Brže od pregledniku!
17 odnosi: F.C. Barcelona (rukomet), Jugoslavenska rukometna reprezentacija, Olimpijske igre, RK Metaloplastika Šabac, Rukomet, Rukomet na OI 1988., Ruma, Srbija, Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švicarska 1986., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Čehoslovačka 1990., Veselin Vujović, 16. siječnja, 1962., 1985., 1986., 2020., 23. rujna.
F.C. Barcelona (rukomet)
F.C. Barcelona je španjolski rukometni klub iz katalonskog grada Barcelone.
Novi!!: Zlatko Portner i F.C. Barcelona (rukomet) · Vidi više »
Jugoslavenska rukometna reprezentacija
Jugoslavenska rukometna reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u sportu rukometu.
Novi!!: Zlatko Portner i Jugoslavenska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Zlatko Portner i Olimpijske igre · Vidi više »
RK Metaloplastika Šabac
Rukometni klub "Metaloplastika" je rukometni klub iz Šapca u Srbiji.
Novi!!: Zlatko Portner i RK Metaloplastika Šabac · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Zlatko Portner i Rukomet · Vidi više »
Rukomet na OI 1988.
Rukomet na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. uključivao je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.
Novi!!: Zlatko Portner i Rukomet na OI 1988. · Vidi više »
Ruma
Ruma - središte grada Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Zlatko Portner i Ruma · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Zlatko Portner i Srbija · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švicarska 1986.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1986. održano je u Švicarskoj od 25. veljače do 8. ožujka.
Novi!!: Zlatko Portner i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švicarska 1986. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Čehoslovačka 1990.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1990. održano je od 28. veljače do 10. ožujka u Čehoslovačkoj.
Novi!!: Zlatko Portner i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Čehoslovačka 1990. · Vidi više »
Veselin Vujović
Veselin Vujović (Cetinje, 18. siječnja 1961.), bivši je crnogorski rukometaš, danas trener.
Novi!!: Zlatko Portner i Veselin Vujović · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Zlatko Portner i 16. siječnja · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Zlatko Portner i 1962. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Zlatko Portner i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Zlatko Portner i 1986. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zlatko Portner i 2020. · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Zlatko Portner i 23. rujna · Vidi više »
