Brže od pregledniku!
106 odnosi: Adam Filipović, Albanci, Aleksandar Badaj, Šparta Zemun, Židovsko groblje u Zemunu, Batajnica, Beograd, Beogradski mir, Bošnjaci, Bugari, Bunjevci, Crnogorci, Domovinski rat, Društvo hrvatske mladeži Zemuna, DSV Victoria Zemun, Dubrovačka Republika, FK Zemun, Franjo Šram, Franjo Fugger, Franjo Katinčić, Franztal, Goranci (narod), HŠK Dunav Zemun, HŠK Građanski Zemun, HŠK Hajduk Zemun, HŠK Zemun, Hrvati, Hrvatski jezik, Hrvatsko pjevačko društvo Odjek (Zemun), Jugoslaveni, Kraljevina Srbija, Latinski jezik, Mađari, Mađarski jezik, Makedonci, Mato Ivić, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Muslimani (narod), Nada Tončić, Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci, Nikola Fugger, Njemački jezik, Osmansko Carstvo, Petar Šimunić, Petar Papp, Prvi svjetski rat, Romi, Rudolfo Franjin Magjer, Rumunji, ..., Rusi, Rusini, Simeon Baltić, SK Liet Zemun, Slankamen, Slobodan Milošević, Slovaci, Slovenci, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Spremište za zrakoplove, Srbi, Srbija, Srijemska županija, Srijemska Mitrovica, Srijemski Karlovci, Srpska radikalna stranka, Srpski jezik, Stjepan Barić, Stjepan Katinčić, Sulejman I., Surčin, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ukrajinci, Uzašašće, Vilim Korajac, Vitez Zemun, Vlasi, Vojislav Šešelj, ZAŠK, Zemun Polje, 1521., 1739., 1745., 1871., 1882., 1895., 1918., 1921., 1931., 1941., 1953., 1961., 1971., 1981., 1986., 1992., 1996., 2002., 2003., 2004., 26. listopada, 30. listopada, 5. srpnja, 5. studenoga, 8. lipnja, 8. srpnja. Proširite indeks (56 više) »
Adam Filipović
Adam Filipović (Pančevo, 1887. – zemunska Kalvarija?, 26. listopada ili 6. studenoga 1944.), hrvatski industrijalac, djelovao u Zemunu, ugledni Zemunac, kandidat za Pravednika među narodima, industrijalizator Zemuna, žrtva jugokomunističkog zločina.
Novi!!: Zemun i Adam Filipović · Vidi više »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Zemun i Albanci · Vidi više »
Aleksandar Badaj
Aleksandar Badaj (Cernik, 9. ožujka 1858. – Zagreb, 28. siječnja 1937.) bio je hrvatski pravnik, član Hrvatskoga sabora i visoki dužnosnik i zakonopisac.
Novi!!: Zemun i Aleksandar Badaj · Vidi više »
Šparta Zemun
Šparta iz Zemuna (Zemunski klub Šparta), je bivši nogometni klub.
Novi!!: Zemun i Šparta Zemun · Vidi više »
Židovsko groblje u Zemunu
Židovsko groblje u Zemunu smješteno je u sklopu Zemunskog groblja.
Novi!!: Zemun i Židovsko groblje u Zemunu · Vidi više »
Batajnica
Batajnica, naselje u beogradskoj općini Zemunu.
Novi!!: Zemun i Batajnica · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Zemun i Beograd · Vidi više »
Beogradski mir
Beogradski mir (ruski: Белградский мир, turski: Belgrad antlaşması) bio je mirovni ugovor kojega su 18. rujna 1739. u Beogradu potpisali Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija.
Novi!!: Zemun i Beogradski mir · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Zemun i Bošnjaci · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Zemun i Bugari · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Zemun i Bunjevci · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Zemun i Crnogorci · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Zemun i Domovinski rat · Vidi više »
Društvo hrvatske mladeži Zemuna
desno Društvo hrvatske mladeži Zemuna, kulturno-športska ustanova Hrvata iz Zemuna.
Novi!!: Zemun i Društvo hrvatske mladeži Zemuna · Vidi više »
DSV Victoria Zemun
DSV Victoria je bio nogometni klub iz Zemuna (danas Srbija), oko kojeg su se okupljali Nijemci.
Novi!!: Zemun i DSV Victoria Zemun · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Zemun i Dubrovačka Republika · Vidi više »
FK Zemun
FK Zemun je nogometni klub.
Novi!!: Zemun i FK Zemun · Vidi više »
Franjo Šram
Franjo Šram (Zemun, 4. listopada 1904. – 1947.), hrvatski skladatelj, orguljaš, zborovođa, dirigent i srednjoškolski profesor, plodan znanstveni i prosvjetni djelatnik Franjo Šram (1904.-1947.), piše Zlatko Šram, Arhiva, br.
Novi!!: Zemun i Franjo Šram · Vidi više »
Franjo Fugger
Franjo Fugger (Zagreb, 3. siječnja 1846. – Zemun, 8. srpnja 1914.) je zaslužni hrvatski veterinar, voćar, povrtlar, vinogradar, uzgajač industrijskog bilja, prosvjetni i kulturni radnik.
Novi!!: Zemun i Franjo Fugger · Vidi više »
Franjo Katinčić
Franjo Katinčić (1861. – Zemun, listopada 1941.), hrvatski građevinar, djelovao u Zemunu Vlatko Rukavina: Hrvatska strana Zemuna.
Novi!!: Zemun i Franjo Katinčić · Vidi više »
Franztal
Zemun, Franztal, Josephstadt, Bežanija, Stara Borča, Veliki i Mali ratni otok, Beograd 1912. Franztal je dio Zemuna.
Novi!!: Zemun i Franztal · Vidi više »
Goranci (narod)
Goranci ili Gorani su slavenska etnička zajednica u područjima Gore, na sjevernim obroncima Šar-planine i tromeđi Kosova, Albanije i Makedonije.
Novi!!: Zemun i Goranci (narod) · Vidi više »
HŠK Dunav Zemun
HŠK Dunav je bio nogometni klub iz Zemuna (danas Srbija), oko kojeg su se okupljali Hrvati.
Novi!!: Zemun i HŠK Dunav Zemun · Vidi više »
HŠK Građanski Zemun
HŠK Građanski (puno ime Hrvatski Športski Klub Građanski) je bio nogometni klub iz Zemuna (danas Srbija), oko kojeg su se okupljali Hrvati.
Novi!!: Zemun i HŠK Građanski Zemun · Vidi više »
HŠK Hajduk Zemun
HŠK Hajduk je bio nogometni klub iz Zemuna (danas Srbija), oko kojeg su se okupljali Hrvati.
Novi!!: Zemun i HŠK Hajduk Zemun · Vidi više »
HŠK Zemun
HŠK Zemun je bio nogometni klub iz Zemuna (Srbija), oko kojeg su se okupljali Hrvati.
Novi!!: Zemun i HŠK Zemun · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i Hrvati · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Zemun i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko pjevačko društvo Odjek (Zemun)
desno Hrvatsko pjevačko društvo Odjek, hrvatsko kulturno društvo iz Zemuna.
Novi!!: Zemun i Hrvatsko pjevačko društvo Odjek (Zemun) · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Zemun i Jugoslaveni · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Zemun i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Zemun i Latinski jezik · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Zemun i Mađari · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Zemun i Mađarski jezik · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Zemun i Makedonci · Vidi više »
Mato Ivić
Mato Ivić, hrvatski pravnik i saborski zastupnik iz 2.
Novi!!: Zemun i Mato Ivić · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Zemun i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Novi!!: Zemun i Muslimani (narod) · Vidi više »
Nada Tončić
Nada Tončić (udana Vujasinović;, pristupljeno 16. kolovoza 2015. Zemun, 30. srpnja 1909. – Varaždin,, pristupljeno 16. kolovoza 2015. 29. ožujka 1998.) bila je hrvatska operna pjevačica, sopranistica.
Novi!!: Zemun i Nada Tončić · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Zemun i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Zemun i Nijemci · Vidi više »
Nikola Fugger
Nikola Fugger (Sisak, 2. lipnja 1877. – Zemun, 19. rujna 1942.) je hrvatski domoljub, pravnik, političar.
Novi!!: Zemun i Nikola Fugger · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Zemun i Njemački jezik · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Zemun i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petar Šimunić
Petar Šimunić (Zemun, 2. srpnja 1910. – Opatija, 20. ožujka 1988.) bio je hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i publicist.
Novi!!: Zemun i Petar Šimunić · Vidi više »
Petar Papp
Petar Papp (Zemun, 29. prosinca 1893. – Zagreb, 4. rujna 1973.) je bio hrvatski akademski slikar, karikaturist, likovni pedagog i autor prvih crtanih filmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Zemun i Petar Papp · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Zemun i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Zemun i Romi · Vidi više »
Rudolfo Franjin Magjer
Saša Šantel i Rudolfo Franjin Magjer Rudolfo Franjin Magjer (negdje: Rudolf) (Zemun, 28. rujna 1884. – Osijek, 1954.), bio je hrvatski književnik i pedagog iz grada Zemuna.
Novi!!: Zemun i Rudolfo Franjin Magjer · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Zemun i Rumunji · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Zemun i Rusi · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Zemun i Rusini · Vidi više »
Simeon Baltić
Simeon Baltić (Zemun, 1729. — ?, poslije 1780.), srpski slikar iz Hrvatske Borčić, Vera: Baltić, Simeon.
Novi!!: Zemun i Simeon Baltić · Vidi više »
SK Liet Zemun
SK Liet je bio nogometni klub iz Zemuna (danas Srbija), oko kojeg su se okupljali Nijemci.
Novi!!: Zemun i SK Liet Zemun · Vidi više »
Slankamen
Slankamen Slankamen, mađ.
Novi!!: Zemun i Slankamen · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Zemun i Slobodan Milošević · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Zemun i Slovaci · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Zemun i Slovenci · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Zemun i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Spremište za zrakoplove
mini Spremište za zrakoplove ili posuđenica hangar (iz francuskog hangar – šupa ili zaštitni krov) građevina je u čijoj se unutrašnjosti čuvaju zrakoplovi.
Novi!!: Zemun i Spremište za zrakoplove · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Zemun i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Zemun i Srbija · Vidi više »
Srijemska županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Srijemskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Zemun i Srijemska županija · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Zemun i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Zemun i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Srpska radikalna stranka
Zgrada SRS-a u Beogradu Srpska radikalna stranka (SRS) je neofašistička, ekstremno nacionalistička i socijalno konzervativna politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Zemun i Srpska radikalna stranka · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Zemun i Srpski jezik · Vidi više »
Stjepan Barić
Stjepan Barić (Zemun, 16. travnja 1889. — Zagreb, 20. travnja 1945.),, Hrvatska enciklopedija, LZMK, pristupljeno 12.
Novi!!: Zemun i Stjepan Barić · Vidi više »
Stjepan Katinčić
Stjepan Katinčić, hrvatski građevinar, djelovao u Zemunu, istaknuti stanovnik Zemuna.
Novi!!: Zemun i Stjepan Katinčić · Vidi više »
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Zemun i Sulejman I. · Vidi više »
Surčin
Zemljovid općine Surčin Surčin (srpski: Сурчин, njemački:Surtschin) je naselje u Srijemu, koje teritorijalno i kulturološki pripada Vojvodini, a nalazi se u Beogradu.
Novi!!: Zemun i Surčin · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Zemun i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Zemun i Ukrajinci · Vidi više »
Uzašašće
Andrea Mantegna: Uzašašće Uzašašće ili Spasovo je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Zemun i Uzašašće · Vidi više »
Vilim Korajac
Vilim Korajac (Kaptol, 27. svibnja 1839. – Zemun, 19. rujna 1899.) je bio hrvatski književnik rodom iz Kaptola.
Novi!!: Zemun i Vilim Korajac · Vidi više »
Vitez Zemun
Vitez iz Zemuna (Zemunski srednjoškolski klub Vitez) je bivši nogometni klub.
Novi!!: Zemun i Vitez Zemun · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Zemun i Vlasi · Vidi više »
Vojislav Šešelj
Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: Zemun i Vojislav Šešelj · Vidi više »
ZAŠK
ZAŠK (Zemunski akademski športski klub) iz Zemuna, je bivši nogometni klub.
Novi!!: Zemun i ZAŠK · Vidi više »
Zemun Polje
Zemun Polje (srpski: Земун Поље) je urbano predgrađe Beograda, glavnog grada Srbije.
Novi!!: Zemun i Zemun Polje · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1521. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1739. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1745. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1871. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1882. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1895. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1921. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1931. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1941. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1961. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1981. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1986. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Zemun i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Zemun i 1996. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Zemun i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Zemun i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Zemun i 2004. · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Zemun i 26. listopada · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Zemun i 30. listopada · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Zemun i 5. srpnja · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Zemun i 5. studenoga · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Zemun i 8. lipnja · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Zemun i 8. srpnja · Vidi više »
