Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Zastava M21

Indeks Zastava M21

Zastava M21 je moderna jurišna puška srpske vojne industrije Zastava Arms iz Kragujevca.

20 odnosi: AK-47, AN-94, Ergonomija, GP-25, Jurišna puška, Kragujevac, NATO, Polimer, R4, Rat u Iraku, Savezna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Srbija, Vojska Srbije, Zastava Arms, Zastava M70, 2004., 2005., 2008., 21. stoljeće.

AK-47

AK-47, službeno zvan samo "AK" (kratica od Aвтомат Калашникова, Avtomat Kalašnjikova, poznat i pod imenima Kalašnjikov i Kalaš) i popularnija varijanta "AKM" ili "Avtomat Kalašnjikova, modernizirani" automatsko je jurišno oružje korišteno u većini država Istočnoga bloka tijekom hladnoga rata.

Novi!!: Zastava M21 i AK-47 · Vidi više »

AN-94

AN-94 (ponekad nazivan "Abakan") ruska je jurišna puška.

Novi!!: Zastava M21 i AN-94 · Vidi više »

Ergonomija

Prvo sušilo za kosu njemačkog proizvođača AEG (nazvan po vjetru Fen, njemački: Föhn) imalo je plastičnu dršku koja je ergonomski odgovarala prosječnoj ljudskoj ruci. Ergonomija je znanstvena disciplina (znanost o radu) kojoj je zadatak da istražuje ljudski organizam i ponašanje, te pruža podatke o prilagođenošću predmeta s kojima čovjek dolazi u kontakt.

Novi!!: Zastava M21 i Ergonomija · Vidi više »

GP-25

GP-25 "Kostjor" (vatra), GP-30 "Obuvka" (obuća) i BG-15 "Muha" (muha) su sovjetski bacači granata namijenjeni automatskoj pušci AK-47, kao i njenim derivatima.

Novi!!: Zastava M21 i GP-25 · Vidi više »

Jurišna puška

StG 44, prva prava jurišna puška, koju je usvojio ''Wehrmacht'' 1944. Kalibra je 7.92×33mm Kurz. Jurišna puška je vatreno oružje selektivne paljbe (izbor između poluautomatske, rafalne ili automatske) koje koristi osrednji metak i odvojivi spremnik/šaržer.

Novi!!: Zastava M21 i Jurišna puška · Vidi više »

Kragujevac

Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.

Novi!!: Zastava M21 i Kragujevac · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Zastava M21 i NATO · Vidi više »

Polimer

pmid.

Novi!!: Zastava M21 i Polimer · Vidi više »

R4

R4 je južnoafrička jurišna puška kalibra 5,56 mm koja je razvijena 1982. za južnoafričku vojsku kao zamjena za belgijsku pušku FN FAL kalibra 7,62 mm koja se u JAR-u proizvodila na temelju licence pod nazivom R1.

Novi!!: Zastava M21 i R4 · Vidi više »

Rat u Iraku

Rat u Iraku, znan i kao Irački rat i Drugi Zaljevski rat, bio je oružani sukob koji je počeo 2003.

Novi!!: Zastava M21 i Rat u Iraku · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Zastava M21 i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Zastava M21 i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Zastava M21 i Srbija · Vidi više »

Vojska Srbije

Vojska Srbije (skraćeno VS) službeno je proglašena 8. lipnja 2006. godine uredbom Narodne skupštine Republike Srbije.

Novi!!: Zastava M21 i Vojska Srbije · Vidi više »

Zastava Arms

Zastava Arms (bivša Zastava Oružje, srp. Застава Оружје) je srpski proizvođač vatrenog oružja osnovan 1853. sa sjedištem u Kragujevcu.

Novi!!: Zastava M21 i Zastava Arms · Vidi više »

Zastava M70

M-70 AB je najrasprostranjenija jurišna puška, ujedno i jedna od posljednjih Zastavinih pušaka proizvedenih u Jugoslaviji.

Novi!!: Zastava M21 i Zastava M70 · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Zastava M21 i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Zastava M21 i 2005. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Zastava M21 i 2008. · Vidi više »

21. stoljeće

Početak 21.

Novi!!: Zastava M21 i 21. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »