Brže od pregledniku!
52 odnosi: Ankica Tuđman, Ante Beljo, Antun Dubravko Jelčić, Austrijska narodna stranka, Bruxelles, Budimpešta, Davor Ivo Stier, Doktor, Engleski jezik, Europski parlament, Federacija Bosne i Hercegovine, Francuska, Francuski jezik, Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska povijest, Hrvatski jezik, Internet, Ivan Aralica, Ivić Pašalić, Ivo Sanader, Javno mnijenje, Kršćansko-demokratska unija (Njemačka), Kršćansko-socijalna unija (Njemačka), Magisterij, Maja Freundlich, Međunarodni republikanski institut, Mediji, Miroslav Tuđman, Mladež Europske pučke stranke, Mladež Hrvatske demokratske zajednice, Nedjeljko Mihanović, Nevio Šetić, Nevladina udruga, Njemački jezik, Okrugli stol kralja Artura (legenda), Operacija Oluja, Radionica, Robert Schuman, Seminar, Simpozij, Smiljko Sokol, Stipendija, Student, UMP, Veliko Trgovišće, Zaklada, ..., Zaklada Konrad Adenauer, Zakladnik. Proširite indeks (2 više) »
Ankica Tuđman
Ankica Tuđman (desno) 1997. godine. Ankica Tuđman (djevojački: Žumbar; Zagreb, 24. srpnja 1926. – Zagreb, 6. listopada 2022.) bila je supruga Franje Tuđmana, prvoga hrvatskog predsjednika, ujedno time i prva hrvatska prva dama.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Ankica Tuđman · Vidi više »
Ante Beljo
Ante Beljo (26. prosinca 1946., Čerin, Čitluk), hrvatski političar, saborski zastupnik.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Ante Beljo · Vidi više »
Antun Dubravko Jelčić
Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »
Austrijska narodna stranka
Österreichische Volkspartei kratica ÖVP (hrvatski: Austrijska narodna stranka) je najveća austrijska stranka.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Austrijska narodna stranka · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Bruxelles · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Budimpešta · Vidi više »
Davor Ivo Stier
Davor Ivo Stier (Buenos Aires, 6. siječnja 1972.) hrvatski je političar i diplomat, zastupnik u Europskom parlamentu.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Davor Ivo Stier · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Doktor · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Engleski jezik · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Europski parlament · Vidi više »
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Federacija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Franjo Tuđman · Vidi više »
Gojko Šušak
Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Gojko Šušak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Hrvatski jezik · Vidi više »
Internet
Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Internet · Vidi više »
Ivan Aralica
Ivan Aralica (Puljane na planini Promini u Zagori, 10. rujna 1930.), hrvatski je književnik i akademik.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Ivan Aralica · Vidi više »
Ivić Pašalić
Ivić Pašalić (Šujica, Tomislavgrad, 3. studenoga 1960.), hrvatski liječnik, političar i poduzetnik.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Ivić Pašalić · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Ivo Sanader · Vidi više »
Javno mnijenje
Pojam javno mnijenje u sebi sadrži upozorenje da se tiče javnih, a ne privatnih stvari.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Javno mnijenje · Vidi više »
Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)
Kršćansko-demokratska unija (njemački, Christlich-Demokratische Union, CDU) je demokršćanska konzervativna politička stranka desnog centra u Njemačkoj.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Kršćansko-demokratska unija (Njemačka) · Vidi više »
Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)
Kršćansko-socijalna unija u Bavarskoj (CSU, njem. Christlich-Soziale Union in Bayern) je kršćansko-konzervativna stranka u Bavarskoj.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Kršćansko-socijalna unija (Njemačka) · Vidi više »
Magisterij
* magistar, stručni ili znanstveni stupanj u visokoškolskom obrazovanju.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Magisterij · Vidi više »
Maja Freundlich
Maja Freundlich (18. studenoga 1959.) je hrvatska novinarka, esejistica, glumica i političarka.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Maja Freundlich · Vidi više »
Međunarodni republikanski institut
Međunarodni republikanski institut (engl. The International Republican Institute - IRI) je neprofitna, nestranačka organizacija osnovana 1983.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Međunarodni republikanski institut · Vidi više »
Mediji
Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Mediji · Vidi više »
Miroslav Tuđman
Miroslav Tuđman (Beograd, 25. svibnja 1946. − Zagreb, 31. siječnja 2021.), bio je hrvatski znanstvenik i političar.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Miroslav Tuđman · Vidi više »
Mladež Europske pučke stranke
Mladež Europske pučke stranke (YEPP, engl. Youth of the European People's Party, njem. Jugend der Europäischen Volkspartei, franc. Jeunes du Parti populaire européen) je politički podmladak Europske pučke stranke.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Mladež Europske pučke stranke · Vidi više »
Mladež Hrvatske demokratske zajednice
Znak (logo) Mladež Hrvatske demokratske zajednice (kratica: MHDZ i Mladež HDZ-a) je politički podmladak Hrvatske demokratske zajednice.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Mladež Hrvatske demokratske zajednice · Vidi više »
Nedjeljko Mihanović
dr.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Nedjeljko Mihanović · Vidi više »
Nevio Šetić
Nevio Šetić (Krmed, 11. studenoga 1958.), povjesničar, političar i publicist.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Nevio Šetić · Vidi više »
Nevladina udruga
Nevladina udruga ili nevladina organizacija (NVO) je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Nevladina udruga · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Njemački jezik · Vidi više »
Okrugli stol kralja Artura (legenda)
Ilustracija iz 14.st. Okrugli stol je mitski stol legendarnog britanskog Kralja Arthura, koji se prvi put spominje u Waceovom Romanu o Brutu iz 1155. U toj viteškoj poemi kazuje se da je Arthur imao okrugli stol, kako se nijedan od njegovih viteza, kad bi sjeo uz njega, ne bi mogao osjećati zakinut i manje važan u odnosu na druge.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Okrugli stol kralja Artura (legenda) · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Operacija Oluja · Vidi više »
Radionica
Radionica s raznim alatima Radionica je radno mjesto s postojećim alatima ili strojevima za proizvodnju ili popravak raznih dobara.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Radionica · Vidi više »
Robert Schuman
Robert Schuman (1949.) Robert Schuman (Clausen, Luksemburg, 29. lipnja 1886. – Chazelles kraj Metza, Francuska, 4. rujna 1963.), bio je pravnik i francuski državnik, slovi za jednog od glavnih osnivača ujedinjene Europe.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Robert Schuman · Vidi više »
Seminar
Riječ seminar izvedena je iz latinske riječi seminarium (lat. semen gen. seminis sjeme, seminarium), što znači „rasadnik“, „sjemenište“ (teol. škola s internatom u kojoj se obrazuju budući svećenici).
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Seminar · Vidi više »
Simpozij
Grobnici ronioca u grčkoj kolonije Paestum u Italiji, 480.-470. pr. Kr. krateru, ''c.'' 420 godina pr. Kr. U staroj Grčkoj simpozij (ili symposio, od συμπίνειν sympínein, "piti zajedno") bio je dio banketa koji se održavao nakon obroka, kada je druženje uz piće bilo popraćeno glazbom, plesom, recitalima ili razgovorom.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Simpozij · Vidi više »
Smiljko Sokol
Smiljko Sokol (Zagreb, 25. studenoga 1940. – Zagreb, 13. travnja 2023.), hrvatski pravnik, sveučilišni profesor, političar, bivši ministar, saborski zastupnik, sudac i predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Smiljko Sokol · Vidi više »
Stipendija
Stipendija (lat. stipendium: vojnička plaća) jest novčana potpora za bilo koji vid obrazovanja ili usavršavanja, najčešće za otplatu školarine.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Stipendija · Vidi više »
Student
Studenti na sveučilištu u Helsinkiju. Student je polaznik fakulteta ili visoke škole.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Student · Vidi više »
UMP
*Savez za narodni pokret.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i UMP · Vidi više »
Veliko Trgovišće
Veliko Trgovišće je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u sastavu Krapinsko-zagorske županije.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Veliko Trgovišće · Vidi više »
Zaklada
Zaklada je institucija čija je svrha točno određena od zakladnika posredstvom njegove imovine.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Zaklada · Vidi više »
Zaklada Konrad Adenauer
Zaklada Konrad Adenauer je njemačka politička zaklada usko povezana s njemačkom političkom strankom Kršćansko-demokratskom unijom, CDU.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Zaklada Konrad Adenauer · Vidi više »
Zakladnik
Zakladnik je osnivač i vlasnik zaklade.
Novi!!: Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Zakladnik · Vidi više »
