Brže od pregledniku!
52 odnosi: Antonín Dvořák, Australija, Češka, Češka filharmonija, Čehoslovačka, Bedřich Smetana, Besançon, Brno, Carnegie Hall, Chicago, Dirigiranje, Francuska, Glazbeno izdavaštvo, Grad, Himan, Kölnski simfonijski orkestar, Koncert, Lipanj, Marija, Má vlast, Milwaukee, Wisconsin, New York (razdvojba), Ožujak, Opera, Osnovna škola, Praški simfonijski orkestar, Praško proljeće, Prag, Radio, Rujan, Sjedinjene Američke Države, Skladatelj, Stala plačuć' tužna mati, Sydney, The New York Times, Violina, 1936., 1960., 1965., 1966., 1968., 1970., 1972., 1974., 1986., 1989., 1993., 1994., 2002., 2003., ..., 2007., 8. siječnja. Proširite indeks (2 više) »
Antonín Dvořák
Antonín Leopold Dvořák (Nelahozeves, 8. rujna 1841. – Prag, 1. svibnja 1904.) bio je češki skladatelj.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Antonín Dvořák · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Australija · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Češka · Vidi više »
Češka filharmonija
Češka filharmonija (češ. Česká filharmonie) je međunarodno poznat simfonijski orkestar iz Praga, glavnog grada Češke.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Češka filharmonija · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Čehoslovačka · Vidi više »
Bedřich Smetana
Bedřich Smetana (Litomyšl, 2. ožujka 1824. – Prag, 12. svibnja 1884.), češki skladatelj i dirigent.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Bedřich Smetana · Vidi više »
Besançon
Besançon (francuski: Besançon, izgovarano; njemački: Bisanz), poznat kao jedan od najzelenijih gradova u Francuskoj, je glavni i najveći grad régiona Franche-Comté u sjeveroistočnoj Francuskoj, s otprilike 220.000 stanovnika u metropolskom području prema podacima iz 1999.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Besançon · Vidi više »
Brno
Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Brno · Vidi više »
Carnegie Hall
Carnegie Hall Carnegie Hall je koncertna dvorana na Manhattanu u New Yorku.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Carnegie Hall · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Chicago · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Dirigiranje · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Francuska · Vidi više »
Glazbeno izdavaštvo
Glazbeno izdavaštvo je izdavačka djelatnost glazbene produkcije, proizvodnje i/ili distribucije fonograma - nosača zvuka i slike, najčešće za reproduciranje glazbe.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Glazbeno izdavaštvo · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Grad · Vidi više »
Himan
Himan je vrsta pjesme, obično religioznog sadržaja, osobito pisan u svrhu odavanja slave, hvale ili izricanja poklonstva, a najčešće upućen nekom bogu ili značajnom liku neke vjere.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Himan · Vidi više »
Kölnski simfonijski orkestar
Kölnski simfonijski orkestar (njem. WDR Sinfonieorchester Köln) njemački je simfonijski orkestar iz grada Kölna, Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Kölnski simfonijski orkestar · Vidi više »
Koncert
Koncert klasične glazbe Koncert je glazbeni događaj "uživo", pred publikom.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Koncert · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Lipanj · Vidi više »
Marija
* Sveta Marija, Isusova majka.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Marija · Vidi više »
Má vlast
Partitura Vltave Má vlast (u prijevodu "Moja domovina") je skup šest simfonijskih pjesama koje je između 1874.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Má vlast · Vidi više »
Milwaukee, Wisconsin
Milwaukee je sa 604.477 stanovnika (stanje 2008.) najveći grad u američkoj saveznoj državi Wisconsin i okrugu Milwaukee, kojem je i sjedište.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Milwaukee, Wisconsin · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Zdeněk Mácal i New York (razdvojba) · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Ožujak · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Opera · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Osnovna škola · Vidi više »
Praški simfonijski orkestar
Praški simfonijski orkestar (češ. Symfonický orchestr hlavního města Prahy FOK) je češki simfonijski orkestar iz grada Praga.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Praški simfonijski orkestar · Vidi više »
Praško proljeće
Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Praško proljeće · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Prag · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Radio · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Rujan · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Skladatelj · Vidi više »
Stala plačuć' tužna mati
Isusom na križu. Stala plačuć' tužna mati (lat. Stabat mater dolorosa) - katolički himan posvećen Djevici Mariji.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Stala plačuć' tužna mati · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Sydney · Vidi više »
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Novi!!: Zdeněk Mácal i The New York Times · Vidi više »
Violina
Violina je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija.
Novi!!: Zdeněk Mácal i Violina · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1936. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1960. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1974. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1986. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1989. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 1994. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 2007. · Vidi više »
8. siječnja
8.
Novi!!: Zdeněk Mácal i 8. siječnja · Vidi više »
