Brže od pregledniku!
81 odnosi: Američki Djevičanski otoci, Američki građanski rat, Američko-meksički rat, Anarhizam, Čehoslovačka, Belgija, Bratislava, Centralne sile, Danska, Demokratska stranka (SAD), Dioba vlasti, Edith Bolling Wilson, Ellen Axson Wilson, Georgia, Grover Cleveland, Haiti, Irci, Izvršna vlast, Južna Karolina, Jug SAD-a, Komunizam, Konfederacija Američkih Država, Liga naroda, Meksiko, Mirotvorstvo, Netrpeljivost, Nijemci, Nikaragva, Njemačka, Nobelova nagrada za mir, Ohio, Oktobarska revolucija, Pariška mirovna konferencija 1919., Parlamentarni sustav, Političke znanosti, Pravo na samoodređenje, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Princeton, Propaganda, Prvi svjetski rat, Republikanska stranka (SAD), RMS Lusitania, Robert Edward Lee, Rusija, Ruski građanski rat, Sjedinjene Američke Države, Slovački jezik, Socijalizam, Theodore Roosevelt, Trust, ..., Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Veljačka revolucija u Rusiji, Versajski ugovor, Virginia, Vladivostok, Warren G. Harding, Washington, William Howard Taft, Wilsonovih 14 točaka, Znanost, 1. travnja, 1856., 1879., 1886., 1890., 1902., 1910., 1912., 1913., 1916., 1917., 1918., 1919., 1921., 1924., 2. listopada, 28. prosinca, 3. veljače, 4. ožujka. Proširite indeks (31 više) »
Američki Djevičanski otoci
Američki Djevičanski otoci (eng. United States Virgin Islands) su otočna grupa Malih Antila u Karipskom moru, istočno od Portorika.
Novi!!: Woodrow Wilson i Američki Djevičanski otoci · Vidi više »
Američki građanski rat
Američki građanski rat (1861. – 1865.) bio je građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država.
Novi!!: Woodrow Wilson i Američki građanski rat · Vidi više »
Američko-meksički rat
Američko-meksički rat (1846. − 1848.), također poznat pod nazivom Meksički rat ili Rat između SAD-a i Meksika, bio je oružani sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika koji se vodio u jeku pripajanja države Teksas SAD-u 1845. godine, a koju je Meksiko smatrao svojim teritorijem unatoč teksaškoj revoluciji iz 1836. godine.
Novi!!: Woodrow Wilson i Američko-meksički rat · Vidi više »
Anarhizam
Zaokruženo A, simbol anarhizma Anarhizam je politička filozofija i pokret usmjeren na odbacivanje bilo kakva oblika ustrojstva (hijerarhije) i vlasti.
Novi!!: Woodrow Wilson i Anarhizam · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Woodrow Wilson i Čehoslovačka · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Woodrow Wilson i Belgija · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Woodrow Wilson i Bratislava · Vidi više »
Centralne sile
Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.
Novi!!: Woodrow Wilson i Centralne sile · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Woodrow Wilson i Danska · Vidi više »
Demokratska stranka (SAD)
Demokratska stranka (Democratic Party) jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Republikanskom strankom.
Novi!!: Woodrow Wilson i Demokratska stranka (SAD) · Vidi više »
Dioba vlasti
Dioba ili podjela vlasti jedno je od načela organizacije državne vlasti.
Novi!!: Woodrow Wilson i Dioba vlasti · Vidi više »
Edith Bolling Wilson
Edith Bolling Galt Wilson (Whyteville, 15. listopada 1872. – Washington D.C., 28. prosinca 1961.) je bila druga supruga 28.
Novi!!: Woodrow Wilson i Edith Bolling Wilson · Vidi više »
Ellen Axson Wilson
Ellen Louise Axson Wilson (Savannah, 15. svibnja 1860. – Washington D.C., 6. kolovoza 1914.) je bila prva supruga 28.
Novi!!: Woodrow Wilson i Ellen Axson Wilson · Vidi više »
Georgia
Georgia ili Georgija savezna je država SAD-a. Nadimak joj je „Peach State“ (Država Bresaka).
Novi!!: Woodrow Wilson i Georgia · Vidi više »
Grover Cleveland
Stephen Grover Cleveland (Cladwell, 16. ožujka 1837. – Princeton, 24. lipnja 1908.) je bio 22.
Novi!!: Woodrow Wilson i Grover Cleveland · Vidi više »
Haiti
Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.
Novi!!: Woodrow Wilson i Haiti · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Woodrow Wilson i Irci · Vidi više »
Izvršna vlast
Izvršna vlast (egzekutiva) predstavlja vrh vlasti u političkom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika provodi.
Novi!!: Woodrow Wilson i Izvršna vlast · Vidi više »
Južna Karolina
Južna Karolina, jedna od 50 država SAD-a na atlantskoj obali Sjeverne Amerike.
Novi!!: Woodrow Wilson i Južna Karolina · Vidi više »
Jug SAD-a
Države koje se danas smatraju američkim Jugom Jug SAD-a ili Južne sjedinjene države (uobičajeni su i nazivi američki Jug, Dixie, duboki Jug, ili jednostavno-Jug) predstavlja veliko karakteristično područje u jugoistočnom i središnjem jugu Sjedinjenih američkih država.
Novi!!: Woodrow Wilson i Jug SAD-a · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Woodrow Wilson i Komunizam · Vidi više »
Konfederacija Američkih Država
Konfederacija Američkih Država ili Konfederativne Američke Države (eng. Confederate States of America, akronimi: CSA, C.S. ili CS; hrv. KDA ili KAD), bila je međunarodno nepriznata konfederacija koju je 8. veljače 1861. godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Woodrow Wilson i Konfederacija Američkih Država · Vidi više »
Liga naroda
Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Woodrow Wilson i Liga naroda · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Woodrow Wilson i Meksiko · Vidi više »
Mirotvorstvo
Simbol mirotvorstva Mirotvorstvo ili pacifizam je uvjerenje koje se protivi ratu, ili bilo kakvom nasilju.
Novi!!: Woodrow Wilson i Mirotvorstvo · Vidi više »
Netrpeljivost
Netrpeljivost ili antipatija (iz starogrčkog jezika αντιπάθεια antipatheia) je ljudski osjećaj čija je percepcija subjektivna i koju promatrač ne može u svakom slučaju shvatiti.
Novi!!: Woodrow Wilson i Netrpeljivost · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Woodrow Wilson i Nijemci · Vidi više »
Nikaragva
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Novi!!: Woodrow Wilson i Nikaragva · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Woodrow Wilson i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: Woodrow Wilson i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Ohio
Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.
Novi!!: Woodrow Wilson i Ohio · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Woodrow Wilson i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Pariška mirovna konferencija 1919.
David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.
Novi!!: Woodrow Wilson i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »
Parlamentarni sustav
Parlamentarni sustav je model predstavničkog sustava i parlamentarizma koju karakterizira uska veza između vlade (izvršna vlast) i parlamenta (zakonodavna vlast), premijer i ministri pripadaju u načelu većinskim zastupničkim frakcijama u parlamentu, politička odgovornost vlade prema parlamentu, koji može opozvati vladu izglasavanjem nepovjerenja, pravo vlade da raspusti parlament i raspiše nove izbore.
Novi!!: Woodrow Wilson i Parlamentarni sustav · Vidi više »
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Novi!!: Woodrow Wilson i Političke znanosti · Vidi više »
Pravo na samoodređenje
Pravo na samoodređenje u međunarodnom pravu podrazumijeva pravo na odlučivanje o vlastitoj sudbini u međunarodnom poretku.
Novi!!: Woodrow Wilson i Pravo na samoodređenje · Vidi više »
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Pečat Predsjednika SAD-a Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države i šef vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Woodrow Wilson i Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Princeton
SAD.
Novi!!: Woodrow Wilson i Princeton · Vidi više »
Propaganda
Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići.
Novi!!: Woodrow Wilson i Propaganda · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Woodrow Wilson i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Republikanska stranka (SAD)
Republikanska stranka (Republican Party), poznata i kao Grand Old Party (Velika stara stranka), jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Demokratskom strankom.
Novi!!: Woodrow Wilson i Republikanska stranka (SAD) · Vidi više »
RMS Lusitania
RMS Lusitania bio je britanski prekooceanski brod izgrađen 1907. godine.
Novi!!: Woodrow Wilson i RMS Lusitania · Vidi više »
Robert Edward Lee
Robert Edward Lee (Stratford, Virginia, 19. siječnja 1807. – Lexington, Virginia, 12. listopada 1870.), američki vojskovođa.
Novi!!: Woodrow Wilson i Robert Edward Lee · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Woodrow Wilson i Rusija · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Woodrow Wilson i Ruski građanski rat · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Woodrow Wilson i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Woodrow Wilson i Slovački jezik · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Woodrow Wilson i Socijalizam · Vidi više »
Theodore Roosevelt
Theodore Roosevelt (New York, 27. listopada 1858. – New York, 6. siječnja 1919.), američki političar i predsjednik Kao republikanac 1898. godine izabran je za guvernera države New York, a 1901. godine za potpredsjednika SAD-a. Kad je predsjednik McKinley iste godine ubijen, prema Ustavu postaje predsjednik. Proveo je plan za gradnju Panamskog kanala. Posreduje među zaraćenim stranama u Rusko-japanskom ratu, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir 1906. godine. Monroevu doktrinu je široko interpretirao u smjeru hegemonije SAD-a nad oba američka kontinenta. Protiv takve politike javio se otpor u državama Južne Amerike. U unutarnjoj politici borio se protiv trustova i haračanje prirodnih bogatstava zemlje. Od republikanskih disidenata osnovao je novu Progresivnu partiju, ali je kod kandidature za predsjednika SAD-a 1912. godine propao.
Novi!!: Woodrow Wilson i Theodore Roosevelt · Vidi više »
Trust
Trustovi nastaju povezivanjem većeg broja istorodnih tvrtki.
Novi!!: Woodrow Wilson i Trust · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Woodrow Wilson i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Woodrow Wilson i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ustav Sjedinjenih Američkih Država
Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Woodrow Wilson i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: Woodrow Wilson i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Novi!!: Woodrow Wilson i Versajski ugovor · Vidi više »
Virginia
Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.
Novi!!: Woodrow Wilson i Virginia · Vidi više »
Vladivostok
Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.
Novi!!: Woodrow Wilson i Vladivostok · Vidi više »
Warren G. Harding
Warren Gamaliel Harding (Blooming Grove, Ohio, 2. studenog 1865. – San Francisco, Kalifornija, 2. kolovoza 1923.) je američki novinski izdavač i političar, najpoznatiji po tome što je bio 29.
Novi!!: Woodrow Wilson i Warren G. Harding · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Woodrow Wilson i Washington · Vidi više »
William Howard Taft
William Howard Taft (Cincinnati, 15. rujna 1857. – Washington, 8. ožujka 1930.) je američki pravnik i političar, najpoznatiji po tome što je bio 27. predsjednik SAD, odnosno 10. po redu predsjednik Vrhovnog suda SAD.
Novi!!: Woodrow Wilson i William Howard Taft · Vidi više »
Wilsonovih 14 točaka
Vođe četiriju velikih sila na konferenciji - Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije - bili su poznati pod nazivom ''' velika četvorica '''. To su (slijeva na desno): David Lloyd George (britanski premijer), Vittorio Orlando (talijanski predsjednik vlade), Georges Clemenceau (francuski premijer) i Woodrow Wilson (američki predsjednik). Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama.
Novi!!: Woodrow Wilson i Wilsonovih 14 točaka · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Woodrow Wilson i Znanost · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1. travnja · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1856. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1879. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1886. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1890. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1902. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1913. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Woodrow Wilson i 1924. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Woodrow Wilson i 2. listopada · Vidi više »
28. prosinca
28.
Novi!!: Woodrow Wilson i 28. prosinca · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Woodrow Wilson i 3. veljače · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Woodrow Wilson i 4. ožujka · Vidi više »
