Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Zemlja

Indeks Zemlja

Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.

250 odnosi: Aerosol, Afel, Albedo, Alexander von Humboldt, Alge, Amonijak, Ande, Andrija Mohorovičić, Anorganska kemija, Antarktika, Anticiklona, Argon, Arktički ocean, Arktik, Astenosfera, Astronomska jedinica, Atmosfera, Azija, Željezovi oksidi, Živo vapno, Četvorni kilometar, Bangladeš, Bar (jedinica), Bazalt, Biocenoza, Biologija, Biom, Biosfera, Boksit, Brazil, Celzij, Ciklona, Cvjetni pelud, Cyanobacteria, Dan, Divergentna granica, Dušik, Dugobazična interferometrija, Ekliptika, Ekvator, Električna struja, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elipsa, Erozija, Evolucijska povijest života, Fosfor, Fosilna goriva, Geoid, Geološko razdoblje, ..., Geologija, Gibanje, Godišnja doba, Godina, Granit, Gravitacija, Greben, Grenland, Gustoća, Helij, Hidrološki ciklus, Hidrosfera, Hlađenje, Indija, Indonezija, Industrija, Ion, Ioniziranje, Ionosfera, Isparavanje, Izotop, Jezero, Kalij, Kanada, Kelvin, Kemijski spojevi, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kilometar na sat, Kina, Kisele kiše, Kisik, Klima, Klimatske promjene, Klorofluorougljici, Kontinent, Konvekcija, Konvergentna granica, Kopno, Kordiljeri, Kozmičke zrake, Kripton, Krivulja, Ksenon, Kubični metar, Kvadrike, Led, Ledenjak, Ledeno doba, Litosfera, Litosferne ploče, Loire, Magma, Magmatske stijene, Magnetosfera, Magnetska indukcija, Magnetsko polje, Magnezij, Masa, Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Meridijan, Metamorfne stijene, Metan, Metar, Metar u sekundi, Metar u sekundi na kvadrat, Meteor, Mikrobiologija, Milankovićevi ciklusi, Milutin Milanković, Minuta, Mjesečevi čvorovi, Mjesec, Mlazna struja, Mliječni put, Močvara, Mohorovičićev diskontinuitet, Molekula, More, Morska razina, Morske mijene, Nadmorska visina, NASA, Natrij, Nikal, Nizina, Novi Zeland, Nutacija, Oblaci, Oborina, Obujam, Ocean, Oksidacija, Oksidi, Olovo (element), Onečišćavanje zraka, Opća teorija relativnosti, Opseg, Organska kemija, Otočje Antipodes, Ozon, Ozonske rupe, Ozonski omotač, Paleomagnetizam, Pangea, Paskal, Pepeo, Peridotit, Perihel, Planet, Planine, Platonova godina, Plazma, Plimna sila, Polarna svjetlost, Polarni stratosferski oblaci, Polovi sjeverne polutke, Potres, Površina, Proljetna točka, Promet, Promjer, Radio astronomija, Radiovalovi, Rakova obratnica, Ravnodnevica, Reljef, Rendgenske zrake, Rezultanta, Rijeka (vodotok), Rusija, Sarosov period, Sat, Satelit, Sedimentne stijene, Sekunda, Siderički dan, Silicijev dioksid, Silikati, Sinodički dan, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna polutka, Slatka voda, Smog, Snijeg, Soli, Staklenički efekt, Staklenički plinovi, Stanište, Stupanj (kut), Sumpor, Sunčev ciklus, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunčeva konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemir, Talište, Taloženje, Temperatura, Tesla, Tihi ocean, Titanijev dioksid, Tlak, Tlo, Toplinsko zračenje, Topljenje ledenjaka od 1850., Topografija, Tropi, Tropopauza, Tropska godina, Ubrzanje zemljine sile teže, Ugljikov(II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Uzgon, Val, Van Allenovi pojasi zračenja, Viskoznost, Vjetar, Vlažnost zraka, Vladis Vujnović, Voda, Vodena para, Vodik, Vrijeme (klima), Vrijeme poluraspada, Vulkan, Zakret perihela, Zdravlje, Zemljin Trojanac, Zemljina atmosfera, Zemljina kora, Zemljina precesija, Zemljina putanja, Zemljina rotacija, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zrak. Proširite indeks (200 više) »

Aerosol

Izmaglica i oblaci su aerosoli. Novom Meksiku. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki dezodoransi. Aerosol je suspenzija čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 mikrometar (1 μm) u plinu.

Novi!!: Zemlja i Aerosol · Vidi više »

Afel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.

Novi!!: Zemlja i Afel · Vidi više »

Albedo

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Novi!!: Zemlja i Albedo · Vidi više »

Alexander von Humboldt

'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. - Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i lingvista Wilhelma von Humboldta.

Novi!!: Zemlja i Alexander von Humboldt · Vidi više »

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Novi!!: Zemlja i Alge · Vidi više »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Zemlja i Amonijak · Vidi više »

Ande

Ande, računalna simulacija snimke iz orbite Cono de Arita, Salta (Argentina) Ande su nabrano gorje koje se u dužini od 7200 km protežu uz zapadnu obalu Južne Amerike.

Novi!!: Zemlja i Ande · Vidi više »

Andrija Mohorovičić

Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. - Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti istaknuti hrvatski znanstveni djelatnik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Novi!!: Zemlja i Andrija Mohorovičić · Vidi više »

Anorganska kemija

Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.

Novi!!: Zemlja i Anorganska kemija · Vidi više »

Antarktika

Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.

Novi!!: Zemlja i Antarktika · Vidi više »

Anticiklona

Anticiklona je područje povišenog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu.

Novi!!: Zemlja i Anticiklona · Vidi više »

Argon

Argon je netoksičan plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Zemlja i Argon · Vidi više »

Arktički ocean

Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5.449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.

Novi!!: Zemlja i Arktički ocean · Vidi više »

Arktik

Arktik - crvena linija pokazuje srpanjsku izotermu od 10°C Arktik je područje oko Sjevernog pola Zemlje.

Novi!!: Zemlja i Arktik · Vidi više »

Astenosfera

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Astenosfera je područje Zemlje koje se proteže između 100 i 200 km ispod površine, a po nekim znanstvenicima čak i do 400 km.

Novi!!: Zemlja i Astenosfera · Vidi više »

Astronomska jedinica

Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ, međunarodna kratica eng. AU od Astronomical Unit) je mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Zemlja i Astronomska jedinica · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Zemlja i Atmosfera · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije veći prikaz. Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Zemlja i Azija · Vidi više »

Željezovi oksidi

Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.

Novi!!: Zemlja i Željezovi oksidi · Vidi više »

Živo vapno

Živo vapno (metalurško vapno, negašeno vapno, porozno vapno, tvrdo ili meko pečeno vapno) je bijela amorfna krutina u većinskome sastavu sastavljena od kalcijeva oksid (CaO), koja najčešće dolazi onečišćena s oksidima magnezija, aluminija i željeza.

Novi!!: Zemlja i Živo vapno · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Zemlja i Četvorni kilometar · Vidi više »

Bangladeš

Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.

Novi!!: Zemlja i Bangladeš · Vidi više »

Bar (jedinica)

Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.

Novi!!: Zemlja i Bar (jedinica) · Vidi više »

Bazalt

Bazalt Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.

Novi!!: Zemlja i Bazalt · Vidi više »

Biocenoza

Biocenoza (iz grčkog bios.

Novi!!: Zemlja i Biocenoza · Vidi više »

Biologija

Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.

Novi!!: Zemlja i Biologija · Vidi više »

Biom

Biom kao pojam obično se odnosi na biocenozu ili veliko područje ekozone na zemlji, kojoj makroklimatski uvjeti određuju tip ekoloških zajednica koje u njoj žive.

Novi!!: Zemlja i Biom · Vidi više »

Biosfera

mezosfere). Biosfera (iz strogrčkog βίος, bíos.

Novi!!: Zemlja i Biosfera · Vidi više »

Boksit

'''Boksit''' Boksit je mineralni materijal sastavljen od aluminijskih hidroksida Al2O3H2O, koji su poznati kao minerali dijaspor, bemit i sporogelit, i od aluminijskog hidroksida Al2O3.3H2O, koji je poznat kao mineral hidrargilit.

Novi!!: Zemlja i Boksit · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Zemlja i Brazil · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Zemlja i Celzij · Vidi više »

Ciklona

Islandska ciklona 4. rujna 2003. Ciklona je područje sniženog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu.

Novi!!: Zemlja i Ciklona · Vidi više »

Cvjetni pelud

Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.

Novi!!: Zemlja i Cvjetni pelud · Vidi više »

Cyanobacteria

Cijanobakterije (lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva bakterija.

Novi!!: Zemlja i Cyanobacteria · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zemlja i Dan · Vidi više »

Divergentna granica

Sjevernoameričke kontinentalne tektonske ploče. Divergentna granica se javlja na mjestu gdje se dvije litosferne ploče odmiču jedna od druge.

Novi!!: Zemlja i Divergentna granica · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Zemlja i Dušik · Vidi više »

Dugobazična interferometrija

''Very Large Array'', puno malih teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki teleskop. Radio teleskop ''Goldstone Deep Space Communications Complex'' (SAD) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Radio teleskop ''Mount Pleasant'' (Australija) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Slika radioizvora IRC+10420. Lijeva slika manje rezolucije je snimljena na radio teleskopu Merlin (Ujedinjeno Kraljevstvo). Desna slika je snimljena dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje razlučivanje (rezoluciju). Dugobazična interferometrija ili VLBI (akronim od engl. Very Long Baseline Interferometry: interferometar s vrlo dugačkom bazom) je vrsta astronomske interferometrije, koja se koristi u radio astronomiji, a prestavlja uporabu međusobno povezanih i pažljivo koordiniranih radio teleskopa razmještenih širom svijeta, tako da djeluju kao jedan.

Novi!!: Zemlja i Dugobazična interferometrija · Vidi više »

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Novi!!: Zemlja i Ekliptika · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Zemlja i Ekvator · Vidi više »

Električna struja

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. membranom. otpora. Kirchhoffov zakon o električnoj struji: ''i''1 + ''i''4.

Novi!!: Zemlja i Električna struja · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove kraćih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Zemlja i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Zemlja i Elektron · Vidi više »

Elipsa

Elipsa:'''a'''.

Novi!!: Zemlja i Elipsa · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Zemlja i Erozija · Vidi više »

Evolucijska povijest života

Evolucijska povijest života na Zemlji prati procese s pomoću kojih su živi i fosilni organizmi evoluirali od prvih početaka života na planetu do današnjeg dana.

Novi!!: Zemlja i Evolucijska povijest života · Vidi više »

Fosfor

Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.

Novi!!: Zemlja i Fosfor · Vidi više »

Fosilna goriva

Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.

Novi!!: Zemlja i Fosilna goriva · Vidi više »

Geoid

metrima (na osnovi EGM96 gravitacijskog modela i WGS84 referentnog elipsoida).podaci iz http://earth-info.nga.mil/GandG/wgs84/gravitymod/wgs84_180/wgs84_180.html Elipsoid s tri različite poluosi ''a'', ''b'' i ''c''. 1. Ocean, 2. Referentni elipsoid, 3. Lokalni visak, 4. Kontinent, 5. Geoid. Geoid je naziv za oblik Zemlje kao tijela, omeđen plohom koju bi zauzela mirna površina mora i oceana produžena kroz kontinente i okomita u svakoj točki na smjer sile teže.

Novi!!: Zemlja i Geoid · Vidi više »

Geološko razdoblje

Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u geološkoj prošlosti Zemlje.

Novi!!: Zemlja i Geološko razdoblje · Vidi više »

Geologija

Geologija (grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Zemlja i Geologija · Vidi više »

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Novi!!: Zemlja i Gibanje · Vidi više »

Godišnja doba

Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada ista klima i promjene.

Novi!!: Zemlja i Godišnja doba · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zemlja i Godina · Vidi više »

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Novi!!: Zemlja i Granit · Vidi više »

Gravitacija

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Zemlja i Gravitacija · Vidi više »

Greben

Morski greben ime je za oblik (kamena, pijeska, žala, koralja ili nečeg drugog) koji se nalazi Županović, Šime.

Novi!!: Zemlja i Greben · Vidi više »

Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.

Novi!!: Zemlja i Grenland · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ - grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Zemlja i Gustoća · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868.

Novi!!: Zemlja i Helij · Vidi više »

Hidrološki ciklus

zemljinom hidrološkom sustavu. Hidrološki ciklus je stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na zemlji.

Novi!!: Zemlja i Hidrološki ciklus · Vidi više »

Hidrosfera

Hidrosfera (grč. μπάλα νερό; „vodena kugla”) je vodeni omotač koji obuhvaća svu vodu na, ispod i iznad Zemljine površine bez obzira u kakvom se agregatnom stanju nalazi.

Novi!!: Zemlja i Hidrosfera · Vidi više »

Hlađenje

Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.

Novi!!: Zemlja i Hlađenje · Vidi više »

Indija

Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.

Novi!!: Zemlja i Indija · Vidi više »

Indonezija

Republika Indonezija je otočna država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.

Novi!!: Zemlja i Indonezija · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Zemlja i Industrija · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Zemlja i Ion · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Novi!!: Zemlja i Ioniziranje · Vidi više »

Ionosfera

Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.

Novi!!: Zemlja i Ionosfera · Vidi više »

Isparavanje

ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.

Novi!!: Zemlja i Isparavanje · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Zemlja i Izotop · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Zemlja i Jezero · Vidi više »

Kalij

Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.

Novi!!: Zemlja i Kalij · Vidi više »

Kanada

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija).

Novi!!: Zemlja i Kanada · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Zemlja i Kelvin · Vidi više »

Kemijski spojevi

Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.

Novi!!: Zemlja i Kemijski spojevi · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Zemlja i Kilogram · Vidi više »

Kilogram po metru kubnom

Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.

Novi!!: Zemlja i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »

Kilometar na sat

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.

Novi!!: Zemlja i Kilometar na sat · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Zemlja i Kina · Vidi više »

Kisele kiše

Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).

Novi!!: Zemlja i Kisele kiše · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez boje, okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Zemlja i Kisik · Vidi više »

Klima

Klima (sa grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Zemlja i Klima · Vidi više »

Klimatske promjene

globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetaka do milijuna godina.

Novi!!: Zemlja i Klimatske promjene · Vidi više »

Klorofluorougljici

Tetrafluoretan Klorofluorougljici (Freoni) s kemijskom formulom CFCs plinske su tvari koje oštećuju ozonski sloj i uzrokuju stanjivanje ozonskog sloja u stratosferi, dakle povećavaju ozonsku rupu i omogućuju pojačano ultraljubičasto zračenje.

Novi!!: Zemlja i Klorofluorougljici · Vidi više »

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".

Novi!!: Zemlja i Kontinent · Vidi više »

Konvekcija

Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).

Novi!!: Zemlja i Konvekcija · Vidi više »

Konvergentna granica

Vulkan u području subdukcije Konvergentna granica (ili aktivni rub) je granica litosfernih ploča koja se javljaja na mjestu gdje se dvije ploče pomiču jedna prema drugoj obično tvoreći zonu subdukcije (ako jedna ploča tone pod drugu) ili kontinentalne kolizije (ako obje ploče sadrže kontinentalnu koru).

Novi!!: Zemlja i Konvergentna granica · Vidi više »

Kopno

Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.

Novi!!: Zemlja i Kopno · Vidi više »

Kordiljeri

Kordiljeri su veliki planinski lanac uz zapadnu obalu Sjeverne i Južne Amerike.

Novi!!: Zemlja i Kordiljeri · Vidi više »

Kozmičke zrake

video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Novi!!: Zemlja i Kozmičke zrake · Vidi više »

Kripton

Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.

Novi!!: Zemlja i Kripton · Vidi više »

Krivulja

Krivulja je neprekidna linija, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.

Novi!!: Zemlja i Krivulja · Vidi više »

Ksenon

Ksenon su 1898.

Novi!!: Zemlja i Ksenon · Vidi više »

Kubični metar

Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Zemlja i Kubični metar · Vidi više »

Kvadrike

Kategorija:Geometrija ru:Поверхность второго порядка.

Novi!!: Zemlja i Kvadrike · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Zemlja i Led · Vidi više »

Ledenjak

Fotomontaža kako bi mogao izgledati cijeli ledenjak, izvan i pod vodom. Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Novi!!: Zemlja i Ledenjak · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Zemlja i Ledeno doba · Vidi više »

Litosfera

Tektonske ploče Litosfera je kamena Zemljina kora i gornji plašt, koja se procesom tektonike ploča klizi po astenosferi.

Novi!!: Zemlja i Litosfera · Vidi više »

Litosferne ploče

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Litosferne ploče su velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od kojih je načinjena Zemljina litosfera.

Novi!!: Zemlja i Litosferne ploče · Vidi više »

Loire

Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor ​; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.

Novi!!: Zemlja i Loire · Vidi više »

Magma

Havajski tok lave (lava je ekstruzivni ekvivalent magme) Magma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine površine (ili površine nekog drugog terestričkog planeta), a vrlo često se nakuplja u magmastkim komorama.

Novi!!: Zemlja i Magma · Vidi više »

Magmatske stijene

Magmatske stijene nastaju kada se magma hladi i skrutnjava, s ili bez kristalizacije, ispod površine kao intruzivne stijene ili na površini kao efuzivne stijene.

Novi!!: Zemlja i Magmatske stijene · Vidi više »

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Novi!!: Zemlja i Magnetosfera · Vidi više »

Magnetska indukcija

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Magnetska indukcija ili gustoća magnetskog toka (oznaka B) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje magnetsko polje i određuje Lorentzovu silu kojom magnetsko polje djeluje na električki nabijenu česticu u gibanju.

Novi!!: Zemlja i Magnetska indukcija · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Zemlja i Magnetsko polje · Vidi više »

Magnezij

Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.

Novi!!: Zemlja i Magnezij · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Zemlja i Masa · Vidi više »

Međuvladin panel o klimatskim promjenama

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (engleski: Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) nastao je 1988.

Novi!!: Zemlja i Međuvladin panel o klimatskim promjenama · Vidi više »

Meridijan

Meridijan (drugi naziv je podnevnik) je u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji naziv za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.

Novi!!: Zemlja i Meridijan · Vidi više »

Metamorfne stijene

Kvarcit, vrsta metamorfne stijene Metamorfna stijena je stijena koja nastaje kao rezultat transformacije već postojećeg tipa stijene, protolita ili edukta, ali u temperaturnim granicama od 180°C (po nekima 200°C), što predstavlja gornju granicu dijageneze, do početka anateksisa - parcijalnog taljenja sustava (a ta granica ovisi o sastavu protolita).

Novi!!: Zemlja i Metamorfne stijene · Vidi više »

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Novi!!: Zemlja i Metan · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Zemlja i Metar · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Novi!!: Zemlja i Metar u sekundi · Vidi više »

Metar u sekundi na kvadrat

Metar u sekundi na kvadrat (oznaka: m/s2, m·s-2 ili m s-2) je izvedena SI jedinica za ubrzanje (akceleraciju), definirana kao ubrzanje pri kojem se brzina objekta u 1 sekundi poveća za 1 m/s, zbog čega se ponekad koristi i izraz metar u sekundi u (po) sekundi.

Novi!!: Zemlja i Metar u sekundi na kvadrat · Vidi više »

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Novi!!: Zemlja i Meteor · Vidi više »

Mikrobiologija

Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom.

Novi!!: Zemlja i Mikrobiologija · Vidi više »

Milankovićevi ciklusi

Milankovićeva teorija opisuje kolektivne klimatske učinke promjena u gibanju Zemlje.

Novi!!: Zemlja i Milankovićevi ciklusi · Vidi više »

Milutin Milanković

Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski i hrvatski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.

Novi!!: Zemlja i Milutin Milanković · Vidi više »

Minuta

Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Zemlja i Minuta · Vidi više »

Mjesečevi čvorovi

nebeskoj sferi. Sustav Zemlja - Mjesec. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Mjesečevi čvorovi su točke na nebu u kojoj se prividno sijeku staze dvaju nebeskih tijela, Mjeseca (Mjesečeva putanja) i Zemlje (ekliptika).

Novi!!: Zemlja i Mjesečevi čvorovi · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Zemlja i Mjesec · Vidi više »

Mlazna struja

desno Mlazna struja je atmosfersko strujanje vrlo velike brzine koje puše oko cijele Zemlje u smjeru zapad-istok.

Novi!!: Zemlja i Mlazna struja · Vidi više »

Mliječni put

Nevadi Mliječna staza (Mliječni put, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.

Novi!!: Zemlja i Mliječni put · Vidi više »

Močvara

Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.

Novi!!: Zemlja i Močvara · Vidi više »

Mohorovičićev diskontinuitet

Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: '''Mohorovičićev diskontinuitet''' - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet Stijene ordovicijske starosti iz Mohorovičićevog diskontinuiteta danas na površini u nacionalnom parku Gros Morne, Newfoundland, Kanada Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, granica je između Zemljine kore i plašta.

Novi!!: Zemlja i Mohorovičićev diskontinuitet · Vidi više »

Molekula

vode, molekulske formule H2O Molekula je najmanji dio čiste kemijske tvari koji posjeduje ista kemijska svojstva i građu kao i sama tvar a građena je od dvaju ili više atoma povezanih zajedničkim elektronima u kovalentnoj vezi.

Novi!!: Zemlja i Molekula · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Zemlja i More · Vidi više »

Morska razina

Razina mora tijekom 120 godina Razina mora (engleski Mean sea level, kratica MSL - srednja razina mora) je pojam koji se koristi na području topografije kao osnovica za utvrđivanje visinskih točaka na terenu.

Novi!!: Zemlja i Morska razina · Vidi više »

Morske mijene

jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). nebeska tijela, ako veličina jednog tijela nije zanemariva s obzirom na udaljenost do drugog tijela (općenito ''M'' je nebesko tijelo kao planet, a ''m'' prirodni ili umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).

Novi!!: Zemlja i Morske mijene · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Zemlja i Nadmorska visina · Vidi više »

NASA

Logo NASA-e Svemirski centar John F. Kennedy 50 godina NASA-e National Aeronautics and Space Administration (NASA) je američka svemirska agencija, osnovana 29. srpnja 1958.

Novi!!: Zemlja i NASA · Vidi više »

Natrij

Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.

Novi!!: Zemlja i Natrij · Vidi više »

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Novi!!: Zemlja i Nikal · Vidi više »

Nizina

Nizina Nizina je zemljopisni pojam, koji označava ravne predjele bez uzvisina, obično male nadmorske visine, od 0 do 200 m nadmorske visine.

Novi!!: Zemlja i Nizina · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Zemlja i Novi Zeland · Vidi više »

Nutacija

nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.

Novi!!: Zemlja i Nutacija · Vidi više »

Oblaci

Oblaci tijekom zalaska Sunca. Oblaci su vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi.

Novi!!: Zemlja i Oblaci · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Zemlja i Oborina · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremnina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Zemlja i Obujam · Vidi više »

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Novi!!: Zemlja i Ocean · Vidi više »

Oksidacija

Oksidacija i redukcija (prema oksidi; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.

Novi!!: Zemlja i Oksidacija · Vidi više »

Oksidi

Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.

Novi!!: Zemlja i Oksidi · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Novi!!: Zemlja i Olovo (element) · Vidi više »

Onečišćavanje zraka

Novom Meksiku. Kairu. Posljedica kisele kiše. Onečišćavanje zraka ili onečišćenje zraka je odstupanje od njegova normalnoga sastava zbog prisutnosti stranih tvari (onečišćivala) u koncentraciji u kojoj one u kraćem vremenu ne uzrokuju izravnu štetu za zdravlje ljudi ili drugih živih organizama, dok je zagađivanje, kao posljedica ljudskoga djelovanja, unošenje stranih tvari u zrak u koncentraciji u kojoj one u kraćem ili duljem vremenu uzrokuju izravnu štetu po okoliš i živa bića te ugrožavaju ljudsko zdravlje.

Novi!!: Zemlja i Onečišćavanje zraka · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Novi!!: Zemlja i Opća teorija relativnosti · Vidi više »

Opseg

Opseg je duljina zatvorene krivulje.

Novi!!: Zemlja i Opseg · Vidi više »

Organska kemija

Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.

Novi!!: Zemlja i Organska kemija · Vidi više »

Otočje Antipodes

Otočje Antipodes je otočje koje se nalazi u Tihom oceanu, 860 km jugoistočno od otoka Stewart, i teritorijalno pripada Novom Zelandu.

Novi!!: Zemlja i Otočje Antipodes · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Novi!!: Zemlja i Ozon · Vidi više »

Ozonske rupe

Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Chapmanov ozonski ciklus. Prosječna svjetska količina ozona. Polarni stratosferski oblaci. Najniže vrijednosti ozona, mjerene sa satelitom TOMS, svake godine u ozonskim rupama. Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela južne polutke u proljeće (rujan, listopad), a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije).

Novi!!: Zemlja i Ozonske rupe · Vidi više »

Ozonski omotač

Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.

Novi!!: Zemlja i Ozonski omotač · Vidi više »

Paleomagnetizam

Paleomagnetizam ili remanentni magnetizam je pojava magnetizma koji potječe iz minulih geoloških epoha, u Zemljinom magnetskom polju, sačuvan u različitim magnetičnim mineralima tijekom geološkog razdoblja.

Novi!!: Zemlja i Paleomagnetizam · Vidi više »

Pangea

Karta Pangee Animacija razdvajanja Pangee Pangea ili Pangaea (grč.: Παγγαία svezemlje), naziv za superkontinent koji je postojao tijekom era paleozoika i mezozoika prije nego što je proces tektonike ploča odvojio sastavne kontinenta u njihovu trenutnu konfiguraciju.

Novi!!: Zemlja i Pangea · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Zemlja i Paskal · Vidi više »

Pepeo

Pepeo je risidualni prah koja ostane nakon izgaranja neke tvari.

Novi!!: Zemlja i Pepeo · Vidi više »

Peridotit

Peridotit s krizotilom Peridotit je gusta, krupnozrnata magmatska stijena koja se sastoji od olivina i piroksena.

Novi!!: Zemlja i Peridotit · Vidi više »

Perihel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.

Novi!!: Zemlja i Perihel · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava Planet je nebesko tijelo koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde.

Novi!!: Zemlja i Planet · Vidi više »

Planine

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Zemlja i Planine · Vidi više »

Platonova godina

Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.

Novi!!: Zemlja i Platonova godina · Vidi više »

Plazma

Plazma je.

Novi!!: Zemlja i Plazma · Vidi više »

Plimna sila

Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. nebeska tijela, ako veličina jednog tijela nije zanemariva s obzirom na udaljenost do drugog tijela (općenito ''M'' je nebesko tijelo kao planet, a ''m'' prirodni ili umjetni satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja uslijed okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).

Novi!!: Zemlja i Plimna sila · Vidi više »

Polarna svjetlost

Aurora borealis Auroralna korona Polarna svjetlost je sjaj na noćnom nebu, uglavnom vidljiv na visokim zemljopisnim širinama.

Novi!!: Zemlja i Polarna svjetlost · Vidi više »

Polarni stratosferski oblaci

Polarni stratosferski oblaci Tip II ili vodeni polarni stratosferski oblaci Polarni stratosferski oblaci ili sedefasti oblaci nastaju u stratosferi na visini od 15-25 km, daleko iznad nama poznatih oblaka.

Novi!!: Zemlja i Polarni stratosferski oblaci · Vidi više »

Polovi sjeverne polutke

'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.

Novi!!: Zemlja i Polovi sjeverne polutke · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963.-1998. San Franciscu 1906. Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Zemlja i Potres · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Zemlja i Površina · Vidi više »

Proljetna točka

Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.

Novi!!: Zemlja i Proljetna točka · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prevoženjem i prenošenjem robe, ljudi i informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Zemlja i Promet · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Zemlja i Promjer · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Arecibo radio teleskop u Portoriku. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Zemlja i Radio astronomija · Vidi više »

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Novi!!: Zemlja i Radiovalovi · Vidi više »

Rakova obratnica

paralela Rakova obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela koje označavaju zemljopisnu širinu na kartama Svijeta.

Novi!!: Zemlja i Rakova obratnica · Vidi više »

Ravnodnevica

Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.

Novi!!: Zemlja i Ravnodnevica · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Zemlja i Reljef · Vidi više »

Rendgenske zrake

Rendgenska snimka ruke Rendgenske zrake kao dio elektromagnetskog zračenja Rentgenske ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Zemlja i Rendgenske zrake · Vidi više »

Rezultanta

Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga. Rezultanta (njem. Resultante  "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987. Rezultanta je vektor koji nastaje zbrajanjem više vektora (komponenata). Rezultanta sila je ona sila koja ima isti učinak kao i sve sile koje zajednički djeluju na sustav.

Novi!!: Zemlja i Rezultanta · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Zemlja i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Zemlja i Rusija · Vidi više »

Sarosov period

Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999.. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Sarosov period (prema grčki σάρος  sarosov period, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Zemlja i Sarosov period · Vidi više »

Sat

Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Zemlja i Sat · Vidi više »

Satelit

* prirodni satelit.

Novi!!: Zemlja i Satelit · Vidi više »

Sedimentne stijene

Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.

Novi!!: Zemlja i Sedimentne stijene · Vidi više »

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Novi!!: Zemlja i Sekunda · Vidi više »

Siderički dan

sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zemlja i Siderički dan · Vidi više »

Silicijev dioksid

Doline kvarcnog pijeska Silicijev dioksid (silicijev(IV) oksid, silika, SiO2) je prirodni mineral kremen, visokoga tališta i velike čvrstoće.

Novi!!: Zemlja i Silicijev dioksid · Vidi više »

Silikati

Silikati su najveći razred minerala (većina stijena na Zemlji građena je od čak 95% silikata), koje čine većinom silicij i kisik, s dodacima iona poput aluminija, magnezija, željeza i kalcija.

Novi!!: Zemlja i Silikati · Vidi više »

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zemlja i Sinodički dan · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Zemlja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna polutka

Sjeverna polutka Sjevernom polutkom ili sjevernom hemisferom naziva se onaj dio zemljine kugle koji se nalazi sjeverno od ekvatora.

Novi!!: Zemlja i Sjeverna polutka · Vidi više »

Slatka voda

desno Slatka voda je voda, čiji je mineralni sastav ispod praga neprijatnosti za osjetilo okusa.

Novi!!: Zemlja i Slatka voda · Vidi više »

Smog

Smog potječe od spoja engleskih riječi "smoke".

Novi!!: Zemlja i Smog · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u čvrstom stanju.

Novi!!: Zemlja i Snijeg · Vidi više »

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i kiselinskog ostatka.

Novi!!: Zemlja i Soli · Vidi više »

Staklenički efekt

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.

Novi!!: Zemlja i Staklenički efekt · Vidi više »

Staklenički plinovi

Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u planetarnoj atmosferi.

Novi!!: Zemlja i Staklenički plinovi · Vidi više »

Stanište

Stanište Stanište ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.

Novi!!: Zemlja i Stanište · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Novi!!: Zemlja i Stupanj (kut) · Vidi više »

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Novi!!: Zemlja i Sumpor · Vidi više »

Sunčev ciklus

Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.

Novi!!: Zemlja i Sunčev ciklus · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Zemlja i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčev vjetar

Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.

Novi!!: Zemlja i Sunčev vjetar · Vidi više »

Sunčeva konstanta

atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).

Novi!!: Zemlja i Sunčeva konstanta · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cijelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Zemlja i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunce

Sunce. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Zemlja i Sunce · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje.

Novi!!: Zemlja i Svemir · Vidi više »

Talište

Taljenje leda. °C. Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje.

Novi!!: Zemlja i Talište · Vidi više »

Taloženje

Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). Naknadni taložnici najčešće imaju kružni tlocrt. Kružni taložnik u radu. pitka) voda. http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/1.7._Kondicioniranje_vode%5B1%5D.pdf "Kondicioniranje vode", www.grad.unizg.hr, 2012. Taloženje ili sedimentacija je postupak stvaranja taloga.

Novi!!: Zemlja i Taloženje · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Zemlja i Temperatura · Vidi više »

Tesla

Tesla (simbol T) je izvedena mjerna jedinica SI sustava za jakost magnetskoga polja (fizikalnu veličinu koju inženjeri ponekad nazivaju gustoća magnetskog toka ili magnetska indukcija).

Novi!!: Zemlja i Tesla · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Zemlja i Tihi ocean · Vidi više »

Titanijev dioksid

Titanijev dioksid ili titanijev(IV) oksid (TiO2) javlja se u tri kristalne modifikacije: tetragonskoj (mineral rutil), romboedarskoj (mineral brukit) i drugoj tetragonskoj (mineral anatas).

Novi!!: Zemlja i Titanijev dioksid · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Zemlja i Tlak · Vidi više »

Tlo

Tlo je rahli površinski dio Zemljine kore u što ubrajamo: prah, glinu, pijesak, šljunak.

Novi!!: Zemlja i Tlo · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Zemlja i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Topljenje ledenjaka od 1850.

Pogled na ledenjak Whitechuck 1973. Pogled na ledenjak Whitechuck 2006. Topljenje ledenjaka od 1850. utječe na opskrbu slatke vode za navodnjavanje i za domaćinstva, za opskrbu domaćih životinja i biljaka, koji ovise o vodi iz ledenjaka, a u dužem periodu, utječe na porast razine mora.

Novi!!: Zemlja i Topljenje ledenjaka od 1850. · Vidi više »

Topografija

Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.

Novi!!: Zemlja i Topografija · Vidi više »

Tropi

Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.

Novi!!: Zemlja i Tropi · Vidi više »

Tropopauza

Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere.

Novi!!: Zemlja i Tropopauza · Vidi više »

Tropska godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zemlja i Tropska godina · Vidi više »

Ubrzanje zemljine sile teže

Ubrzanje Zemljine sile teže (znak: g) ubrzanje je slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.

Novi!!: Zemlja i Ubrzanje zemljine sile teže · Vidi više »

Ugljikov(II) oksid

Ugljikov monoksid, Ugljikov(II) oksid ili CO Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Novi!!: Zemlja i Ugljikov(II) oksid · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Zemlja i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Novi!!: Zemlja i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Uzgon

dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. živi. gustoće. dinamičkog uzgona na krilo zrakoplova. krilo i rep djeluju sile uzgona. Statički uzgon (oznaka Fu) je sila kojom fluid (tekućina ili plin) djeluje na uronjeno fizikalno tijelo suprotno smjeru gravitacije: ovisi o obujmu (volumenu) tijela V, gustoći fluida u koji je tijelo uronjeno ρ i gravitacijskom ubrzanju g. Na tijelo uronjeno u fluid djeluje hidrostatski tlak jednak u svim smjerovima: gdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine (fluida).

Novi!!: Zemlja i Uzgon · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredsatva, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Zemlja i Val · Vidi više »

Van Allenovi pojasi zračenja

Ovaj video prikazuje promjene oblika i jakosti Van Allenovih pojasa zračenja tijekom vremena. Van Allenovi pojasi zračenja. Jupiterovi promjenjivi pojasi zračenja. Čestice jače od 100 keV. Čestice jače od 1 MeV. Čestice jače od 400 MeV. Van Allenovi pojasi zračenja ili Van Allenovi pojasi su područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice (većinom protoni i elektroni, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika) gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja.

Novi!!: Zemlja i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Viskoznost

strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru, onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju. accessdate.

Novi!!: Zemlja i Viskoznost · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu Vjetar je strujanje zraka.

Novi!!: Zemlja i Vjetar · Vidi više »

Vlažnost zraka

tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka je količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.

Novi!!: Zemlja i Vlažnost zraka · Vidi više »

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije Školovao se u Osijeku i Zagrebu.

Novi!!: Zemlja i Vladis Vujnović · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Zemlja i Voda · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Novi!!: Zemlja i Vodena para · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Zemlja i Vodik · Vidi više »

Vrijeme (klima)

Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.

Novi!!: Zemlja i Vrijeme (klima) · Vidi više »

Vrijeme poluraspada

vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Zemlja i Vrijeme poluraspada · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Zemlja i Vulkan · Vidi više »

Zakret perihela

elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.

Novi!!: Zemlja i Zakret perihela · Vidi više »

Zdravlje

Zvijezda života Prehrambena piramida Zdravlje se određuje (definira) kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija.

Novi!!: Zemlja i Zdravlje · Vidi više »

Zemljin Trojanac

Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Zemljin Trojanac (oznaka: 2010 TK7) je planetoid (asteroid) promjera oko 300 metara kruži oko Sunca u Lagrangeovoj točki L4 ispred Zemlje.

Novi!!: Zemlja i Zemljin Trojanac · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Zemlja i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljina kora

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora je površinski dio Zemlje, koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu - litosferu.

Novi!!: Zemlja i Zemljina kora · Vidi više »

Zemljina precesija

Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.

Novi!!: Zemlja i Zemljina precesija · Vidi više »

Zemljina putanja

godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji prestavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što prestavlja približno 150 milijuna kilometara.

Novi!!: Zemlja i Zemljina putanja · Vidi više »

Zemljina rotacija

Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.

Novi!!: Zemlja i Zemljina rotacija · Vidi više »

Zemljino magnetsko polje

Zemljino magnetsko polje. accessdate.

Novi!!: Zemlja i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Zemlja i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Novi!!: Zemlja i Zrak · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Zemlja (planet).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »