Brže od pregledniku!
48 odnosi: Atentat na Zorana Đinđića, Beograd, Bosanski Šamac, Bosna i Hercegovina, Demokratska opozicija Srbije, Demokratska stranka (Srbija), Filozofija, Gimnazija, Jürgen Habermas, Jugoslavenska narodna armija, Konstanz, Ljubljana, Mirko Marjanović (političar), Njemačka, Novi Sad, Prag, Predsjednik vlade, Savezna Republika Jugoslavija, Slobodan Milošević, Srbija, Srpska pravoslavna Crkva, Sveučilište u Beogradu, Vlada Republike Srbije, Zagreb, Zatvor, Zoran Živković, 1. kolovoza, 12. ožujka, 15. ožujka, 1952., 1970., 1974., 1979., 1989., 1990., 1994., 1996., 1997., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 21. veljače, 24. rujna, 25. siječnja, 30. rujna, 5. listopada.
Atentat na Zorana Đinđića
Dana 12. ožujka 2003. godine u 12:25 ispred zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu, izvršen je atentat na Zorana Đinđića, tadašnjeg srbijanskog premijera.
Novi!!: Zoran Đinđić i Atentat na Zorana Đinđića · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Zoran Đinđić i Beograd · Vidi više »
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zoran Đinđić i Bosanski Šamac · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Zoran Đinđić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Demokratska opozicija Srbije
Demokratska opozicija Srbije (DOS) (osnovana 10. siječnja 2000. godine) je naziv za koaliciju 18 političkih stranaka koje su bile oporba režimu tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije, Slobodana Miloševića.
Novi!!: Zoran Đinđić i Demokratska opozicija Srbije · Vidi više »
Demokratska stranka (Srbija)
Demokratska stranka je politička stranka koja djeluje u Srbiji, i njezin lider je Zoran Lutovac.
Novi!!: Zoran Đinđić i Demokratska stranka (Srbija) · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Zoran Đinđić i Filozofija · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Zoran Đinđić i Gimnazija · Vidi više »
Jürgen Habermas
Jürgen Habermas Jürgen Habermas (Düsseldorf, 18. lipnja 1929.) je njemački sociolog i filozof.
Novi!!: Zoran Đinđić i Jürgen Habermas · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Zoran Đinđić i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Konstanz
Konstanz (fr. i en.: Constance, tal.: Costanza) njemački je grad u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, te najveći grad na Bodenskom jezeru i središte okruga Konstanz.
Novi!!: Zoran Đinđić i Konstanz · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Zoran Đinđić i Ljubljana · Vidi više »
Mirko Marjanović (političar)
Mirko Marjanović (Knin, 27. srpnja 1937. – Beograd, 21. veljače 2006.) je bio srbijanski političar, bivši visoki dužnosnik Socijalističke partije Srbije, i bivši premijer Srbije (ožujak 1994. - listopad 2000.). Kategorija:Predsjednici vlada Kategorija:Srbijanski političari od 1989. Kategorija:Srbijanski komunisti u drugoj Jugoslaviji Kategorija:Životopisi, Knin Kategorija:Srbi u Hrvatskoj.
Novi!!: Zoran Đinđić i Mirko Marjanović (političar) · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Zoran Đinđić i Njemačka · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Zoran Đinđić i Novi Sad · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Zoran Đinđić i Prag · Vidi više »
Predsjednik vlade
Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.
Novi!!: Zoran Đinđić i Predsjednik vlade · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Zoran Đinđić i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Zoran Đinđić i Slobodan Milošević · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Zoran Đinđić i Srbija · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Zoran Đinđić i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Zoran Đinđić i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Vlada Republike Srbije
Sjedište Vlade u Beogradu Vlada Republike Srbije je nositelj izvršne vlasti u Republici Srbiji.
Novi!!: Zoran Đinđić i Vlada Republike Srbije · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zoran Đinđić i Zagreb · Vidi više »
Zatvor
Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.
Novi!!: Zoran Đinđić i Zatvor · Vidi više »
Zoran Živković
*Zoran Živković, hrvatski nogometaš.
Novi!!: Zoran Đinđić i Zoran Živković · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1. kolovoza · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Zoran Đinđić i 12. ožujka · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Zoran Đinđić i 15. ožujka · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1952. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1974. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1979. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Zoran Đinđić i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Zoran Đinđić i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Zoran Đinđić i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Zoran Đinđić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Zoran Đinđić i 2003. · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Zoran Đinđić i 21. veljače · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Zoran Đinđić i 24. rujna · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Zoran Đinđić i 25. siječnja · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Zoran Đinđić i 30. rujna · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Zoran Đinđić i 5. listopada · Vidi više »
