Brže od pregledniku!
105 odnosi: Akvitanija, Alani, Alpe, Angli, Antemije, Antika, Apeninski poluotok, Arijanstvo, Arkadije, Atila, Aureus, Avit, Španjolska, Bazilisk, bizantski car, Bitka na Katalaunskim poljima, Bizant, Burgundi, Carstva, Denar, Dioklecijanova palača, Državno područje, Epidemija, Federati, Flavije Aecije, Franci, Galija (rimska provincija), Glicerije, Građanski rat, Gundobad, Hispanija, Honorije, Huni, Italija, Ivan, rimski car, Julije Nepot, Kartaga, Konstantin III., Konstantinopol, Kršćanstvo, Latinski jezik, Libije Sever, Majorijan, Marcijan, Milano, Novogrčki jezik, Odoakar, Olibrije, Papa, Pariz, Patricij, ..., Petronije Maksim, Plaćenici, Provansa, Puč, Rajna, Ravenna, Ricimer, Rim, Rimski senat, Rimsko Carstvo, Romul Augustul, Sasi, Sestercij, Solid, Sredozemno more, Stilihon, Svevi, Teodozije I. Veliki, Teodozije II., Teodozijeva dinastija, Uzurpacija, Valentinijan II., Valentinijan III., Vandali, Vandalsko Kraljevstvo, Vojni udar, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, Zenon, bizantski car, 10. srpnja, 16. travnja, 384., 395., 397., 402., 406., 407., 408., 410., 415., 418., 423., 425., 439., 451., 454., 455., 457., 461., 465., 476., 480., 5. stoljeće, 555., 9. srpnja. Proširite indeks (55 više) »
Akvitanija
* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Akvitanija · Vidi više »
Alani
Alani su bili skupina nomadskih skitsko-sarmatskih plemena, a govorili su jezikom koji je spadao u skupinu istočnoiranskih jezika.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Alani · Vidi više »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Alpe · Vidi više »
Angli
Angli su bili Germani nepoznatog podrijetla, ali im se ime povezuje s pokrajinom Angeln u današnjoj Njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Angli · Vidi više »
Antemije
Tremissis Antemije Prokopije Antemije (Procopius Anthemius) je bio car Zapadnog Rimskog Carstva od 12. svibnja 467. do 11. lipnja.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Antemije · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Antika · Vidi više »
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Apeninski poluotok · Vidi više »
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Arijanstvo · Vidi više »
Arkadije
Solid s likom cara Arkadija Flavije Arkadije (lat. Flavius Arcadius Augustus, grč. Ἀρκάδιος) (Španjolska, oko 377. - Konstantinopol, 1. svibnja 408.), istočnorimski car od 395. do 408. godine iz Teodozijeve dinastije.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Arkadije · Vidi više »
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Atila · Vidi više »
Aureus
Aureus je bio starorimski zlatni novac.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Aureus · Vidi više »
Avit
Eparchius Avitus (lat. Marcus Maecilius Flavius Eparchius Avitus), (Auvergne, oko 400. – početak 457.), bio je car Zapadnog Rimskog Carstva od 455. do 456. godine.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Avit · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Španjolska · Vidi više »
Bazilisk, bizantski car
Bazilisk kao bizantski car Flavije Bazilisk (lat. Flavius Basiliscus Augustus, starogrč. Βασιλίσκος) († 476./77.), uzurpator na bizantskom carskom prijestolju (475. – 476.) i brat Verine, supruge cara Leona I., a najvjerojatnije je potjecao s Balkana.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Bazilisk, bizantski car · Vidi više »
Bitka na Katalaunskim poljima
Bitka na Katalaunskim poljima najveći je trijumf Flavija Aecija, koji je uz pomoć Vizigota 20. lipnja 451. pobijedio vođu Huna, Atilu.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Bitka na Katalaunskim poljima · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Bizant · Vidi više »
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Burgundi · Vidi više »
Carstva
Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Carstva · Vidi više »
Denar
Denar ili Denarius (denarij) ili desetak je od Augusta do Trajana Decija (27. pr. Kr. do 248.) novčana jedinica za srebrni novac.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Denar · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Državno područje
Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Državno područje · Vidi više »
Epidemija
Španjolske gripe" Epidemija (grčki: επι (epi)-"nad, iznad" i δεμος (demos)-"narod, ljudi") je iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivan broj slučajeva (incidenciju) u istoj populaciji.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Epidemija · Vidi više »
Federati
Federati (lat. foederatus) su bili narodi kojima je Rimsko Carstvo dopustilo naseliti se u zemljama pod vlašću Rimskog Carstva.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Federati · Vidi više »
Flavije Aecije
Flavije Aecije, lat. Flavius Aetius (396. – 454.) je bio vojskovođa i de facto gospodar Zapadnorimskog Carstva između 433. godine i svoje nasilne smrti.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Flavije Aecije · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Franci · Vidi više »
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Galija (rimska provincija) · Vidi više »
Glicerije
Glicerije (lat. Glycerius) (o. 420. – iza 480.), zapadnorimski car (473. – 474.) i biskup u Saloni (473. – 480.). Vojska pod zapovjedništvom burgundskog kraljevića Gundobada, izabrala je zapovjednika dvorske straže (comes domesticorum) Glicerija za zapadnorimskog cara 473. godine, međutim taj izbor istočnorimski car Leon nije priznao.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Glicerije · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Građanski rat · Vidi više »
Gundobad
Gundobad (? - 516.) je bio gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 472. i 473. godine, a potom i kralj Burgunda (Drugo Burgundsko Kraljevstvo) između 473. i 516. godine.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Gundobad · Vidi više »
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Hispanija · Vidi više »
Honorije
Brončana kovanica Honorija Flavije Honorije (lat. Flavius Honorius), (Carigrad, 9. prosinca 384. – Ravenna, 15. kolovoza 423.), zapadnorimski car od 395. do 423. godine.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Honorije · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Huni · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Italija · Vidi više »
Ivan, rimski car
Ivanov Solid Ivan (lat. Iohannes Augustus, Ivan August), (? - ?, 425.), je bio car Zapadnog Rimskog Carstva od 423. do 425. Ivan je prekinuo vladanje Teodozijeve dinastije na dvije godine kao uzrupator i nikad ga nije priznao istočnorimski car Teodozije II. Nakon smrti cara Honorije, Teodozije II.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Ivan, rimski car · Vidi više »
Julije Nepot
Julije Nepot (lat. Iulius Nepotus), (?, oko 430. - Salona, 9. svibnja 480.), bio je zadnji priznati Rimski Car Zapadnog Rimskog Carstva 474. – 475./480.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Julije Nepot · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Kartaga · Vidi više »
Konstantin III.
* Konstantin III., rimski uzurpator, rimski uzurpator (vladao 407. – 411.).
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Konstantin III. · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Konstantinopol · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Latinski jezik · Vidi više »
Libije Sever
As Libija Severa. Libije Sever († 5. kolovoza 465.) od 461. do 465. rimski car Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Libije Sever · Vidi više »
Majorijan
As Majorijana Majorijan (lat. Julius Valerius Maiorianus, Julije Valerije Majorijan), (?, oko 420. – Dertona, Ligurija, 7. kolovoza 461.), Car Zapadnog Rimskog Carstva od 457. do 461. Bio je istaknuti vojni zapovjednik i posljednji od zapadnorimskih careva koji je pokušao doista vladati i vlastitim snagama osloboditi osvojene dijelove Carstva.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Majorijan · Vidi više »
Marcijan
Marcijan Marcijan (lat. Flavius Marcianus, grč. Μαρκιανός) (?, Tracija, oko 390. – Konstantinopol, 27. siječnja 457.), bizantski car, vladao 450.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Marcijan · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Milano · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Novogrčki jezik · Vidi više »
Odoakar
Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Odoakar · Vidi više »
Olibrije
Olibrije prikazan na zlatnom novcu Anicije Olibrije (Anicius Olybrius) bio je car uzurpator koji je vladao Zapadnim rimskim carstvom u razdoblju od travnja do studenog 472. godine.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Olibrije · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Papa · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Pariz · Vidi više »
Patricij
Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Patricij · Vidi više »
Petronije Maksim
Solid Petronije Maksim Petronije Maksim (lat. Flavius Ancius Petronius Maximus, Flavije Ancije Petronije Maksim), (?, 396. – Rim, 31. svibnja 455.), zapadnorimski car od 16. ožujka 455. do svoje smrti.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Petronije Maksim · Vidi više »
Plaćenici
Homer Lea, američki pustolov koji je početkom 20. stoljeća radio kao plaćenik u Kini. Plaćenici su osobe koje sudjeluju u oružanom sukobu, ali koje nisu državljani strane u sukobu, nego su "motivirani za sudjelovanje u neprijateljstvima isključivo željom za privatnu korist, te im je obećala, strana ili u ime strane u sukobu, materijalna naknada znatno veća od one koja se isplaćuje borcima slične funkcije u oružanim snagama te strane.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Plaćenici · Vidi više »
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Provansa · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Puč · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Rajna · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Ravenna · Vidi više »
Ricimer
Ricimer (405. – 18. kolovoza 472.) je bio barbarski general i gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 455. i 472. godine.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Ricimer · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Rim · Vidi više »
Rimski senat
C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Rimski senat · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Romul Augustul
Tremissis Romul Augustul Romul Augustul (?, oko 460. - ?, nakon 511.) je bio posljednji, nepriznati, car Zapadnog Rimskog Carstva (475. – 476.), koji je vladao u Italiji.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Romul Augustul · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Sasi · Vidi više »
Sestercij
Sestercij je najveći brončani novac, što ga je kovao rimski senat od 23.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Sestercij · Vidi više »
Solid
Solid, oko 361. Solid (lat. solidus.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Solid · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Sredozemno more · Vidi više »
Stilihon
Flavije Stilihon (Flavius Stilicho, Stilico) (oko 359. – 408.) bio je visokopozicionirani general (magister militum) koji je neko vrijeme bio najmoćnijim čovjekom u Zapadnom Rimskom Carstvu.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Stilihon · Vidi više »
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Svevi · Vidi više »
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Teodozije I. Veliki · Vidi više »
Teodozije II.
Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Teodozije II. · Vidi više »
Teodozijeva dinastija
Teodozijevu dinastiju je osnovao od car Teodozije I. Veliki.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Teodozijeva dinastija · Vidi više »
Uzurpacija
Uzurpacija (latinski usurpatio.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Uzurpacija · Vidi više »
Valentinijan II.
Solidus Valentinijan II. Valentinijan II. (jesen 371. u Augusta Treverorum, danas Trier – 15. svibnja 392. u Vienne), puno ime Flavius Valentinianus, od 375. do svoje smrti rimski car na Zapadu, do svoje smrti suvladar svoga polubrata Gracijana.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Valentinijan II. · Vidi više »
Valentinijan III.
Solid Valentinijana III. i njegove žene Licinije Eudokije Valentinijan III.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Valentinijan III. · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Vandali · Vidi više »
Vandalsko Kraljevstvo
Vandalsko Kraljevstvo na svom vrhuncu, oko 476. godine. Vandalsko Kraljevstvo bilo je kraljevstvo plemena Vandala.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Vandalsko Kraljevstvo · Vidi više »
Vojni udar
Vojni udar označava iznenađujuće, često nasilno djelovanje skupine s ciljem rušenja vlasti u državi i nametanje dikatature.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Vojni udar · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Zapadni Goti · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zenon, bizantski car
Zenon (lat. Flavius Zeno Augustus, starogrč. Ζήνων) (Rusumblada, Izaurija, o. 425. – Carigrad, 9. travnja 491.), bizantski car u razdoblju 474.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i Zenon, bizantski car · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 10. srpnja · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 16. travnja · Vidi više »
384.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 384. · Vidi više »
395.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 395. · Vidi više »
397.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 397. · Vidi više »
402.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 402. · Vidi više »
406.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 406. · Vidi više »
407.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 407. · Vidi više »
408.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 408. · Vidi više »
410.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 410. · Vidi više »
415.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 415. · Vidi više »
418.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 418. · Vidi više »
423.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 423. · Vidi više »
425.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 425. · Vidi više »
439.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 439. · Vidi više »
451.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 451. · Vidi više »
454.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 454. · Vidi više »
455.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 455. · Vidi više »
457.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 457. · Vidi više »
461.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 461. · Vidi više »
465.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 465. · Vidi više »
476.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 476. · Vidi više »
480.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 480. · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 5. stoljeće · Vidi više »
555.
Bez opisa.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 555. · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: Zapadno Rimsko Carstvo i 9. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Zapadno Rimsko carstvo, Zapadno rimsko carstvo.
