Brže od pregledniku!
45 odnosi: Aljaska, Austrija, Baptisti, Britansko Carstvo, Calvin Coolidge, Demokratska stranka (SAD), Florence Harding, Hollywood, Infarkt miokarda, Irci, Izolacionizam, Japan, Kalifornija, Laissez faire, Liga naroda, Mađarska, Moždani udar, Nijemci, Njemačka, Obdukcija, Ohio, Poker, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Prvi svjetski rat, Republikanska stranka (SAD), San Francisco, Kalifornija, Senat Sjedinjenih Američkih Država, Sjedinjene Američke Države, Tihi ocean, Versajski ugovor, Woodrow Wilson, 1865., 1891., 1899., 1903., 1905., 1910., 1917., 1920., 1921., 1922., 1923., 2. kolovoza, 2. studenoga, 4. ožujka.
Aljaska
Aljaska je 49.
Novi!!: Warren G. Harding i Aljaska · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Warren G. Harding i Austrija · Vidi više »
Baptisti
Svetoj Heleni Baptisti su obitelj kršćanskih slobodnih evanđeoskih crkava.
Novi!!: Warren G. Harding i Baptisti · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: Warren G. Harding i Britansko Carstvo · Vidi više »
Calvin Coolidge
John Calvin Coolidge Jr. (Plymouth, Vermont, 4. srpnja 1872. - Northampton, Massachusetts, 5. siječnja 1933.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 30. predsjednik SAD. John Calvin Coolidge rodio se u Vermontu, u porodici vlasnika seoske trgovine. Roditeljski dom je napustio kako bi na Amherst Collegeu u Massachusettsu studirao pravo. Diplomirao je godine 1895. i nakon toga je otišao u Northampton gdje se počeo baviti advokaturom. Godine 1899. Coolidge je po izabran u gradsko vijeće Northamptona. Sljedeće je godine postao gradski pravobranitelj, i na toj dužnosti ostao dvije godine. Potom je služio u tamošnjem sudu. Godine 1905. Coolidge se oženio za Grace Anna Goodhue, učiteljicu u lokalnoj školi za gluhe. Ona će mu kasnije roditi dva sina, te imati važnu ulogu u njegovoj političkoj karijeri, s obzirom na to da je njen šarm kompenzirao Coolidgeovu notornu nelagodu u međuljudskim odnosima. Coolidge je 1907. izabran za zastupnika u skupštini Massachusettsa, a godine 1910. je postao gradonačelnik Northamptona. To je bio početak njegovog političkog uspona. Godine 1912. je izabran u državni senat, gdje je od 1914. služio kao predsjednik tog zakodonodavnog tijela. Godine 1917. postao je viceguverner, a 1919. godine guverner Massachusettsa. Coolidge kao član Republikanske stranke formalno nije pripadao njenom progresivnom, odnosno reformskom krilu, ali se kao guverner zalagao za reformske mjere poput uvođenja kontrole cijena, ograničenja radnog vremena, ukidanja dječjeg rada te čak i za obavezno sudjelovanje predstavnika radnika u upravnim odborima korporacija. Ipak, pažnju nacionalne javnosti je ipak najviše privuklo njegovo slanje Nacionalne garde u Boston kako bi se slomio štrajk tamošnje policije. Ta odlučna akcija ga je učinilo jednim od favorita reformskog krila u Republikanskoj stranci, ali njihov pokušaj da ga na konvenciji 1920. godine učine predsjedničkim kandidatom je rezultirao samo potpredsjedničkim mjestom u kampanji bezličnog Warrena G. Hardinga. Harding je izabran za predsjednika, a Coolidge postao njegov potpredsjednik. Coolidge nije igrao važnu ulogu u administraciji, ali se sve promijenilo kada je 3. kolovoza 1923., prilikom posjete rodnom mjestu, probuđen iz kreveta da bi mu rekli kako je Harding nekoliko sati ranije preminuo u Kaliforniji. Coolidge je probudio svog oca, inače lokalnog javnog notara, kako bi na porodičnoj Bibliji položio predsjedničku zakletvu. Dan kasnije u Washingtonu je zakletvu ponovio pred sucem Vrhovnog suda Williamom Howardom Taftom. Službeni portret Coolidgeova administracija je predstavljala istovremeno i kontinuitet i prekid s Hardingovom. Coolidge je, slično kao i Harding, držao da se federalna vlada ne treba petljati u ekonomiju te je nastavio s laissez faire politikom. Međutim, nedostatak skandala, kao i nesklonost da se upliće u bilo kakve afere je Coolidgea učinilo miljenikom američke javnosti. Jedini značajniji događaj iz tog doba bilo je formalno davanje američkog državljanstva Indijancima u tadašnjim rezervatima godine 1924. Iste je godine Coolidge glatko izabran za republikanskog predsjedničkog kandidata. Demokrati, podijeljeni po pitanju prohibicije i odnosa prema Ku Klux Klanu, mu se nisu mogli suprotstaviti sa svojim kandidatom Johnom W. Davisom te su na izborima imali jedan od najgorih rezultata u povijsti. Prilikom kampanje je Coolidge po prvi put koristio radio kao novi i prilično popularni medij. Coolidge bi vjerojatno razbio Hardingov rekord u postocima, da velik broj glasača nije odnio progresivac Robert La Folette. No, i 54 % glasova je bilo dovoljno za jednu od najblistavijih republikanskih pobjeda u povijesti. Coolidge je svoju pobjedu prije svega imao zahvaliti izvrsnom stanju američke ekonomije koja je nastavila svoj poratni bum, od čega su koristi imali i srednji slojevi stanovništva. Zato je mogao dozvoliti ne samo da provodi laissez faire politiku, nego i da smanjuje poreze i carine. Jedina stvar koja je mogla zaustaviti taj trend bila je, po Coolidgeovom mišljenju, izbijanje novog rata, pa je zato njegova administracija bila jedan od inicijatora Briand-Kellogov pakta kojim su države-potpisnice po prvi put u historiji odrekle oružanog rješavanja međusobnih sporova. Coolidge, čija administracija možda najbolje odgovara opisu Burnih dvadesetih, u Bijeloj kući je 1924. godine doživio tragediju kada mu je umro sin. Nakon tog događaja i nakon izbora, Coolidge se sve više počeo povlačiti iz javnog života, te je prije isteka mandata izjavio kako se neće natjecati na izborima 1928. godine. Nakon izlaska iz Bijele kuće, Coolidge je neko vrijeme služio u Željezničkoj komisiji, kao i direktor osiguravajućeg društva. Godine 1929. je napisao autobiografiju, a kraće vrijeme pisao i novinske kolumne. Godine 1932. bio je duboko razočaran pobjedom Franklina Roosevelta na predsjedničkim izborima i izjavio "kako osjeća da je njegovo vrijeme prošlo". Nekoliko tjedana kasnije je umro od koronarne tromboze u dobi od 60 godina.
Novi!!: Warren G. Harding i Calvin Coolidge · Vidi više »
Demokratska stranka (SAD)
Demokratska stranka (Democratic Party) jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Republikanskom strankom.
Novi!!: Warren G. Harding i Demokratska stranka (SAD) · Vidi više »
Florence Harding
Florence Mabel Kling "Flossie" Harding (Ohio, 15. kolovoza 1860. – Ohio, 21. studenog 1924.) je bila supruga 29.
Novi!!: Warren G. Harding i Florence Harding · Vidi više »
Hollywood
Znak Hollywood na obronku gorja Santa Monica Hollywood je gradska četvrt u središnjoj regiji Los Angelesa u Kaliforniji.
Novi!!: Warren G. Harding i Hollywood · Vidi više »
Infarkt miokarda
arterije ('''LCA''' - lijeva koronalna arterija, '''RCA''' - desna koronarna arterija). Infarkt miokarda ili srčani udar (lat. infarctus myocardii) posljedica je potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama.
Novi!!: Warren G. Harding i Infarkt miokarda · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Warren G. Harding i Irci · Vidi više »
Izolacionizam
Izolacionizam je državna, ekonomska, kulturna i neka druga politika koja zanemaruje ili izbjegava suradnju i kontakte s drugim državama, ekonomijama, kulturama i dr.
Novi!!: Warren G. Harding i Izolacionizam · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Warren G. Harding i Japan · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Warren G. Harding i Kalifornija · Vidi više »
Laissez faire
Laissez faire (franc. doslovno: "pustite neka svatko čini što hoće i neka sve ide svojim tokom") glavna je gospodarska doktrina mladog rastućeg kapitalizma 18. i 19. stoljeća, a smisao joj je neograničena sloboda konkurencije, nemiješanje države u ekonomska pitanja.
Novi!!: Warren G. Harding i Laissez faire · Vidi više »
Liga naroda
Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Warren G. Harding i Liga naroda · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Warren G. Harding i Mađarska · Vidi više »
Moždani udar
računalnom tomografijom (CT) prikazuje ishemijski moždani udar (zatamnjena površina lijevo). Moždani udar (moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI, apopleksija mozga) je rapidni gubitak moždane funkcije/funkcija zbog poremećaja dotoku krvi u mozak.
Novi!!: Warren G. Harding i Moždani udar · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Warren G. Harding i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Warren G. Harding i Njemačka · Vidi više »
Obdukcija
Obdukcija (lat. obducere - otvarati) ili autopsija, medicinski pregled leša s ciljem otkrivanja uzroka smrti.
Novi!!: Warren G. Harding i Obdukcija · Vidi više »
Ohio
Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.
Novi!!: Warren G. Harding i Ohio · Vidi više »
Poker
Texas Holdem Poker je popularna kartaška igra u kojoj se igrači sa zatvorenim ili djelomično zatvorenim kartama klade u središnji pot.
Novi!!: Warren G. Harding i Poker · Vidi više »
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Pečat Predsjednika SAD-a Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države i šef vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Warren G. Harding i Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Warren G. Harding i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Republikanska stranka (SAD)
Republikanska stranka (Republican Party), poznata i kao Grand Old Party (Velika stara stranka), jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Demokratskom strankom.
Novi!!: Warren G. Harding i Republikanska stranka (SAD) · Vidi više »
San Francisco, Kalifornija
San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i dvanaesti u SAD-u. Prema procjeni iz 2009. godine ima 845.559 stanovnika.
Novi!!: Warren G. Harding i San Francisco, Kalifornija · Vidi više »
Senat Sjedinjenih Američkih Država
200pxSenat Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Senate) je gornji dom američkog Kongresa; donji dom je Dom predstavnika.
Novi!!: Warren G. Harding i Senat Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Warren G. Harding i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Warren G. Harding i Tihi ocean · Vidi više »
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Novi!!: Warren G. Harding i Versajski ugovor · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Warren G. Harding i Woodrow Wilson · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1865. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1891. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1899. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1905. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1910. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Warren G. Harding i 1923. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Warren G. Harding i 2. kolovoza · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Warren G. Harding i 2. studenoga · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Warren G. Harding i 4. ožujka · Vidi više »
