Brže od pregledniku!
66 odnosi: Alpe, Amsterdam, Antwerpen, Atlantski ocean, Škoti, Bankarstvo, Belgija, Bruxelles, Druga industrijska revolucija, Englezi, Europa, Flamanci, Francuska, Francuzi, Gent, Germani, Gospodarstvo, Indijski narodi, Industrija, Industrijska revolucija, Informatika, Irci, Irska, Istočna Europa, Italija, Južna Europa, Katoličanstvo, Kršćanstvo, La Manche, Loire, London, Luksemburžani, Luksemburg, Monako, Mont Blanc, Morske mijene, Mortalitet, Nafta, Natalitet, Nizozemci, Nizozemska, Novi svijet, Oborina, Pariz, Pireneji, Plin, Polarna klima, Poljoprivreda, Pomorstvo, Promet, ..., Protestantizam, Provansa-Alpe-Azurna obala, Rajna, Romanski narodi, Schelde, Seine, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Europa, Sjeverno more, Sredozemna klima, Stočarstvo, Temza, Ujedinjeno Kraljevstvo, Valonci, Velšani, 1960.. Proširite indeks (16 više) »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Zapadna Europa i Alpe · Vidi više »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Zapadna Europa i Amsterdam · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Zapadna Europa i Antwerpen · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Zapadna Europa i Atlantski ocean · Vidi više »
Škoti
Škotska zastava, koju predstavlja Andrijin križ Škoti ili Škotlanđani (eng. Scottish people, Scots, gla. Gáidheal, Albannaich) su stanovnici Škotske, to jest sjevernog dijela Velike Britanije i obližnjih otoka.
Novi!!: Zapadna Europa i Škoti · Vidi više »
Bankarstvo
Bankarstvo ili bankarski sustav označava kombinaciju opskrbe novcem, posredovanje kreditima, opsluživanje platnog prometa, te posluživanje javnih i privatnih tvrtki sredstvima plaćanja.
Novi!!: Zapadna Europa i Bankarstvo · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Zapadna Europa i Belgija · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Zapadna Europa i Bruxelles · Vidi više »
Druga industrijska revolucija
Ljudska radoznalost i želja za znanjem dovest će u drugoj polovici 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća do novih spoznaja o znanosti i brojnih tehničkih otkrića.
Novi!!: Zapadna Europa i Druga industrijska revolucija · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Zapadna Europa i Englezi · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Zapadna Europa i Europa · Vidi više »
Flamanci
Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.
Novi!!: Zapadna Europa i Flamanci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Zapadna Europa i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Zapadna Europa i Francuzi · Vidi više »
Gent
Gent je treći grad po veličini u Belgiji.
Novi!!: Zapadna Europa i Gent · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Zapadna Europa i Germani · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Zapadna Europa i Gospodarstvo · Vidi više »
Indijski narodi
Hindusi (-/sing. Hindu, u pl. Hindus), Indijci ili Indijski narodi su indoeuropski narodi Indije koji su pod imenom Ârya ('plemeniti') u prvoj polovici II.
Novi!!: Zapadna Europa i Indijski narodi · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Zapadna Europa i Industrija · Vidi više »
Industrijska revolucija
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.
Novi!!: Zapadna Europa i Industrijska revolucija · Vidi više »
Informatika
Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka.
Novi!!: Zapadna Europa i Informatika · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Zapadna Europa i Irci · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Zapadna Europa i Irska · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Zapadna Europa i Istočna Europa · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Zapadna Europa i Italija · Vidi više »
Južna Europa
date.
Novi!!: Zapadna Europa i Južna Europa · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Zapadna Europa i Katoličanstvo · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Zapadna Europa i Kršćanstvo · Vidi više »
La Manche
La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.
Novi!!: Zapadna Europa i La Manche · Vidi više »
Loire
Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.
Novi!!: Zapadna Europa i Loire · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Zapadna Europa i London · Vidi više »
Luksemburžani
Luksemburžani su malen germanski narod nastanjen u Luksemburgu (272 000) te u Njemačkoj (15 000), Belgiji (4300), Francuskoj (3600) i Austriji (300).
Novi!!: Zapadna Europa i Luksemburžani · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Zapadna Europa i Luksemburg · Vidi više »
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.
Novi!!: Zapadna Europa i Monako · Vidi više »
Mont Blanc
Mont BlancMont Blanc je alpski masiv planinskog sustava Alpa najviši u Francuskoj i Italiji i drugi po veličini u Europi, na 4810 metara nadmorske visine.
Novi!!: Zapadna Europa i Mont Blanc · Vidi više »
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).
Novi!!: Zapadna Europa i Morske mijene · Vidi više »
Mortalitet
Mortalitet po državama. Smrtnost (ili latinizam mortalitet) je demografski pokazatelj koji označava određeni broj smrtnih slučajeva stanovništva na temelju ukupnog broja stanovništva u određenom razdoblju (obično jedne godine) i pokazatelj je zdravstva.
Novi!!: Zapadna Europa i Mortalitet · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Zapadna Europa i Nafta · Vidi više »
Natalitet
Natalitet po državama (2008. godina). Natalitet (franc. natalité − broj rođenih, hrv. rodnost) je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu.
Novi!!: Zapadna Europa i Natalitet · Vidi više »
Nizozemci
Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.
Novi!!: Zapadna Europa i Nizozemci · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Zapadna Europa i Nizozemska · Vidi više »
Novi svijet
Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.
Novi!!: Zapadna Europa i Novi svijet · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Zapadna Europa i Oborina · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Zapadna Europa i Pariz · Vidi više »
Pireneji
Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.
Novi!!: Zapadna Europa i Pireneji · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Zapadna Europa i Plin · Vidi više »
Polarna klima
Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.
Novi!!: Zapadna Europa i Polarna klima · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Zapadna Europa i Poljoprivreda · Vidi više »
Pomorstvo
Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.
Novi!!: Zapadna Europa i Pomorstvo · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Zapadna Europa i Promet · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Zapadna Europa i Protestantizam · Vidi više »
Provansa-Alpe-Azurna obala
Provansa-Alpe-Azurna obala (fra. Provence-Alpes-Côte d'Azur) je regija na jugu Francuske.
Novi!!: Zapadna Europa i Provansa-Alpe-Azurna obala · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Zapadna Europa i Rajna · Vidi više »
Romanski narodi
Romanski narodi- Skupni naziv narodima indoerupske etno-lingvističke obitelji nastanjenih (uz neke iznimke) u zapadnoj i jugozapadnoj Europi.
Novi!!: Zapadna Europa i Romanski narodi · Vidi više »
Schelde
Schelde (francuski Escaut, nizozemski Schelde) je rijeka u zapadnoj Europi.
Novi!!: Zapadna Europa i Schelde · Vidi više »
Seine
Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.
Novi!!: Zapadna Europa i Seine · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Zapadna Europa i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Novi!!: Zapadna Europa i Sjeverna Europa · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Zapadna Europa i Sjeverno more · Vidi više »
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Novi!!: Zapadna Europa i Sredozemna klima · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Zapadna Europa i Stočarstvo · Vidi više »
Temza
Temza (engl. River Thames) je rijeka u južnoj Engleskoj, koja protječe kroz London.
Novi!!: Zapadna Europa i Temza · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Zapadna Europa i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Valonci
Valonci su frankofonski narod u Belgiji, odnosno pokrajini Valoniji.
Novi!!: Zapadna Europa i Valonci · Vidi više »
Velšani
Simbol Walesa i Velšana Velšani keltska etničke skupine naseljena u Walesu.
Novi!!: Zapadna Europa i Velšani · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadna Europa i 1960. · Vidi više »
