Brže od pregledniku!
18 odnosi: Bilogora, Bjelovarsko-bilogorska županija, Crkva sv. Mihaela arkanđela u Zrinskom Topolovcu, Domaća ovca, Gordana Marta Matunci, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Jakopovac, Križ Gornji, Mlijeko, Poljoprivreda, Ratarstvo, Stočarstvo, 1971., 1981., 1991., 2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska, 2001..
Bilogora
Bilogora, znana i kao Bilo-gora, Bilo-gorje ili povijesnoga naziva Međurečka gora (mađarski: Bilo-hegység) nisko je prostrano gorje i mikroregija u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Bilogora · Vidi više »
Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »
Crkva sv. Mihaela arkanđela u Zrinskom Topolovcu
Crkva sv.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Crkva sv. Mihaela arkanđela u Zrinskom Topolovcu · Vidi više »
Domaća ovca
Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Domaća ovca · Vidi više »
Gordana Marta Matunci
Gordana Marta Matunci (Gornji Miklouš, 15. veljače 1943.) - hrvatska etnologinja, prosvjetna i kulturna djelatnica, sakupljačica narodnog blaga Rođena je u Gornjem Mikloušu 15. veljače 1943.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Gordana Marta Matunci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Jakopovac
Jakopovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Zrinski Topolovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Jakopovac · Vidi više »
Križ Gornji
Križ Gornji je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Zrinski Topolovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Križ Gornji · Vidi više »
Mlijeko
Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Mlijeko · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Poljoprivreda · Vidi više »
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Ratarstvo · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Zrinski Topolovac i Stočarstvo · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Zrinski Topolovac i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Zrinski Topolovac i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Zrinski Topolovac i 1991. · Vidi više »
2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska
2.
Novi!!: Zrinski Topolovac i 2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Zrinski Topolovac i 2001. · Vidi više »
