Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Zrak

Indeks Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

88 odnosi: Amonijak, Anorganska kemija, Argon, Asimilacija, Atmosfera, Atmosferski tlak, Životinje, Čađa, Biljke, Celzij, Cvjetni pelud, Disanje, Dušik, Dugovalno zračenje Zemlje, Eksponencijalna funkcija, Emisija, Fosilna goriva, Fotosinteza, Frakcijska destilacija, Gravitacija, Grijanje, Gustoća, Gustoća zraka, Helij, Hlađenje, Industrija, Ion, Kemijski element, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kisele kiše, Kisik, Klima, Kondenzacija, Kripton, Ksenon, Mahunarke, Masa, Metan, Metar, Meteorološke pojave, Mikrobiologija, Mikroorganizmi, Mol (mjerna jedinica), Molna masa, Morska razina, Nadmorska visina, Obujam, Ocean, Oksidacija, ..., Oksidans, Oksidi, Olovo (element), Organska kemija, Ozon, Paskal, Pepeo, Plin, Pneumatika, Prašina, Promet, Sila, Smjesa, Soli, Staklenički efekt, Stijena, Sumpor, Sunčevo zračenje, Svemir, Tehnologija, Temperatura, Termodinamički proces, Tlak, Tlo, Toplinsko zračenje, Turbopauza, Ugljikov ciklus, Ugljikov(II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ukapljivanje plinova, Vjetar, Vodena para, Vodik, Zdravlje, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina rotacija, Zračna masa. Proširite indeks (38 više) »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Zrak i Amonijak · Vidi više »

Anorganska kemija

Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.

Novi!!: Zrak i Anorganska kemija · Vidi više »

Argon

Argon je netoksičan plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Zrak i Argon · Vidi više »

Asimilacija

Asimilacija (iz latinskog similis „slično“) može značiti (popis nije potpun).

Novi!!: Zrak i Asimilacija · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Zrak i Atmosfera · Vidi više »

Atmosferski tlak

Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.

Novi!!: Zrak i Atmosferski tlak · Vidi više »

Životinje

Životinje (Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Zrak i Životinje · Vidi više »

Čađa

Čađa (E152) je jedan od oblika kemijskog elementa ugljika.

Novi!!: Zrak i Čađa · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.

Novi!!: Zrak i Biljke · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Zrak i Celzij · Vidi više »

Cvjetni pelud

Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.

Novi!!: Zrak i Cvjetni pelud · Vidi više »

Disanje

U životinjskoj fiziologiji, disanje je prijenos kisika iz zraka u stanice tkiva te prijenos ugljikova dioksida u suprotnom smjeru.

Novi!!: Zrak i Disanje · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Zrak i Dušik · Vidi više »

Dugovalno zračenje Zemlje

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. dugovalnog zračenja Zemlje od 2003. do 2010. Ugljikov dioksid i vodena para selektivno apsorbiraju infracrveno zračenje u području od 5 do 7 μm i valove duljine od 17 μm, a uopće ne apsorbiraju zračenje u području od 8,5 do 12 μm za koje je atmosfera potpuno propusna. Dugovalno zračenje Zemlje ili dugovalno toplinsko zračenje Zemlje je dio infracrvenoga zračenja valne duljine od 4 do 50 μm, koje nastaje apsorpcijom (upijanjem) Sunčeva kratkovalnog zračenja iz Sunčeve svjetlosti.

Novi!!: Zrak i Dugovalno zračenje Zemlje · Vidi više »

Eksponencijalna funkcija

Eksponencijalna funkcija f(x).

Novi!!: Zrak i Eksponencijalna funkcija · Vidi više »

Emisija

Emisija (lat. emissio) može značiti.

Novi!!: Zrak i Emisija · Vidi više »

Fosilna goriva

Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.

Novi!!: Zrak i Fosilna goriva · Vidi više »

Fotosinteza

List je primarno mjesto odvijanja fotosinteze u biljkama. Fotosinteza je proces u kojem se sunčeva energija pretvara u kemijsku pohranjenu u organskim molekulama.

Novi!!: Zrak i Fotosinteza · Vidi više »

Frakcijska destilacija

Jednostavna destilacija Frakcijska destilacija je tehnički proces kojim se rastavljaju smjese kapljevina različitih vrelišta u frakcije.

Novi!!: Zrak i Frakcijska destilacija · Vidi više »

Gravitacija

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Zrak i Gravitacija · Vidi više »

Grijanje

Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.

Novi!!: Zrak i Grijanje · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ - grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Zrak i Gustoća · Vidi više »

Gustoća zraka

Riječkoj luci. Gustoća zraka je masa zraka po jedinici obujma Zemljine atmosfere.

Novi!!: Zrak i Gustoća zraka · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868.

Novi!!: Zrak i Helij · Vidi više »

Hlađenje

Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.

Novi!!: Zrak i Hlađenje · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Zrak i Industrija · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Zrak i Ion · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Zrak i Kemijski element · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Zrak i Kilogram · Vidi više »

Kilogram po metru kubnom

Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.

Novi!!: Zrak i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »

Kisele kiše

Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).

Novi!!: Zrak i Kisele kiše · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez boje, okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Zrak i Kisik · Vidi više »

Klima

Klima (sa grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Zrak i Klima · Vidi više »

Kondenzacija

bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

Novi!!: Zrak i Kondenzacija · Vidi više »

Kripton

Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.

Novi!!: Zrak i Kripton · Vidi više »

Ksenon

Ksenon su 1898.

Novi!!: Zrak i Ksenon · Vidi više »

Mahunarke

Mahunarke (lepirnjače, bobovke; lat. Fabaceae ili Leguminosae) je porodica biljaka, koju čini oko 730 rodova sa 19500 vrsta.

Novi!!: Zrak i Mahunarke · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Zrak i Masa · Vidi više »

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Novi!!: Zrak i Metan · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Zrak i Metar · Vidi više »

Meteorološke pojave

oblake. zalaska Sunca. Zemlji. °C). Njemačkoj (crnom bojom). globalnog zatopljenja. Izobare na meteorološkoj karti. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). bure, Nin. tropskoj šumi. Kaliforniji. Tornado. Pijavica. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. grmljavinske oluje. Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. Posljedica kisele kiše. sušom. Dvostruka duga. moru. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. Meteorološke pojave ili meteorološki elementi su veličine kojima se prikazuje fizikalno stanje atmosfere i fizikalne pojave u njoj.

Novi!!: Zrak i Meteorološke pojave · Vidi više »

Mikrobiologija

Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom.

Novi!!: Zrak i Mikrobiologija · Vidi više »

Mikroorganizmi

Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.

Novi!!: Zrak i Mikroorganizmi · Vidi više »

Mol (mjerna jedinica)

*Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n), jedna je od 7 osnovnih fizikalnih veličina međunarodnoga sustava jedinica.

Novi!!: Zrak i Mol (mjerna jedinica) · Vidi više »

Molna masa

Molna masa (M) je omjer mase i množine tvari a izražava se u gramima po molu (g/mol): Molna masa neke tvari je masa 1 mola te tvari, odnosno masa čestice te tvari (ma.

Novi!!: Zrak i Molna masa · Vidi više »

Morska razina

Razina mora tijekom 120 godina Razina mora (engleski Mean sea level, kratica MSL - srednja razina mora) je pojam koji se koristi na području topografije kao osnovica za utvrđivanje visinskih točaka na terenu.

Novi!!: Zrak i Morska razina · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Zrak i Nadmorska visina · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremnina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Zrak i Obujam · Vidi više »

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Novi!!: Zrak i Ocean · Vidi više »

Oksidacija

Oksidacija i redukcija (prema oksidi; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.

Novi!!: Zrak i Oksidacija · Vidi više »

Oksidans

Oksidans je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari.

Novi!!: Zrak i Oksidans · Vidi više »

Oksidi

Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.

Novi!!: Zrak i Oksidi · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Novi!!: Zrak i Olovo (element) · Vidi više »

Organska kemija

Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.

Novi!!: Zrak i Organska kemija · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Novi!!: Zrak i Ozon · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Zrak i Paskal · Vidi više »

Pepeo

Pepeo je risidualni prah koja ostane nakon izgaranja neke tvari.

Novi!!: Zrak i Pepeo · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Zrak i Plin · Vidi više »

Pneumatika

Stranica o pneumatici iz ''Cyclopaedije'' Sačuvana Porterova lokomotiva na pneumatski pogon iz 1856. Vijčani kompresor zraka. Skica dobivanja i razvoda komprimiranog zraka. Shema dobivanja i razvoda komprimiranog zraka. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Dvostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Filtar zraka sa zaprljanje strane. Prikaz rada jednoradnog pneumatskog cilindra. Prikaz rada dvoradnog pneumatskog cilindra. 3D prikaz rada pneumatskog cilindra. moment ključ za stezanje vijaka. Shema pneumatskog razvodnika i cilindra. Nepovratni ventil s čeličnom kuglicom i oprugom u zatvorenom položaju. Simbol jednosmjernog prigušnog ventila. Pneumatika (prema grč. πνευματικός /pneumatikos/, "zračno") znanstvena je i tehnička disciplina koja proučava korištenje stlačenih plinova za obavljanje rada.

Novi!!: Zrak i Pneumatika · Vidi više »

Prašina

Helikopter u oblaku prašine. Prašina je opći naziv za sićušne postojane komadiće proizvoljne materije promjera manjeg od 500 mikrona ili, ako se promatra još šire, za svaku fino odvojenu materiju.

Novi!!: Zrak i Prašina · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prevoženjem i prenošenjem robe, ljudi i informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Zrak i Promet · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Zrak i Sila · Vidi više »

Smjesa

Emulzija je smjesa dviju nemješivih tekućina (na primjer mlijeko). Smjesa, u kemiji, je mješavina dvaju ili više različitih sastojaka.

Novi!!: Zrak i Smjesa · Vidi više »

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i kiselinskog ostatka.

Novi!!: Zrak i Soli · Vidi više »

Staklenički efekt

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.

Novi!!: Zrak i Staklenički efekt · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Novi!!: Zrak i Stijena · Vidi više »

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Novi!!: Zrak i Sumpor · Vidi više »

Sunčevo zračenje

Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Zrak i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje.

Novi!!: Zrak i Svemir · Vidi više »

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Novi!!: Zrak i Tehnologija · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Zrak i Temperatura · Vidi više »

Termodinamički proces

Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apcisi je entropija, a na ordinati temperatura. kružnog termodinamičkog procesa. Termodinamički proces je proces promjene stanja nekog termodinamičkog sustava opisan s pomoću makroskopskih veličina (temperatura, tlak, toplina, obujam ili volumen), na primjer adijabatski proces, izoprocesi (izotermni, izobarni, izohorni, izentropni).

Novi!!: Zrak i Termodinamički proces · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Zrak i Tlak · Vidi više »

Tlo

Tlo je rahli površinski dio Zemljine kore u što ubrajamo: prah, glinu, pijesak, šljunak.

Novi!!: Zrak i Tlo · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Zrak i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Turbopauza

Turbopauza se nalazi negdje između 80 do 100 km iznad Zemljine površine Turbopauza predstavlja granični sloj u Zemljinoj atmosferi između homosfere i heterosfere.

Novi!!: Zrak i Turbopauza · Vidi više »

Ugljikov ciklus

Dijagram ugljikovog ciklusa. Crni brojevi pokazuju koliko je ugljika spremljeno u tim spremnicima, u milijardama tona (x 109 tona i brojke se odnose na 2004.). Tamno plavi brojevi pokazuju koliko se ugljika pomiče iz jednog u drugi spremnik. Sedimenti ne uključuju oko 70 milijuna milijarda (70 x 1016 tona) ugljičnih stijena i kerogena. Šume sadrže 86 % ugljika iznad tla i 73 % ugljika u tlu, na Zemlji. Fosilna goriva kao što su nafta, ugljen i prirodni plin, oslobađaju ugljik u obliku ugljičnog dioksida, koji je bio milijunima godina spremljen u geosferi. Oceani sadrže najveći spremnik ugljika Ugljikov ciklus je biogeokemijski ciklus, u kojem se ugljik izmjenjuje između biosfere, pedosfere, geosfere, hidrosfere i atmosfere na Zemlji.

Novi!!: Zrak i Ugljikov ciklus · Vidi više »

Ugljikov(II) oksid

Ugljikov monoksid, Ugljikov(II) oksid ili CO Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Novi!!: Zrak i Ugljikov(II) oksid · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Zrak i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ukapljivanje plinova

Tekući dušik. frakcijskom destilacijom izdvaja kisik za metalnu i kemijsku industriju, dušik, koji se u kapljevitom stanju koristi za postizanje niskih temperatura, te plemeniti plinovi, prije svega argon. Ukapljivanje plinova ili likvefakcija je prevođenje plinova u kapljevito (tekuće) agregatno stanje.

Novi!!: Zrak i Ukapljivanje plinova · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu Vjetar je strujanje zraka.

Novi!!: Zrak i Vjetar · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Novi!!: Zrak i Vodena para · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Zrak i Vodik · Vidi više »

Zdravlje

Zvijezda života Prehrambena piramida Zdravlje se određuje (definira) kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija.

Novi!!: Zrak i Zdravlje · Vidi više »

Zemlja

Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.

Novi!!: Zrak i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Zrak i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljina rotacija

Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.

Novi!!: Zrak i Zemljina rotacija · Vidi više »

Zračna masa

Izvorna područja svjetskih zračnih masa. Oznake: c - kontinentalna, m - maritimna ili morska, T - tropska, P - polarna, A - arktička ili antarktička, M - monsunska, E - ekvatorijalna, S - adijabatsko sušenje i zagrijavanje zraka stvoreno silaznim kretanjem u atmosferi, k - zračna masa hladnija od površine ispod, w - zračna masa toplija od površine ispod. Zračna masa, u meteorologiji, je naziv za veliku količinu zraka kojoj se na velikom području ujednači temperatura i vlažnost kada dulje vrijeme miruje ili se sporo giba nad jednoličnom Zemljinom površinom.

Novi!!: Zrak i Zračna masa · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »