Brže od pregledniku!
51 odnosi: Adolf Hitler, Crvena armija, Drugi svjetski rat, Führer, Feldmaršal, Flandrija, Frajkori, Francuska, Göttingen, Harvey Keitel, Heinrich Himmler, Hitler: Konačni pad, Kavkaz, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Nürnberški proces, Nürnberg, Njemačka, Njemačka carska vojska, Njemačko Carstvo, Oberkommando der Wehrmacht, Operacija Barbarossa, Oscar, Poljska, Prvi svjetski rat, Reichswehr, Roland Freisler, Rusija, Saveznici, Srpanjska urota, Vješanje, Volksgerichtshof, Wehrmacht, Zapadno bojište (Prvi svjetski rat), 16. listopada, 1882., 1901., 1909., 1914., 1915., 1918., 1924., 1933., 1935., 1937., 1940., 1942., 1944., 1945., 1946., 22. rujna, ..., 8. svibnja. Proširite indeks (1 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Adolf Hitler · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Crvena armija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Führer
Führer je titula koju je Adolf Hitler uzeo za sebe u kojoj je bila ujedinjena funkcija kancelara i predsjednika Trećeg Reicha.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Führer · Vidi više »
Feldmaršal
Eugen Savojski Bernard Law Montgomery Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal Erwin Rommel Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Feldmaršal · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Flandrija · Vidi više »
Frajkori
Frajkori (od njem. Freikorps) su bili dragovoljačke vojne postrojbe u austrijskoj vojsci.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Frajkori · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Francuska · Vidi više »
Göttingen
Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Göttingen · Vidi više »
Harvey Keitel
Harvey Keitel (rođen 13. svibnja 1939.), američki filmski i kazališni glumac.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Harvey Keitel · Vidi više »
Heinrich Himmler
Heinrich Luitpold Himmler (München, 7. listopada 1900. – Lüneburg, 23. svibnja 1945.) bio je glavni zapovjednik njemačke policije, SS-a, SD-a, Gestapa i RSHA, te time i jedan od najmoćnijih ljudi nacističke Njemačke.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Heinrich Himmler · Vidi više »
Hitler: Konačni pad
Hitler: Konačni pad (njem.: Der Untergang) je njemačko-austrijska drama, koja prikazuje posljednjih 12 dana Hitlerova života i zadnje dane Trećeg Reicha.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Hitler: Konačni pad · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Kavkaz · Vidi više »
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »
Nürnberški proces
Sudbeno vijeće Nürnberški proces protiv najvećih ratnih zločinaca, naziv je za prvo od sveukupno 13 suđenja njemačkim nacionasocijalistima koje su organizirali Saveznici po završetku Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Nürnberški proces · Vidi više »
Nürnberg
Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Nürnberg · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Njemačka · Vidi više »
Njemačka carska vojska
Njemačka carska vojska (njem. Deutsches Heer) bila je oružana snaga Njemačkog Carstva od njegovog utemeljenja pa sve do poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Njemačka carska vojska · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Oberkommando der Wehrmacht
Zastava feldmaršala kao zapovjednika OKW-a Oberkomando der Wehrmacht, skraćeno OKW, bilo je vrhovno zapovjedništvo njemačke vojske, Wehrmachta tijekom drugog svjetskog rata.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Oberkommando der Wehrmacht · Vidi više »
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Operacija Barbarossa · Vidi više »
Oscar
MGZ Oscar je popularno ime za američku filmsku nagradu Academy Award koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Oscar · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Poljska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Reichswehr
Zastava Reichswehra. Reichswehr (hrv. Carska obrana), oružane snage Weimarske Republike i Trećeg Reicha do 1935. i uklapanja u snage Wehrmachta, prepoznatljive po njemačkoj carskoj trobojnici sa željeznim križem.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Reichswehr · Vidi više »
Roland Freisler
Roland Freisler (Celle, 30. listopada 1893. - Berlin, 3. veljače 1945.), bio je prominentni i zloglasni nacistički sudac, a ranije odvjetnik za vrijeme Weimarske Republike.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Roland Freisler · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Rusija · Vidi više »
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Saveznici · Vidi više »
Srpanjska urota
Srpanjska urota je naziv za Operaciju Valkire, najpoznatiji pokušaj ubojstva Adolfa Hitlera.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Srpanjska urota · Vidi više »
Vješanje
''La Pendaison'' 1633. Vješanje označava davljenje pri kojemu se koristi težina samoga sebe, uz pomoć predmeta (omča) koji je toj osobi omotan oko vrata, izazivajući pritisak na dišne puteve i vratne arterije.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Vješanje · Vidi više »
Volksgerichtshof
Zasjedanje suda prilkom suđenja za srpanjsku urotu 1944. godine. S lijeva: general Hermann Reinecke, predsjednik suda Roland Freisler, glavni državni odvjetnik Ernst Lautz. Volksgerichtshof (vrhovni narodni sud) bio je poseban sud u nacističkoj Njemačkoj, koji je djelovao izvan ustavnih okvira.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Volksgerichtshof · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Wehrmacht · Vidi više »
Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)
Zapadno bojište bilo je najznačajnije bojno polje Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Wilhelm Keitel i Zapadno bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 16. listopada · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1882. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1901. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1909. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1918. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1924. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1933. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1935. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 1946. · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 22. rujna · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Wilhelm Keitel i 8. svibnja · Vidi više »
