Brže od pregledniku!
36 odnosi: Arapski jezik, Arapski poluotok, Arapsko-izraelski rat 1948., Šestodnevni rat, Židovi, Betlehem, Država Palestina, Engleski jezik, Hebrejski jezik, Hebron, Intifada, Istočni Jeruzalem, Izrael, Jerihon, Jordan, Jordan (rijeka), Judeja, Mrtvo more, Nablus, Osmansko Carstvo, Palestina, Palestinci, Palestinska Autonomna Područja, Pojas Gaze, Ramala, Samarija, Samarijanski aramejski jezik, Sporazum iz Osla, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1948., 1967., 1988., 1993., 2006., 2007..
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Zapadna obala i Arapski jezik · Vidi više »
Arapski poluotok
alt.
Novi!!: Zapadna obala i Arapski poluotok · Vidi više »
Arapsko-izraelski rat 1948.
Arapsko-izraelski rat 1948., znan i kao Izraelski rat za neovisnost (hebrejski מלחמת העצמאות or מלחמת הקוממיות, Milhemet HaAtzma'ut; arapski حرب 1948, rat iz 1948.) je bio prvi u nizu ratova između Izraela i arapskih država u sklopu Bliskoistočnog sukoba.
Novi!!: Zapadna obala i Arapsko-izraelski rat 1948. · Vidi više »
Šestodnevni rat
Šestodnevni rat (hebrejski: מלחמת ששת הימים, arapski: حرب الأيامالستة), naziv za oružani sukob između države Izrael s jedne strane i Egipta, Jordana, Sirije i Iraka s druge strane.
Novi!!: Zapadna obala i Šestodnevni rat · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Zapadna obala i Židovi · Vidi više »
Betlehem
Betlehem (također Bethlehem, arapski: بيت لحم, Beit Lahm, "Kuća mesa"; hebrejski: בית לחם, Beit Lehem, "Kuća kruha") grad je na području Palestinske samouprave s više od 25.000 stanovnika.
Novi!!: Zapadna obala i Betlehem · Vidi više »
Država Palestina
Palestina (arap. فلسطين, Filasṭīn), službeno Država Palestina (arap. دولة فلسطين, Dawlat Filasṭīn), djelomično je priznata država na Bliskom istoku.
Novi!!: Zapadna obala i Država Palestina · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Zapadna obala i Engleski jezik · Vidi više »
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Novi!!: Zapadna obala i Hebrejski jezik · Vidi više »
Hebron
Hebron (arapski: الخليل, al-Ḫalīl, hebrejski: חֶבְרוֹן) najveći je grad na Zapadnoj obali sa 166 tisuća Palestinaca i preko 500 Izraelaca.
Novi!!: Zapadna obala i Hebron · Vidi više »
Intifada
Qassam raketa ispaljena iz Gaze pogodila je izraelski grad Ashkelon Izraelski vojnici upravljaju vozilima Palestinska djeca u Zapadnoj obali drže znak protesta Intifada (arap. انتفاضة.
Novi!!: Zapadna obala i Intifada · Vidi više »
Istočni Jeruzalem
Istočni Jeruzalem je sporno mjesto na Bliskom istoku.
Novi!!: Zapadna obala i Istočni Jeruzalem · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Zapadna obala i Izrael · Vidi više »
Jerihon
Jerihon (arapski: أريحا Arīḥā ʔaˈriːħaː hebrejski: יְרִיחוֹ Yəī) je neolitičko naselje; najstarije gradsko naselje, utemeljeno 8350.
Novi!!: Zapadna obala i Jerihon · Vidi više »
Jordan
Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.
Novi!!: Zapadna obala i Jordan · Vidi više »
Jordan (rijeka)
Maleni vodopad u rijeci Jordan, blizu Sede Nehemya, gornja Galileja Jordan (hebrejski: נהר הירדן nehar hayarden, arapski: نهر الأردن nahr al-urdun) je oko 300 kilometara duga rijeka na Arapskom poluotoku koja teče kroz Izrael, Palestinu i Jordan.
Novi!!: Zapadna obala i Jordan (rijeka) · Vidi više »
Judeja
Judeja (יהודה "Zahvala", standardni hebrejski Yəhuda, tiberijski hebrejski Yəhûḏāh) (grčki: Ιουδαία), (latinski: Iudaea) je izraz koji se koristi za južni planinski dio povijesne Zemlje Izrael (hebrejski: ארץ ישראל Eretz Yisrael), područje koje je danas podijeljeno između Izraela i Zapadne obale, te, po nekim geografskim definicijama Judeje, Jordana.
Novi!!: Zapadna obala i Judeja · Vidi više »
Mrtvo more
Mrtvo more (hebr. ים המלח Yam HaMelach odnosno "Slano more"; arap. بحر الميّت Bahr al-Mayyit ili بحر لوط Bahr Lūt, "More smrti" ili "Lotovo more") je jezero koje napaja Jordan.
Novi!!: Zapadna obala i Mrtvo more · Vidi više »
Nablus
Stari grad Nablus s planinom Gerizim u pozadini Nablus (arapski: نابلس Nāblus IPA), povijesni hebrejski naziv שכם Šəḵem) je grad na Zapadnoj obali. Ima preko 100.000 stanovnika. Jedan je od najvećih gradova Palestinaca. Osnovan od strane rimskog cara Vespazijana godine 72. kao Flavia Neapolis, Nablusom su vladala mnoga carstvas tijekom njegove gotovo 2.000 godina duge povijesti. U 5. i 6. stoljeća, sukob između gradskih kršćana i Samaritanaca doživio je vrhunac u nizu samaritanskih pobuna protiv bizantske vladavine, prije njihova nasilnog gušenja godine 529. drastično smanjio broj Samaritanaca u gradu. Godine 636., Neapolis, zajedno s većinom Palestine, došao je pod vlast islamskog arapskog kalifata od Umara ibn el-Hattaba, a njegovo ime arabizirano u Nablus. Godine 1099., križari su preuzeli kontrolu nad gradom, za manje od jednog stoljeća, ostavivši njegovo mješovito muslimansko, kršćansko i samaritansko stanovništvo relativno nesmetano. Nakon što su Saladinove je Ajubidske snage preuzele kontrolu nad unutrašnjosti u Palestini 1187., islamska vladavina je ponovno uspostavljena, i nastavila se pod mamelučkim i kasnije osmanskim carstvom. Nakon njegovog uklapanja u Osmansko Carstvo godine 1517., Nablus je bio određen glavni grad okruga Jabal Nablus ("Planina Nablus"). Godine 1657., nakon niza preokreta, dio arapskih plemena iz sjevernog i istočnog Levanta je otpremljen u grad da potvrdi osmansku vlast, a lojalnost iz redova tih klanova odbijala je regionalne suparnike carstva u regiji je, kao što je Dhaher al-Omar u 18. stoljeću, i Muhamed Ali-koji je kratko vladao Nablusom, u 19. stoljeću. Kada je osmanska vlast ponovno čvrsto uspostavljena godine 1841, Nablusa je napredovao kao središte trgovine. Nakon gubitka grada i njegove predaje britanskim snagama tijekom Prvog svjetskog rata, Nablus je uključen u Britanski mandat Palestinu godine 1922., a kasnije je određeno da se formira dio Arapske države u Palestini pod UN-om planu podjele iz 1947. Danas, stanovništvo je pretežno muslimansko, s malim kršćanskim i samaritanskim manjinama. Od 1995, gradom vlada palestinskinacionalnog saveza. U Starom Gradu, postoje brojna nalazišta arheološkog značaja, u rasponu od 1. do 15. stoljeća.Grad je poznat po svojoj kanafeh, popularnom slatkišu diljem Bliskog istoka, i industriji sapuna. Nezaposlenost je 60%. Lokacija Nablusa se povezuje s biblijskim Šekemom, gradom manašeova plemena i prijestolnicom kralja Šaula i ujedno prvom prijestolnicom drevnog Izraela. Kategorija:Gradovi u Palestini Kategorija:Palestinska samouprava.
Novi!!: Zapadna obala i Nablus · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Zapadna obala i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Zapadna obala i Palestina · Vidi više »
Palestinci
Palestinska obitelj iz Ramalaha snimljena 1905. godine Palestinci (arapski: الفلسطينيون, al-filasTīnīyyūn), koji put ih zovu Palestinski Arapi (arapski: العرب الفلسطينيون, al-`Arab al-filasTīnīyyūn) je naziv koji se danas uvriježio za domorodačko stanovništvo čiji su korijeni iz Palestine i koji govore arapskim jezikom.
Novi!!: Zapadna obala i Palestinci · Vidi više »
Palestinska Autonomna Područja
Palestinska Samouprava je arapska politička samouprava koja obuhvaća područje Pojasa Gaze i Zapadne Obale na području povijesne regije Palestine na Bliskom Istoku.
Novi!!: Zapadna obala i Palestinska Autonomna Područja · Vidi više »
Pojas Gaze
Pojas Gaze (arap. قطاع غزّة, Qitāʿ Ghazza, hebr. רצועת עזה, Retzuat Azza) naziv je za obalni pojas uza Sredozemno more, na Bliskom istoku, koji je trenutačno pod nadzorom Hamasa.
Novi!!: Zapadna obala i Pojas Gaze · Vidi više »
Ramala
Ramala, glavni grad Palestinskog Autonomnog Područja Ramala (arap.:رامالله, Rām Allāh, "Božja visina") glavni grad Palestinskog Autonomnog Područja, smješten na Zapadnoj obali (engl. West Bank) s oko 25 500 stanovnika.
Novi!!: Zapadna obala i Ramala · Vidi više »
Samarija
*Samarija (grad), drevni grad u Kraljevstvu Izrael.
Novi!!: Zapadna obala i Samarija · Vidi više »
Samarijanski aramejski jezik
Samarijanski aramejski jezik (ISO 639-3: sam) pripada među zapadnoaramejske jezike, šire centralnosemitske skupine kojim se služe Samarijanci kao liturgijskim jezikom.
Novi!!: Zapadna obala i Samarijanski aramejski jezik · Vidi više »
Sporazum iz Osla
Yitzhak Rabin, Bill Clinton, i Jaser Arafat za potpisivanja ''Sporazuma iz Osla'', 13. rujna, 1993. Sporazum iz Osla, službeno se zove Deklaracija o principima ili Dogovor o privremenoj samoupravi (Declaration of Principles on Interim Self-Government Arrangements) ili Deklaracija o načelima (Declaration of Principles).
Novi!!: Zapadna obala i Sporazum iz Osla · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Zapadna obala i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Zapadna obala i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadna obala i 1948. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadna obala i 1967. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadna obala i 1988. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadna obala i 1993. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Zapadna obala i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Zapadna obala i 2007. · Vidi više »
