrobni natpis, stih, pjesma u povodu nečije smrti.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Epitaf · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Estetika · Vidi više »
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Etimologija · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Filologija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Filozofija · Vidi više »
Fonem
Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Fonem · Vidi više »
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Fonetika · Vidi više »
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Fonologija · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Franci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Francuski jezik · Vidi više »
Futur prvi
Futur prvi (lat. futurus.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Futur prvi · Vidi više »
Gali
Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Gali · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Genitiv · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Germanski jezici · Vidi više »
Gladijatori
Jean-Léona Gérômea koja prikazuje borbu gladijatora Gladijatori (lat. gladiatores), borci u starom Rimu koji su, radi zabave gledatelja izvodili borbe s mačevima, kopljima, koristeći tadašnje vojne i borilačke vještine.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Gladijatori · Vidi više »
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Glagoli · Vidi više »
Glas
Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Glas · Vidi više »
Grafem
Grafem (grč. γράφω - pisati) je najmanja semantički određujuća jedinica pisanog jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Grafem · Vidi više »
Grafit
Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Grafit · Vidi više »
Grafiti
Grafit u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Grafiti su generički pojam za od privatnih osoba nanošene slike ili napisana slova na površinama javnog prostora a pojavljuju se u raznim oblicima.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Grafiti · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Gramatika · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Grčki jezik · Vidi više »
Grgur iz Toursa
Sveti Grgur iz Toursa (Clermont, 30. studenoga 538. – Tours, 17. studenoga 594.), kršćanski svetac i povjesničar.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Grgur iz Toursa · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Helenizam · Vidi više »
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Hispanija · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Hodočašće · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Homer · Vidi više »
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Imenice · Vidi više »
Imperfekt
Imperfekt (lat. imperfectus.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Imperfekt · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Infinitiv
Infinitiv je osnovni, rječnički oblik glagola i jedan od neodređenih glagolskih načina.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Infinitiv · Vidi više »
Itala
*Itala (Vetus Latina).
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Itala · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Italija · Vidi više »
Jednina
Jedna mačka Jednina ili singular (lat. singularis) je gramatički oblik koji označava jedan predmet, pojam, bitak/biće, pojavu, osobu, itd.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Jednina · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Karlo Veliki · Vidi više »
Katalonski jezik
Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Katalonski jezik · Vidi više »
Katul
Katul Gaj Valerije Katul (Gaius Valerius Catullus Veronensis, Verona, oko 87. pr. Kr. - ?, 54. pr. Kr.) bio je rimski lirski i elegijski pjesnik.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Katul · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Kelti · Vidi više »
Klasična filologija
Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Klasična filologija · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Književnost · Vidi više »
Koine
rasprostranjenost grčkoga jezika u helenizmu; tamnoplava označuje područja grčke većine, svjetloplava pokazuje značajno helenizirana područja Koine, poznatija kao aleksandrijski dijalekt, bila je kasnoantički dijalekt starogrčkoga jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Koine · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Komedija · Vidi više »
Kondicional
U hrvatskom jeziku postoje dva kondicionala.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Kondicional · Vidi više »
Konjugacija
Konjugacija (lat. coniugatio: vezanje, povezivanje) može značiti.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Konjugacija · Vidi više »
Konstanz
Konstanz (fr. i en.: Constance, tal.: Costanza) njemački je grad u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, te najveći grad na Bodenskom jezeru i središte okruga Konstanz.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Konstanz · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Kralj · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinska Amerika
Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Latinska Amerika · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Latinski jezik · Vidi više »
Međunarodna fonetska abeceda
Međunarodna fonetska abeceda (kratica: MFA ili IPA od engl. International Phonetic Alphabet) sustav je znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Međunarodna fonetska abeceda · Vidi više »
Merovinzi
Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Merovinzi · Vidi više »
Metafora
Metafora (grč. meta.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Metafora · Vidi više »
Metrika
* metrika (književnost).
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Metrika · Vidi više »
Množina
Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Množina · Vidi više »
Moć
Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Moć · Vidi više »
Morfologija (jezikoslovlje)
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Napulj · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Njemački jezik · Vidi više »
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Nominativ · Vidi više »
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Okcitanski jezik · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Opatija · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Općina · Vidi više »
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Padež · Vidi više »
Palatalizacija
Palatalizacija (lat. palatum.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Palatalizacija · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Palestina · Vidi više »
Paradigma
Paradigma (iz starogrčkog παράδειγμα parádeigma, sastavljeno od παρὰ parà „pored“ i δεικνύµι deiknymi „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural paradigme označava primjer, uzor, uzorak, ocrtavanje, ili predrasudu.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Paradigma · Vidi više »
Perfekt
Perfekt (lat. perfectus.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Perfekt · Vidi više »
Petronije
Petronije Publije Petronije Niger (latinski Publius Petronius Niger, rođen 11., umro 66.), poznat i pod imenima Gaj Petronije (Gaius Petronius), Gaj Petronije Arbiter (Gaius Petronius Arbiter) ili Tit Petronije (Titus Petronius), rimski pisac i političar.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Petronije · Vidi više »
Pireneji
Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pireneji · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Plaut
Tit Makcije Plaut (lat. Titus Maccius Plautus, oko 254. pr. Kr. ― 184. pr. Kr.), bio je najveći pisac komedija u rimskoj književnosti.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Plaut · Vidi više »
Pluskvamperfekt
Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pluskvamperfekt · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Poezija · Vidi više »
Pokazne zamjenice
Pokazne zamjenice pokazuju nešto što je govorniku ili sugovorniku blisko.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pokazne zamjenice · Vidi više »
Pomoćni glagoli
Pomoćni glagoli su u hrvatskom jeziku dva glagola pomoću kojih se tvore složeni glagolski oblici.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pomoćni glagoli · Vidi više »
Pompeji
Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pompeji · Vidi više »
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Portugalski jezik · Vidi više »
Povratne zamjenice
Povratne zamjenice u mnogim su jezicima vrsta zamjenica koje referiraju osobu koja već ima neku ulogu u rečenici.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Povratne zamjenice · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pravo · Vidi više »
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pravopis · Vidi više »
Predmetak
Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Predmetak · Vidi više »
Prezent
Prezent (lat. præsens.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Prezent · Vidi više »
Pridjevi
Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pridjevi · Vidi više »
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Prijedlozi · Vidi više »
Prilozi
grafikona se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Prilozi · Vidi više »
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Publije Vergilije Maron · Vidi više »
Reichenau
Reichenau može značiti.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Reichenau · Vidi više »
Retoromanski jezici
Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Retoromanski jezici · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rim · Vidi više »
Rimini
Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimini · Vidi više »
Rimska književnost
Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimska književnost · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimska provincija · Vidi više »
Rimska vojska
Rimska vojska (lat. Militia Romana) je naziv za organiziranu skupinu vojnih jedinica koje su u vrijeme antičkoga Rima služile Kraljevstvu, Republici i kasnije Rimskom Carstvu.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimska vojska · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rimsko pravo
Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimsko pravo · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Robovlasništvo · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Romanski jezici · Vidi više »
Rukopis
Vinodolski zakonik Šibenska molitva Rukopis ili manuskript je tekst pisan rukom.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rukopis · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rumunjski jezik · Vidi više »
Samoglasnik
Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Samoglasnik · Vidi više »
Sardinski jezici
Sardinski jezici (Sardu, Saldu ISO 639) skupina su južnoromanskih jezika s otoka Sardinije, kojoj pripadaju kampidanski, logudorski, sasarski (sasareški) i galurski (galureški).
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sardinski jezici · Vidi više »
Semantika
Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Semantika · Vidi više »
Sinajski poluotok
Sinajski poluotok Sinajska pustinja Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60 000 kilometara kvadratnih.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sinajski poluotok · Vidi više »
Sinkopa
Sinkopa (grč. συγχοπὴ (συνκοπὴ).
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sinkopa · Vidi više »
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sintaksa · Vidi više »
Sklonidba
Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sklonidba · Vidi više »
Slog
Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Slog · Vidi više »
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Službeni jezik · Vidi više »
Sprezanje
Sprezanje ili konjugacija u hrvatskome jeziku promjena je glagolskoga oblika prema licu, broju, vremenu i načinu.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sprezanje · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Srednji vijek · Vidi više »
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Standardni jezik · Vidi više »
Starofrancuski jezik
Starofrancuski jezik (ISO 639: fro), povijesni jezik francuske podskupine indoeuropskih jezika koji se u srednjovjekovno doba između 10 i 15 stoljeća govorio na području današnje središnje i sjeverne Francuske i Belgije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Starofrancuski jezik · Vidi više »
Stil
Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Stil · Vidi više »
Sufiks
Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sufiks · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Svećenik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »
Terencije
Publije Terencije Afer Naslovna strana iz Colmanovog Terencija, 1765. Publije Terencije Afer (lat. Publius Terentius Afer; Afer znači "Afrikanac") bio je rimski komediograf.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Terencije · Vidi više »
Traktat
Traktat (latinski tractatus - obrađivanje) je opširna i detaljna rasprava ili studij o nekom određenom pitanju ili predmetu.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Traktat · Vidi više »
Umanjenica
Umanjenica ili deminutiv (lat. deminutivum) je imenica s umanjenim značenjem.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Umanjenica · Vidi više »
Veznici
Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Veznici · Vidi više »
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Vokativ · Vidi više »
Vulgata
Biblija Vulgata, izdanje 1590. Vulgata (lat.), tradicijski je naziv za prijevod Biblije na latinski što ga je učinio sv. Jeronim po nalogu pape Damasa od 383. do 405. – 406.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Vulgata · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Zagreb · Vidi više »
Zamjenice
Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Zamjenice · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Zapad · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
1. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 1. stoljeće · Vidi više »
1. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 1. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 12. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 13. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 14. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 17. stoljeće · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 3. stoljeće · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 4. stoljeće · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 8. stoljeće · Vidi više »
813.
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 813. · Vidi više »
842.
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 842. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Vulgarni latinitet, Vulgarni latinski.
