Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Vulgarni latinski jezik

Indeks Vulgarni latinski jezik

Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.

168 odnosi: A posteriori, Abeceda, Afrika, Akuzativ, Amfiteatar, Analogija, Anatomija, Antički Rim, Aorist, Španjolski jezik, Švedski jezik, Čestice (vrsta riječi), Baleari, Benediktinci, Biblija, Bodensko jezero, Bog Otac, Breskva, Broj, Car, Ciceron, Corpus Iuris Civilis, Dačani, Dalmatski jezik, Danski jezik, Dativ, Dijalekt, Dijalog, Dubravko Škiljan, Eneida, Engleski jezik, Enklitika, Epitaf, Estetika, Etimologija, Filologija, Filozofija, Fonem, Fonetika, Fonologija, Framcuska, Franci, Francuska revolucija, Francuski jezik, Futur prvi, Gali, Genitiv, Germanski jezici, Gladijatori, Glagoli, ..., Glas, Grafem, Grafit, Grafiti, Gramatika, Grčki jezik, Helenizam, Hispanija, Hodočašće, Homer, Imenice, Imperfekt, Indoeuropski jezici, Infinitiv, Itala, Italija, Jednina, Jezikoslovlje, Južnoslavenski jezici, Justinijan I. Veliki, Karlo Veliki, Katalonski jezik, Katul, Kelti, Klasična filologija, Književnost, Komedija, Kondicional, Konjugacija, Konstanz, Kralj, Kršćanstvo, Latinska Amerika, Latinski jezik, Međunarodna fonetska abeceda, Merovinzi, Metafora, Množina, Moć, Morfologija (jezikoslovlje), Napulj, Njemački jezik, Nominativ, Obična bukva, Okcitanski jezik, Opatija, Općina, Padež, Palatalizacija, Palestina, Paradigma, Perfekt, Petronije, Pireneji, Pirenejski poluotok, Plaut, Pluskvamperfekt, Poezija, Pompeji, Portugalski jezik, Pravo, Pravopis, Predmetak, Prezent, Pridjevi, Prijedlozi, Prilozi, Publije Vergilije Maron, Reichenau, Retoromanski jezici, Rim, Rimini, Rimska književnost, Rimska provincija, Rimska vojska, Rimsko Carstvo, Rimsko pravo, Robovlasništvo, Romanski jezici, Rumunjski jezik, Samoglasnik, Semantika, Sinajski poluotok, Sinkopa, Sintaksa, Sklonidba, Slog, Službeni jezik, Sprezanje, Srednji vijek, Standardni jezik, Starofrancuski jezik, Stil, Sufiks, Svećenik, Talijanski jezik, Terencije, Traktat, Veznici, Vokativ, Vulgata, Zagreb, Zamjenice, Zapad, Zapadno Rimsko Carstvo, 1. stoljeće, 1. stoljeće pr. Kr., 12. stoljeće, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 3. stoljeće, 4. stoljeće, 8. stoljeće, 813., 842., 9. stoljeće. Proširite indeks (118 više) »

A posteriori

A posteriori (lat. za "ono što dolazi poslije"; a priori za "ono što dolazi prije") je atribut koji se rabi za zaključivanje ili prihvaćanje nekog stava (ili mišljenja) na osnovi pretpostavke koje je iskustveno doživljeno i empirijski provjereno.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i A posteriori · Vidi više »

Abeceda

Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Abeceda · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Afrika · Vidi više »

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Akuzativ · Vidi više »

Amfiteatar

Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Amfiteatar · Vidi više »

Analogija

Analogija je logička metoda.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Analogija · Vidi više »

Anatomija

Anatomija je biološka disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom organizama.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Anatomija · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Antički Rim · Vidi više »

Aorist

Aorist (grč., aoristos.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Aorist · Vidi više »

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3:; kastiljski) spada u pet velikih jezika svijeta.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Španjolski jezik · Vidi više »

Švedski jezik

Švedski jezik (svenska, ISO 639-3), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Švedski jezik · Vidi više »

Čestice (vrsta riječi)

Čestice ili partikule nepromjenjiva su vrsta riječi kojima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Čestice (vrsta riječi) · Vidi više »

Baleari

Balearski otoci, također Baleari (špa. Islas Baleares ili Baleares, kat. Illes Balears ili Balears) su španjolska autonomna zajednica sastavljena od otoka istoimenog otočja u Sredozemnom moru, koji se nalaze nasuprot istočnoj obali Pirenejskog poluotoka.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Baleari · Vidi više »

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Benediktinci · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere; nastali su u vremenu između 1513.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Biblija · Vidi više »

Bodensko jezero

Bodensko jezero (Bodensee) Rijeka Rajna i Bodensko jezero Putnički brod Grof Zeppelin Bodensko jezero (njem. Bodensee, fr. Lac de Constance), 70-tak km dugo i do 15 km široko jezero ledenjačkog podrijetla u južnom predalpskom području.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Bodensko jezero · Vidi više »

Bog Otac

Bog Stvoritelj, reljef iz 14. st. u luneti crkve sv. Duha (15. st.), grad Hvar Bog Otac u kršćanstvu je prva osoba Presvetog Trojstva, stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - Isusa Krista.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Bog Otac · Vidi više »

Breskva

Cvijet vinogradske breskve Zreli plodovi vinogradske breskve Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae).

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Breskva · Vidi više »

Broj

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Broj · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Car · Vidi više »

Ciceron

Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Ciceron · Vidi više »

Corpus Iuris Civilis

Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog nastajala između 528.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Corpus Iuris Civilis · Vidi više »

Dačani

Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci)- Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjska i Moldavija.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dačani · Vidi više »

Dalmatski jezik

Dalmatski jezik (ISO 639-3) je danas izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dalmatski jezik · Vidi više »

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3), jezik istočnoskandinavske podskupine šire sjevernogermanske skupine germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Danski jezik · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dativ · Vidi više »

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je govor nekoga mjesta, kraja, pokrajine za razliku od književnoga, službenoga i standardnoga jezika; poseban tip živoga (govornog) jezika proširen na nekom užem ili širem zemljopisnom području, s izrazitim vlastitim fonetskim, morfološkim, rječničkim i drugim obilježjima kojima se odvaja od drugih tipova istoga jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dijalekt · Vidi više »

Dijalog

Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dijalog · Vidi više »

Dubravko Škiljan

Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac i autor brojnih znanstvenih djela.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Dubravko Škiljan · Vidi više »

Eneida

Eneida je monumentalno djelo rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona, koji je već za života stekao slavu kakvu malo koji pjesnik postiže i poslije smrti.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Eneida · Vidi više »

Engleski jezik

aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Engleski jezik · Vidi više »

Enklitika

Enklitike ili zanaglasnice ili naslonjenice riječi su koje nemaju svoga naglaska te se naslanjaju na riječ prije sebe tvoreći tako naglasnu cjelinu.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Enklitika · Vidi više »

Epitaf

Epitaf (grč. ἐπιτάφιον) je nadgrobni natpis, stih, pjesma u povodu nečije smrti.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Epitaf · Vidi više »

Estetika

Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Estetika · Vidi više »

Etimologija

Etimologija ili iskonoslovlje je grana lingvistike (jezikoslovlja) koja proučava porijeklo riječi.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Etimologija · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Filologija · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija je nauka koja proučava principijelne, apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Filozofija · Vidi više »

Fonem

U ljudskom jeziku, fonem je najmanja jedinica govora koja je bitna za značenje.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Fonem · Vidi više »

Fonetika

Aktivna i pasivna mjesta artikulacije:1, 2: usne3: zubi4: desni (alveole)6: prednji dio tvrdoga nepca7: tvrdo nepce (''palatum'')8: meko nepce (''velum'')9: resica (''uvula'')10: ždrijelo11: grkljan13: korijen jezika14: stražnji dio leđa jezika15: srednji dio leđa jezika16: prednji dio jezika17: vrh jezika Fonetika (od grč. phōnētikós: glasovni) ili glasoslovlje jezikoslovna znanstvena je disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Fonetika · Vidi više »

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Fonologija · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Framcuska · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Franci · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Francuska revolucija · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Francuski jezik · Vidi više »

Futur prvi

Futur prvi (lat. futurus.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Futur prvi · Vidi više »

Gali

Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Gali · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Genitiv · Vidi više »

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Germanski jezici · Vidi više »

Gladijatori

Jean-Léona Gérômea koja prikazuje borbu gladijatora Gladijatori (lat. gladiatores), borci u starom Rimu koji su, radi zabave gledatelja izvodili borbe s mačevima, kopljima, koristeći tadašnje vojne i borilačke vještine.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Gladijatori · Vidi više »

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Glagoli · Vidi više »

Glas

Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, odonosno najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Glas · Vidi više »

Grafem

Grafem (grč. γράφω - pisati) je najmanja semantički određujuća jedinica pisanog jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Grafem · Vidi više »

Grafit

Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Grafit · Vidi više »

Grafiti

Grafit u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Grafiti su generički pojam za od privatnih osoba nanošene slike ili napisana slova na površinama javnog prostora a pojavljuju se u raznim oblicima.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Grafiti · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Gramatika · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Grčki jezik · Vidi više »

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Helenizam · Vidi više »

Hispanija

Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Hispanija · Vidi više »

Hodočašće

kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Hodočašće · Vidi više »

Homer

Ὅμηρος (Homer)''' Homer (grč. / Hómēros) je bio legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Homer · Vidi više »

Imenice

Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Imenice · Vidi više »

Imperfekt

Imperfekt (lat. imperfectus.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Imperfekt · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Infinitiv

Infinitiv je osnovni, rječnički oblik glagola i jedan od neodređenih glagolskih načina.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Infinitiv · Vidi više »

Itala

*Itala (Vetus Latina).

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Itala · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Italija · Vidi više »

Jednina

Jednina je gramatički oblik koji označava jedan predmet, pojam, bitak/biće, pojavu, osobu, itd.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Jednina · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Karlo Veliki

Karla Ćelavog (oko 870.) Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. - 28. siječnja 814.), franački sukralj od 768.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Karlo Veliki · Vidi više »

Katalonski jezik

Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3) spada u grupu romanskih jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Katalonski jezik · Vidi više »

Katul

Katul Gaj Valerije Katul (Gaius Valerius Catullus Veronensis, Verona, oko 87. pr. Kr. - ?, 54. pr. Kr.) bio je rimski lirski i elegijski pjesnik.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Katul · Vidi više »

Kelti

Kelti, skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske pa sve do Ukrajine, a miješajući se s ostalim narodima stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Kelti · Vidi više »

Klasična filologija

Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Klasična filologija · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Književnost · Vidi više »

Komedija

Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Komedija · Vidi više »

Kondicional

U hrvatskom jeziku postoje dva kondicionala.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Kondicional · Vidi više »

Konjugacija

----- Konjugacija (lat.) je mijenjanje glagola po licima, broju, vremenu i načinima.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Konjugacija · Vidi više »

Konstanz

Konstanz (fr. i en.: Constance, tal.: Costanza) njemački je grad u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, te najveći grad na Bodenskom jezeru i središte okruga Konstanz.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Konstanz · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Kralj · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Kršćanstvo · Vidi više »

Latinska Amerika

Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Latinska Amerika · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Latinski jezik · Vidi više »

Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (kratica: IPA, od engl. International Phonetic Alphabet) je sustav znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Međunarodna fonetska abeceda · Vidi više »

Merovinzi

Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Merovinzi · Vidi više »

Metafora

Pjesnička figura u prenesenom značenju zove se metafora.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Metafora · Vidi više »

Množina

Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Množina · Vidi više »

Moć

Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Moć · Vidi više »

Morfologija (jezikoslovlje)

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νεάπολις; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) je glavni grad talijanske pokrajine Kampanije, smješten na obali Tirenskoga mora; zauzima čitav prostrani Napuljski zaljev, penje se do padina Vezuva i do brežuljaka u unutrašnjosti.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Napulj · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Njemački jezik · Vidi više »

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Nominativ · Vidi više »

Obična bukva

Bukva (Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Obična bukva · Vidi više »

Okcitanski jezik

okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Okcitanski jezik · Vidi više »

Opatija

Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazía) je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Opatija · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Općina · Vidi više »

Padež

Padež je morfološka kategorija koja u mnogim jezicima izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Padež · Vidi više »

Palatalizacija

Palatalizacija (lat. palatum.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Palatalizacija · Vidi više »

Palestina

Palestina (egip. P-r-s-t; „Peleset“, akad. Palaštu, grč. Παλαιστίνη; Palaistine, lat. Palaestina, hebr. פלשׂתינה, arap. فلسطين‎; Filasṭīn) je jedan od naziva za područje između Sredozemnog mora i rijeke Jordan.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Palestina · Vidi više »

Paradigma

Paradigma (iz starogrčkog παράδειγμα parádeigma, sastavljeno od παρὰ parà „pored“ i δεικνύµι deiknymi „pokazati“, „učini razumljivim“; plural paradigme označava primjer, uzor, uzorak, ocrtavanje, ili predrasudu. Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomena. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci,obitelji, grupe, narodi, struke itd. Paradigma stvara mentalni filter kroz koji um propušta samo one informacije koje mu se uklapaju u postojeću sliku svijeta. Paradigma se može usporediti s obojenim naočalama. Ako npr. paradigma ima zelenu boju oni koji gledaju kroz zelene naočale vidjet će svijet obojen u zelenim tonovima i sve dok ne skinu zelene naočale sve će im se činiti zeleno i za to će staviti ruku u vatru.Tek kada skinu “zelene naočale “shvatit će da stvari nisu nužno u zelenom tonu nego poprimaju drugačije tonove ovisno o novim naočalama koje stave. Paradigma se stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji nameću paradigme. Pojam se koristi u jezikoslovlju i znanosti za opisivanje različitih koncepata. U znanosti o znanosti koncept paradigme sustavno je uveo filozof Thomas Kuhn, posebice u svezi s razvojem znanstvene misli u knjizi "Struktura znanstvenih revolucija". Kategorija:Gramatika Kategorija:Filozofija.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Paradigma · Vidi više »

Perfekt

Perfekt (lat. perfectus.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Perfekt · Vidi više »

Petronije

Petronije Publije Petronije Niger (latinski Publius Petronius Niger, rođen 11, umro 66), poznat i pod imenima Gaj Petronije (Gaius Petronius), Gaj Petronije Arbiter (Gaius Petronius Arbiter) ili Tit Petronije (Titus Petronius), rimski pisac i političar.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Petronije · Vidi više »

Pireneji

Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pireneji · Vidi više »

Pirenejski poluotok

Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pirenejski poluotok · Vidi više »

Plaut

Tit Makcije Plaut (lat. Titus Maccius Plautus, oko 254. pr. Kr. ― 184. pr. Kr.), bio je najveći pisac komedija u rimskoj književnosti.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Plaut · Vidi više »

Pluskvamperfekt

Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pluskvamperfekt · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Poezija · Vidi više »

Pompeji

Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pompeji · Vidi više »

Portugalski jezik

Portugalski jezik (ISO 639-3:; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko dvjesto milijuna ljudi.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Portugalski jezik · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pravo · Vidi više »

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pravopis · Vidi više »

Predmetak

Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Predmetak · Vidi više »

Prezent

Prezent (lat. praesens.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Prezent · Vidi više »

Pridjevi

Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Pridjevi · Vidi više »

Prijedlozi

Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Prijedlozi · Vidi više »

Prilozi

Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Prilozi · Vidi više »

Publije Vergilije Maron

Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Publije Vergilije Maron · Vidi više »

Reichenau

Reichenau može značiti.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Reichenau · Vidi više »

Retoromanski jezici

Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Retoromanski jezici · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rim · Vidi više »

Rimini

Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimini · Vidi više »

Rimska književnost

Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god..

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimska književnost · Vidi više »

Rimska provincija

Hadriana (117-38) sa prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimska provincija · Vidi više »

Rimska vojska

Rimska vojska je naziv za organiziranu skupinu vojnih jedinica koje su u vrijeme antičkog Rima služile Kraljevstvu, Republici i kasnije Rimskom Carstvu.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimska vojska · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rimsko pravo

Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rimsko pravo · Vidi više »

Robovlasništvo

right Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Robovlasništvo · Vidi više »

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Romanski jezici · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik Rumunjski jezik (ISO 639-3:; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najsnažniji iz grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Rumunjski jezik · Vidi više »

Samoglasnik

Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici je naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Samoglasnik · Vidi više »

Semantika

Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Semantika · Vidi više »

Sinajski poluotok

Sinajski poluotok Sinajska pustinja Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60.000 kilometara kvadratnih.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sinajski poluotok · Vidi više »

Sinkopa

Sinkopa (grč. συγχοπὴ (συνκοπὴ).

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sinkopa · Vidi više »

Sintaksa

Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica, te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sintaksa · Vidi više »

Sklonidba

Sklonidba ili deklinacija je mijenjanje riječi po padežima.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sklonidba · Vidi više »

Slog

Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Slog · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Službeni jezik · Vidi više »

Sprezanje

Sprezanje ili konjugacija je promjena oblika glagola prema licima, broju, vremenima i načinima.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sprezanje · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Srednji vijek · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni jezik svih slojeva društva.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Standardni jezik · Vidi više »

Starofrancuski jezik

Starofrancuski jezik (ISO 639), povijesni jezik francuske podskupine indoeuropskih jezika koji se u srednjovjekovno doba između 10 i 15 stoljeća govorio na području današnje središnje i sjeverne Francuske i Belgije.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Starofrancuski jezik · Vidi više »

Stil

Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Stil · Vidi više »

Sufiks

Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Sufiks · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Svećenik · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »

Terencije

Publije Terencije Afer Naslovna strana iz Colmanovog Terencija, 1765. Publije Terencije Afer (lat. Publius Terentius Afer; Afer znači "Afrikanac") bio je rimski komediograf.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Terencije · Vidi više »

Traktat

Traktat (latinski tractatus - obrađivanje) je opširna i detaljna rasprava ili studij o nekom određenom pitanju ili predmetu.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Traktat · Vidi više »

Veznici

Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Veznici · Vidi više »

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Vokativ · Vidi više »

Vulgata

Biblija Vulgata, izdanje 1590. Vulgata (lat.) tradicionalni naziv za prijevod Biblije na latinski što ga je učinio sv. Jeronim po nalogu pape Damasa od 383. do 405.–406.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Vulgata · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Zagreb · Vidi više »

Zamjenice

Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Zamjenice · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Zapad · Vidi više »

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »

1. stoljeće

1.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 1. stoljeće · Vidi više »

1. stoljeće pr. Kr.

1.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 1. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

12. stoljeće

12.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 12. stoljeće · Vidi više »

13. stoljeće

13.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 13. stoljeće · Vidi više »

14. stoljeće

14.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 14. stoljeće · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 16. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 17. stoljeće · Vidi više »

3. stoljeće

3.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 3. stoljeće · Vidi više »

4. stoljeće

4.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 4. stoljeće · Vidi više »

8. stoljeće

8.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 8. stoljeće · Vidi više »

813.

Bez opisa.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 813. · Vidi više »

842.

Bez opisa.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 842. · Vidi više »

9. stoljeće

9.

Novi!!: Vulgarni latinski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Vulgarni latinitet, Vulgarni latinski.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »