Brže od pregledniku!
44 odnosi: Agrokor, Bazilika, Bazilika u Zmijavcima, Brižine-Balinjača (arheološko nalazište), Brončano doba, Cista Provo, Crkva Svih Svetih u Zmijavcima, Donji Karoglani (ruralna cjelina), Gornja Đogića mlinica, Gradina, Groblje, HNK Hajduk Split, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Imotski, Ivan Gudelj, Ivan Milas, Ivica Todorić, Kuća Mrkonjić u Zmijavcima, Liskovac (arheološko nalazište), Luka Milas, Mate Milas, Mijo Milas, Milan Ivkošić, Mladen Karoglan, Nekropola, NK Croatia Zmijavci, Padića mlinica u Zmijavcima, Petar Šuto, Petrovića mlinica u Zmijavcima, Poljoprivreda, Radež (arheološko nalazište), Splitsko-dalmatinska županija, Sredozemna klima, Stećak, Tumul, Vinogradarstvo, Vrljika, 1700., 2001., 2011., 5. stoljeće, 6. stoljeće.
Agrokor
Tvrtka Agrokor uselila se 4. siječnja 2000. godine u Cibonin toranj gdje je zauzimala gotovo sve katove nebodera do preseljenja na novu lokaciju 4. prosinca 2017. Agrokor d.d. ili koncern Agrokor do 2017.
Novi!!: Zmijavci i Agrokor · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Zmijavci i Bazilika · Vidi više »
Bazilika u Zmijavcima
desno Ostaci starokršćanske bazilike nalaze se u podnožju gradine Dikovača, na nalazištu Bublin u Crkvini, u Zmijavcima.
Novi!!: Zmijavci i Bazilika u Zmijavcima · Vidi više »
Brižine-Balinjača (arheološko nalazište)
desno Brižine-Balinjača, arheološko nalazište kod Zmijavaca.
Novi!!: Zmijavci i Brižine-Balinjača (arheološko nalazište) · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Zmijavci i Brončano doba · Vidi više »
Cista Provo
Cista Provo je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Zmijavci i Cista Provo · Vidi više »
Crkva Svih Svetih u Zmijavcima
desno Crkva Svih Svetih u selu Zmijavcima, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Zmijavci i Crkva Svih Svetih u Zmijavcima · Vidi više »
Donji Karoglani (ruralna cjelina)
desno Ruralna cjelina Donji Karoglani, ruralna cjelina unutar područja sela Zmijavaca.
Novi!!: Zmijavci i Donji Karoglani (ruralna cjelina) · Vidi više »
Gornja Đogića mlinica
Gornja Đogića mlinica u selu Zmijavcima, općina Zmijavci.
Novi!!: Zmijavci i Gornja Đogića mlinica · Vidi više »
Gradina
* gradina (tip naselja), tip prapovijesnog naselja iz brončanog doba, gradili su je i Iliri.
Novi!!: Zmijavci i Gradina · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Zmijavci i Groblje · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Zmijavci i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Zmijavci i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zmijavci i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Zmijavci i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Zmijavci i Imotski · Vidi više »
Ivan Gudelj
Ivan Gudelj (Imotski, 21. travnja 1960.), bivši hrvatski nogometaš, današnji trener.
Novi!!: Zmijavci i Ivan Gudelj · Vidi više »
Ivan Milas
Ivan Milas (Zmijavci, 18. listopada 1939. – Zmijavci, 29. srpnja 2011.), pravnik i hrvatski političar.
Novi!!: Zmijavci i Ivan Milas · Vidi više »
Ivica Todorić
Ivica Todorić (Kloštar Ivanić, 2. siječnja 1951.), hrvatski je poduzetnik i bivši predsjednik Uprave koncerna Agrokor – najveće privatne tvrtke u Hrvatskoj i jedne od vodećih tvrtki u jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Zmijavci i Ivica Todorić · Vidi više »
Kuća Mrkonjić u Zmijavcima
desno Kuća Mrkonjić, u selu Zmijavcima, Domovinskog rata 83, zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Zmijavci i Kuća Mrkonjić u Zmijavcima · Vidi više »
Liskovac (arheološko nalazište)
desno Liskovac je gradina na istoimenoj uzvisini u Zmijavcima.
Novi!!: Zmijavci i Liskovac (arheološko nalazište) · Vidi više »
Luka Milas
Luka Milas (Zmijavci, 1938.) poznati je profesor eksperimentalne radio-terapije.
Novi!!: Zmijavci i Luka Milas · Vidi više »
Mate Milas
Mate Milas (Imotski, 1971.) je hrvatski pisac za mlade.
Novi!!: Zmijavci i Mate Milas · Vidi više »
Mijo Milas
Mijo Milas (Zmijavci, 29. rujna 1938. – Split, 15. lipnja 2017.), bio je hrvatski psihijatar.
Novi!!: Zmijavci i Mijo Milas · Vidi više »
Milan Ivkošić
Milan Ivkošić (Zmijavci, 23. srpnja 1947.) je hrvatski novinar, piše kolumne za Večernji list.
Novi!!: Zmijavci i Milan Ivkošić · Vidi više »
Mladen Karoglan
Mladen Karoglan (Imotski, 6. veljače 1964.) je hrvatski umirovljeni nogometaš.
Novi!!: Zmijavci i Mladen Karoglan · Vidi više »
Nekropola
Alanska nekropola u Dargavsu (Sjeverna Osetija-Alanija) Nekropola (od starogrčkog nekrós, "mrtvac" i polis, "grad" ili "grad mrtvih") je groblje ili mjesto gdje se u prošlosti sahranjivalo mrtve.
Novi!!: Zmijavci i Nekropola · Vidi više »
NK Croatia Zmijavci
NK Croatia je nogometni klub iz mjesta Zmijavci.
Novi!!: Zmijavci i NK Croatia Zmijavci · Vidi više »
Padića mlinica u Zmijavcima
Padića mlinica nalazi se na rijeci Vrljici nizvodno od Kamenmosta u selu Zmijavcima.
Novi!!: Zmijavci i Padića mlinica u Zmijavcima · Vidi više »
Petar Šuto
Petar Šuto (Imotski, 29. lipnja 1980.), hrvatski nogometaš Nogometnu je karijeru započeo u Croatiji iz Zmijavaca igrajući u tamošnjem omladinskom pogonu dok nije prešao u juniore splitskog Hajduka.
Novi!!: Zmijavci i Petar Šuto · Vidi više »
Petrovića mlinica u Zmijavcima
Petrovića mlinica nalazi se oko 2 km nizvodno od Kamenmosta na rijeci Vrljici, u selu Zmijavcima.
Novi!!: Zmijavci i Petrovića mlinica u Zmijavcima · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Zmijavci i Poljoprivreda · Vidi više »
Radež (arheološko nalazište)
Radež je arheološko nalazište kod Zmijavaca.
Novi!!: Zmijavci i Radež (arheološko nalazište) · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Zmijavci i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Novi!!: Zmijavci i Sredozemna klima · Vidi više »
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Novi!!: Zmijavci i Stećak · Vidi više »
Tumul
Velja Mogila kod Bara, Gornji Šušanj, Crna Gora Kraljevski grobovi ''Gamla Uppsala'' (5. do 6. st.), Švedska. Tumul (latinski naziv za humak ili manje brdo), još i gromila i mogila (engleski: barrow; njemački: Hügelgrab; ruski: kurgan; irski: cairn; velški: carnedd; škotski: càrn; portugalski: mamoas) je veći ili manji zemljani ili kameni humak pod kojim se nalazi jedan ili više grobova.
Novi!!: Zmijavci i Tumul · Vidi više »
Vinogradarstvo
Riesling Cabernet Sauvignon Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa.
Novi!!: Zmijavci i Vinogradarstvo · Vidi više »
Vrljika
Vrljika je krška rijeka ponornica u Imotsko-bekijskom polju.
Novi!!: Zmijavci i Vrljika · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Zmijavci i 1700. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Zmijavci i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Zmijavci i 2011. · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Zmijavci i 5. stoljeće · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Zmijavci i 6. stoljeće · Vidi više »
