Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

X. Mediteranske igre - Latakija 1987.

Indeks X. Mediteranske igre - Latakija 1987.

10.

22 odnosi: Alžir, Albanija, Španjolska, BBC, Cipar, Egipat, Framcuska, Grčka, Italija, Latakija, Libanon, Međunarodni atletski savez, Međunarodni olimpijski odbor, Mediteranske igre, San Marino, Sirija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Tunis, Turska, 11. rujna, 1987., 25. rujna.

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Alžir · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija (albanski: Republika e Shqipërisë), a ona je također i kandidat za ulazak u EU.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Albanija · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Španjolska · Vidi više »

BBC

BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i BBC · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Cipar · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Egipat · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Framcuska · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Grčka · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Italija · Vidi više »

Latakija

Pogled na krovove i luku u Latakiji 1979. godine Latakija (arapski: اللاذقية Al-Ladhiqiyah; grčki: Λαοδικεία, transliterirano kao Laodicea, Laodikeia ili Laodiceia; turski: Lazkiye; francuski: Lattaquié; latinski: Laodicea ad Mare) je glavni lučki grad u Siriji, te glavno mjesto istoimene pokrajine.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Latakija · Vidi više »

Libanon

Libanon, službeno Libanonska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivlju i Švicarskom Srednjega istoka.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Libanon · Vidi više »

Međunarodni atletski savez

IAAF je službena kratica Međunarodne asocijacije atletskih federacija.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Međunarodni atletski savez · Vidi više »

Međunarodni olimpijski odbor

Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité International Olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »

Mediteranske igre

Mediteranske igre odnosno Sredozemne igre su međunarodno športsko natjecanje koje se održava svake četiri godine.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Mediteranske igre · Vidi više »

San Marino

Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino) je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i San Marino · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Sirija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40% teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Tunis · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i Turska · Vidi više »

11. rujna

11.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i 11. rujna · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i 1987. · Vidi više »

25. rujna

25.

Novi!!: X. Mediteranske igre - Latakija 1987. i 25. rujna · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Mediteranske igre 1987., Mediteranske igre Latakija 1987..

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »